Oglasi

PISA rezultati pokazuju poraz politiziranog obrazovanja

Obrazovanje je istovremeno prevažno i nevažno za vladajuće političke elite u BiH, govori profesor Mujkić.
Čitalačka i matematička pismenost bh. petnaestogodišnjaka je dovoljna za 62. mjesto, dok je naučna pismenost tek na 67. mjestu od ukupno 79 zemaljaAl Jazeera - Ilustracija

Nakon objavljenih rezultata PISA testiranja, rađenog 2018. godine, ministarstva i agencije iz oblasti obrazovanja na Zapadnom Balkanu imaju pune ruke posla. I Al Jazeera se uključila u prve analize, jer je još na zvaničnim prezentacijama rečeno da učenici iz regiona stagniraju, pa čak i nazaduju iz pojedinih oblasti.

I pored toga učenici iz ovog dijela svijeta osvajaju medalje na međunarodnim takmičenjima, pa i dalje stoji mit ili zbilja da su ljudi sa ovih područja najpametniji kada odu u inostranstvo. Ili su jednostavno snalažljiviji.

Da Bosna i Hercegovina ima svoje „porođajne muke“ u ovoj oblasti potvrđuje i saznanje da svi roditelji nisu bili spremni da im djeca učestvuju na testiranju.

„Moje dijete nije bilo pokusni kunić u njihovim bolesnim eksperimentima. Samo dva roditelja u cijelom razredu, uz veliko 'nisam saglasna', su odbila učešće naše djece u ovim novonastalim 'projektima' za koje neko uzima ogroman novac i još nam onda skrnave našu inteligenciju“, smatra Sabina P, pravnica iz Sarajeva.

Ipak, 6.480 bh. učenika iz 213 osnovnih i srednjih škola je prvi put učestvovalo u ovom testiranju koje se u trogodišnjem periodu organizuje od 2000. godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i saradnju (OECD).

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Čitalačka i matematička pismenost bh. petnaestogodišnjaka je dovoljna za 62. mjesto, dok je naučna pismenost tek na 67. mjestu od ukupno 79 zemalja učesnica. Generalno BiH ima slabiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama, poput zemalja regije, uključujući i Austriju, a svaki drugi učenik je funkcionalno nepismen.

Značaj obrazovanja

„To je poraz politiziranog obrazovanja začinjenog vjeronaučnim pravorijekom. Obrazovanje je istovremeno prevažno i nevažno za vladajuće političke elite. Prevažno u smislu ideološkog opravdanja njihovog režima. Nacionalni predmeti su kamen spoticanja i gorivo za političke mobilizacije sa ciljem produbljivanja razlika ubrizgavanjem ideoloških znanja o zasebnim jezicima, historijama, geografijama, književnostima putem kojih se uspostavlja vertikala različitosti od onih drugih. Istovremeno obrazovanje je njima nevažno budući da ih, što PISA testiranje dokazuje, uopće ne interesira kakvi su krajnji rezultati tog ideološki vođenog procesa, osim toga da se reproduciraju dobri Bošnjaci, Srbi i Hrvati“, kaže Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Posebno se bazira na relacije između centara moći i nastavnika koji su i sami učeni da ovako podučavaju svoje učenike.

„Pogotovo im je nevažno kada se u obzir uzme tretman nastavnika i generalno institucija školstva koje zatrpavaju administrativnim hipernormiranjem kao da ih kažnjavaju zbog već unaprijed im pripisanog budžetsko-parazitskog statusa u društvu. O naučno-istraživačkom radu, bez kojega uistinu nema nikakvog napretka za društvo u cjelini da i ne govorimo. U državi u kojoj se obrazovanje smatra nametom na budžet dok se istovremeno na temelju nacionalističkih razloga umnožavaju ministarstva za obrazovanje uopće nema prostora za djecu i njihove stvarne potrebe. Kao i na svemu drugom, nacionalizam se pokazuje svjetlosnim godinama udaljen od stvarnih problema običnog čovjeka koga navodno predstavlja i za čije se interese bori“, zaključuje Mujkić.

