Oglasi

Plenković i Orban o prodaji INA-e: Ključno je pitanje cijene

Premijeri su ocijenili da je prva posjeta Orbana nakon sedam godina prilika da se ojačaju odnosi opterećeni nesuglasicama u vezi s upravljanjem INA-om.
Viktor Orban, Andrej Plenković, Mađarska, HrvatskaMađarski premijer Viktor Orban početkom prosinca je bio u službenom posjetu ZagrebEPA - Arhiva

Premijeri Hrvatske i Mađarske, Andrej Plenković i Viktor Orban, kazali su u ponedjeljak nakon sastanka u Zagrebu da je jedino pitanje koje opterećuje odnose između dviju zemalja problem upravljanja naftnom tvrtkom INA-om, u kojoj je jedan od suvlasnika mađarski MOL, dodajući da je u slučaju prodaje MOL-ovog udjela Hrvatskoj ključno postići dogovor o cijeni.

Dvojica premijera sastala su se uoči početka dvodnevnog samita Srednjoeuropske inicijative (SEI), a tijekom susreta razgovarali su o brojnim pitanjima te istaknuli da je taj prvi posjet Orbana Zagrebu nakon sedam godina prilika da se ojačaju bilateralni odnosi opterećeni nesuglasicama u vezi s upravljanjem najvećom hrvatskom naftnom tvrtkom, prenosi Hina.

"Postoji dobra volja i na strani mađarske i na strani hrvatske vlade da se ti problemi riješe. Ono što želimo je da taj problem ne opterećuje odnose na drugim područjima", rekao Plenković.

Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska i dalje spremna otkupiti dionice INA-e od MOL-a, hrvatski je premijer podsjetio da je na strani Hrvatske angažirana država, a na strani Mađarske privatna tvrtka.

"Stajališta hrvatske Vlade su nepromijenjena, a u konačnici je ključno postići dogovor o onome što se zove cijena", rekao je Plenković.

Orban: Važnije je 800 godina zajedničke povijesti

Orban je naglasio da nesuglasice u nekom gospodarskom pitanju, koje je usporedio s "trnom pod noktom", ne mogu biti važnije od višestoljetne zajedničke povijesti dvaju susjednih naroda.

"Doista ne znam ni za jedan gospodarski problem koji bi mogao biti važniji i teži od 800 godina zajedničke povijesti", rekao je Orban.

Mađarski je premijer kazao da "nije normalno stanje između dviju savezničkih i susjednih država kad hrvatski premijer nije bio u Mađarskoj već šest godina".

"Do današnjeg posjeta ja nisam bio u Hrvatskoj sedam godina. Došao sam ovdje u cilju promjene ove neprirodne situacije, kako bismo vratili naše odnose u normalni kolosijek", rekao je Orban.

"Sadašnje stanje mene osobno čini nesretnim", naglasio je.

Orban je kazao da je na razgovorima s hrvatskim premijerom potvrđeno da su dvije zemlje "na istoj strani".

"Želimo jaku Europu. Želimo jačati suradnju europskih naroda", rekao je.

Također je naglasio da je suradnja dviju zemalja "dobra".

"Gospodarske brojke su dobre, imamo stalni rast trgovinske razmjene, sve više Mađara dolazi u Hrvatsku, raste broj mađarskih investicija u Hrvatsku", kazao je, dodajućvši kako se "čini da i manjine uživaju".

'Imamo određenu gorčinu u ustima'

"Mađari u Hrvatskoj o sadašnjoj hrvatskoj vladi govore s velikim poštovanjem, a isto tako se i Hrvati u Mađarskoj ne sjećaju sličnog razdoblja kad su uživali tako veliku podršku mađarske Vlade", kazao je Orban.

"Dakle, stvari izgledaju dobro", rekao je Orban, naglasivši da ipak "imamo određenu gorčinu u ustima". 

Naime, obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno vam je poznat osjećaj kako zdrav organizam reagira kad se trn zabije pod nokat. To nije velika stvar, ali ipak utječe na raspoloženje čovjeka", rekao je.

"To je situacija s kojom smo sada suočeni", naglasio je mađarski premijer, aludirajući na otvoreno pitanje INA-MOL. "Moramo izvući taj trn ispod nokta i bit će sve u redu", kazao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje kako gleda na taj otvoreni problem u odnosima dviju zemalja, Orban je kazao da "Mađarska na to gleda kao na pitanje između tvrtki".

"Odluke se trebaju donositi na razini tvrtke. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati u jednoj tvrtki, onda to ne trebaju činiti, onda trebaju ići odvojenim putem ako ne ide zajedno", kazao je Orban.

