Pitanje zločina protiv čovječnosti u Siriji
Moguće je da je Sirija počinila zločine protiv čovječnosti, tvrde specijalni savjetnici Ujedinjenih naroda.
Francis Deng, specijalni savjetnik generalnog sekretara za sprečavanje genocida i Edward Luck, specijalni savjetnik za odgovornost zaštite, rekli su da prema izvještajma, sirijske sigurnosne snage nastavljaju ubijati civile i bezrazložno ih hapsiti.
U zajedničkoj izjavi za štampu, rekli su da su napadima na civile sistematski kršena ljudska prava.
Objektivna istraga
“S obzirom na dostupne informacije, specijalni savjetnici smatraju da zbog nivoa i ozbiljnosti prekršaja postoji ozbiljna mogućnost da su u Siriji počinjeni te da se još dešavaju zločini protiv čovječnosti”, izjavili su savjetnici Deng i Luck.
Zatražili su “nezavisnu, temeljitu i objektivnu istragu” o događajima u Siriji, te ponovili pozive generalnog sekretara UN-a upućene sirijskoj Vladi da humanitarnim radnicima dozvoli pristup u područja zahvaćena nemirima, te omogući posjetu misije Vijeća UN-a za ljudska prava.
“Bez ovih mjera, bit će vrlo teško smanjiti postojeću napetost i zaustaviti širenje nasilja”, rekli su. “Apelujemo na sve trenutne aktere sirijske krize da ne koriste silu niti da druge potiču da je koriste.”
Amnesty International također je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da uputi informacije o masovnoj represiji sirijske Vlade tužitelju Međunarodnog suda za ratne zločine.
Ova organizacija je u julu 2011. godine zaključila da nasilno gušenje revolta građana od strane sirijske vlade može biti opisano kao sistematsko kršenje ljudskih prava.
Ponašajući se slično kao što su se odnosili prema demonstrantima otkad je počeo val protesta širom države, vojska i sigurnosne snage ušle su u grad Tall Kalakh na sjeveru Sirije 14. maja 2011. nakon demonstracija, saopštio je Amnesty.
Sigurnosne snage pucale su na civile, ubijajući osmero. Desetine muškaraca i dječaka su uhapšeni i većina mučeni, prema dokazima koje je prikupio Amnesty.
Organizacije za ljudska prava kažu da je više od 1.300 civila ubijeno i 10.000 ljudi uhapšeno otkad je revolt protiv Predsjednika Bashara Al-Assada počeo sredinom marta.
U julu 2011. sirijski tenkovi su okružili grad Hama u centru države. Napadi su bili skoncentrisani na dva naselja sjeverno od rijeke Orontes, koja dijeli ovaj grad od 650.000 stanovnika na dva dijela.
Kao odgovor na pojačano nasilje u Hami, svjetske vođe prijete da će povećati pritisak na Siriju.
“Velika Britanija je jasno rekla da predsjednik Al-Assad mora izvršiti reforme ili dati ostavku”, rekao je britanski Ministar inostranih poslova William Hague.
“Ako režim nastavi sa brutalnom represijom, pritisak međunarodne zajednice će se samo pojačati.”
U međuvremenu, SAD je tražila da Sirija povuče vojsku iz Hame i dozvoli građanima da slobodno izražavaju svoja mišljenja.
“Tačka bez povratka”
Francuska, koja je zauzela čvršći stav prema Siriji nego njeni zapadni saveznici, tvrdi da postoje znakovi da Rusija preispituje svoju politiku prema Siriji nakon što je Al-Assad nastavio sa krvoprolićem.
Rusija se protivi francuskom prijedlogu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, kojom bi bila osuđena Al-Assadova vlada ali ne bi bile provedene sankcije ili vojna intervencija.
Moskva je optužila zapadne zemlje za iskorištavanje rezolucije Vijeća sigurnosti koja je dozvolila ograničenu vojnu intervenciju u Libiji, tvrdeći da se boji da će se isto ponoviti u Siriji.
Francuski ministar inostranih poslova Alain Juppe pokušao je ubijediti svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova da potpiše rezoluciju, govoreći da Rusija još prijeti korištenjem veta.
“Istakao sam da ovdje ne postoji ništa slično paragrafu 4 Rezolucije o Libiji (koja omogućava isporuku francuskog oružja libijskim pobunjenicima) ali još ga nisam ubijedio”, rekao je Juppe francuskom Parlamentu.
“Mislim da je dostignuta tačka bez povratka i mogućnost da Al-Assad sad provede reforme je nula s obzirom na ono što se dogodilo”, rekao je Juppe.
“Ali, da bi mogli dostići koncenzus pri Vijeću sigurnosti UN-a, prihvatili smo da se još jednom obratimo Al-Assadu i pitamo ga da prihvati reforme.”
Francuska također nije uspjela ubijediti Južnu Afriku, Indiju i Brazil da glasaju u korist rezolucije, te nije dostigla minimum 11 glasova od potrebnih 15 da bi predala zahtjev za rezoluciju.
Izvori: Al Jazeera i agencije