Porazni rezultati

Njegov kolega sa banjalučkog univerziteta Ivan Šijaković, tražeći uzroke poraznih rezultata, unatoč činjenici da su djeca preopterećena gradivom i da već negoduju i njihovi roditelji, baca svjetlo da sistem organizacije nastave.

„Rezultati pokazuju da se u BiH ne posvećuje dovoljno pažnje praktičnim veštinama, odnosno brzom uočavanju problema i nuđenju rešenja, već se više radi o enciklopedijskom učenju, 'gruvanju' napamet materije u kojoj učenici ne mogu da odvoje bitno od nebitnog. Ne razvija se analitički pristup koji podrazumeva brzo uočavanje, povezivanje, razvrstavanje, pronalaženje skrivenog značenja. Drugi problem je što PISA test prati matematiku i prirodne nauke, a poznato je da đaci u BiH beže od tih predmeta, što zbog tradicionalne okrenutosti društvenim predmetima (epska i narativna kultura), što zbog lošeg pristupa radu kod nastavnika i profesora tih predmeta. Treći problem je slaba opremljenost učionica i kabineta informatičkim i digitalnim sredstvima koja bi sama po sebi pokretala učenike i profesore na kreativan pristup učenju“, smatra Šijaković.

Učenici iz ostalih zemalja regije su i ranije učestvovali u testiranjima. Ipak rezultati su isti, slični, pa čak i lošiji u nekim segmentima, što ukazuje na stagnaciju i nazadovanje u odnosu na one zemlje koji su popravile svoje pozicije. Srbija i njeni učenici su peti put testirani PISA testovima. Iz čitalačke pismenosti su zauzeli 45. mjesto, iz matematičke i naučne 46.

Nedostatak pomaka

„U periodu od šest godina, koliko je proteklo od prethodnog učešća, nije zabeležen pomak ni u jednoj od ispitivanih oblasti. Rezultati su ostali u zoni niskih postignuća, statistički značajno ispod međunarodnog proseka i sa visokim udelom učenika koji ne dostižu prag funkcionalne pismenosti. Očigledno, reformske promene koje su u međuvremenu sprovođene ili nisu (još) zaživele ili su bile kratkog daha, a možda i u samom sistemu nema dovoljno entuzijazma za menjanje. Pored PISA studije, ima i drugih istraživanja koja pokazuju da je sistem demotivisan - učenici ne vide smisao škole i školovanja, a nastavnici su iscrpljeni i nezadovoljni statusom struke u društvu. I jedni i drugi zaslužuju, kao i naše društvo u celini, ozbiljno bavljenje kvalitetom obrazovanja i obrazovnih ishoda. Jer, nije samo floskula da je obrazovanje razvojni potencijal društva, na mnogim primerima smo to videli. Jedan od takvih primera je Finska, pa Poljska, ali i drugi obrazovni sistemi koji nam pokazuju i da su visoka postignuća moguća i kako se do njih stiže“, kaže Dragica Pavlović, profesorica Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Hrvatska je na 29. mjestu po čitalačkoj pismenosti, na 40. po matematičkoj, te 46. po naučnoj pismenosti koja je u blagom padu. To je zemlja koja je krenula u reformu obrazovnog sistema, ali očigledno još nije stigla Sloveniju koja je pokazala najbolje rezultate prošlogodišnjeg testiranja, a pogotovo Finsku i Estoniju, kao zemlje koje ne napreduju samo u učeničkim testiranjima, nego i u enormnom ekonomskom napretku. Razlog je potpuna promjena sistema i pristupa nastavi.

„Naobrazba je škola mudrosti gdje se naučava kako misliti, a ne kako biti tržišno spretan. To smo zaboravili, ako smo tako što uopće ikad i znali u sporom hodu kroz niz utalitarnih, ideoloških režima u kojima smo proveli eone regimentacije“, za Al Jazeeru je ranije komentarisao temu obrazovanja Ivo Banac, profesor emeritus sa Univerziteta Yale.

Iako su na testiranju učestvovali petnaestogodišnjaci, pogrešno bi bilo zaključiti kako se promjene trebaju tražiti samo u tom poglavlju školovanja. Jer, ko će odgojiti i naučiti profesore koje će po novom planu školovati nove generacije?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.