"Dakle, u ovom konkretnom slučaju to znači da bi Hrvatska trebala otkupiti udio u INA-i. To je savjet koji mi možemo dati", zaključio je Orban.

Na novinarsko pitanje kako vide rješavanje pitanja odbijanja Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija, za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima, obojica premijera kazala su da je riječ o pravosudnom pitanju.

"Ova vlada zna što je to podjela vlasti. Ova se vlada niti kani niti može niti namjerava miješati na bilo koji način u ono što je posao sudova i državnih odvjetništava", rekao je Plenković.

Hernadi i podrška za Šengensku zonu

Orban je također istaknuo da "to smatra pravnim pitanjem".

"A kod nas se politika ne miješa u pravna pitanja. Pravosuđe treba ići svojim putem. Neću sklapati nikakve tajne sporazume vezano za bilo kakve pravne probleme", naglasio je Orban.

Hrvatska ima potporu Mađarske za ulazak u Šengenski prostor.

Plenković je kazao da je razgovarano i o prometnoj suradnji, suradnji na razvoju LNG terminala na Krku, te o europskim temama, ponajprije o želji Hrvatske da uđe u Šengenski prostor.

"Želimo tu napraviti napredak i siguran sam da ćemo u tome imati podršku Mađarske", rekao je Plenković, a s time se složio i mađarski premijer.

"Bit će nam drago ako Hrvatska što skorije postane članica Šengenskog prostora. To će ojačati i važnost Europe", rekao je Orban.

U vezi s mogućim mađarskim sudjelovanjem u projektu LNG-a na Krku Orban je kazao da je to ponajprije pitanje cijene plina.

"Ključna je cijena plina. Mađarska trenutno najjeftiniji plin nabavlja iz Rusije. Na drugom mjestu je plin iz Rumunjske, za koji se trenutno gradi interkonekcija, na trećem je mjestu dobava plina iz Slovačke, dok je Hrvatska tek na četvrtom mjestu", rekao je Orban.

"Ako možemo usuglasiti poslovni model, moći ćemo surađivati", rekao je Orban.

Hrvatski mediji nedavno su prenijeli pisanje mađarskog portala index.hu, prema kojem je nakon nekoliko tjedana u kojima su odnose Hrvatske i Mađarske obilježile pozitivne geste došlo do zahlađenja odnosa.

Mediji: Orbanova ljutnja

Mađarski portal naveo je kako je Orban ljutit na Hrvatsku zbog obnavljanja crvene potjernice za šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem.

Mađarski premijer, naveli su, smatra da je Hrvatska tim potezom izdala Mađarsku.

Kako je navedeno, odnosi dviju zemalja već su neko vrijeme nategnuti zbog slučaja "INA-MOL" i hrvatskog zahtjeva za izručenjem Hernadija.

Upravo je zbog toga, kako se navodi, prošle godine Mađarska blokirala ulaz Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

U Europskom je parlamentu 12. rujna održano glasovanje o pokretanju postupka oduzimanja prava glasa Mađarskoj po članku 7 Europskog ugovora.

Dok je 448 zastupnika glasovalo protiv Orbana, odnosno za oduzimanje prava glasa, njih 197 bilo je protiv, a među njima je bilo i troje hrvatskih europarlamentaraca iz Hrvatske demokratske zajednice.

Od tog dana, kako se navodi, odnos između dviju zemalja promijenio se i Vlada u Budimpešti ukinula je blokadu pristupa Hrvatske OECD-u.

Portal je naveo kako je Orban tada očekivao da će Hrvatska u znak zahvalnosti povući potjernicu za Hernadijem, što se nije dogodilo.

Index.hu je naveo da je mađarski premijer zaprijetio hrvatskim vlastima "još jačom reakcijom".

Hernadiju određen istražni zatvor

U međuvremenu, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je ponovno odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju, kome je krajem listopada u odsutnosti počelo suđenje za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, koji je zauzvrat mađarskoj naftnoj tvrtki, navodno, prepustio upravljačka prava u INA-i.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. 

Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju, na kojem Hernadi još nije bio optužen.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u INA-i, za što je preko tvrtke Roberta Ježića, navodno, trebao primiti deset milijuna eura, hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Sanadera u slučaju "INA-MOL" tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz INA-e.

Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati deset milijuna eura.

Izvršni odbor Interpola nedavno je odlučio u korist Republike Hrvatske i dopustio cjelovito vraćanje međunarodne potrage Interpola za Hernadijem. 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.