Oglasi

PISA na pola puta: Obrazovne politike u BiH kreira 13 ministarstava

Šta je konkretno poduzeto da se ponovo ne iznenadimo i ne uvrijedimo rezultatima testiranja.
Zaključak za zemlje Zapadnog Balkana ja na posljednjem testiranju varirao od 'nedovoljan napredak' do 'stagnacija i nazadovanje'Arhiva

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)) provodi Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika (PISA).

Posljednji provedeni je bio 2018. godine a naredni će biti tri godine kasnije. U decembru 2019.godine smo saznali rezultate testiranja učenika i opšti zaključak za zemlje Zapadnog Balkana je varirao od „nedovoljan napredak“ do „stagnacija i nazadovanje“. Sada smo na pola puta između dva testiranja i pitamo šta je konkretno poduzeto da se ponovo ne iznenadimo i ne uvrijedimo? Ne samo znanjem naše djece, nego i sistemom obrazovanja, procesima i učilima?

„Upravo su rezultati na međunarodnim PISA testovima i na državnoj maturi pokazatelj nužnosti i žurnosti u provedbi obrazovne reforme, čiju uspješnost možemo pratiti u provedbi, te pouzdano ocijeniti nakon određenog vremena. Naime, uspjeh na PISA testovima rezultat je devetogodišnjega prijašnjeg školovanja, a za Državnu maturu rezultat je čak 16-godišnjeg školovanja. Dakle, kurikularna reforma koja je u sve škole uvedena u rujnu 2019., nije se mogla vrednovati u PISA istraživanju koje je provedeno u ožujku i travnju 2018.godine“, kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvatske.

'Poboljšanje tek nakon nekoliko ciklusa'

U ovoj zemlji Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja odgovara za provedbu PISA istraživanja, ali poduzimanje mjera na osnovu dobivenih rezultata je u nadležnosti resornog ministarstva. A oni smatraju da će se na prave rezultate reformi sačekati još jedan period.

„Relevantno PISA istraživanje za vrednovanje uspješnosti cijele reforme bit će istraživanje koje će se provesti 2024. godine, ali kontinuirano praćenje i unaprjeđenje na temelju praćenja potrebno je implementirati bez obzira na završne evaluacije“, poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na istom fonu su i u Srbiji, s tim da su u reforme ušli nešto kasnije, pa se i očekivani rezultati pomjeraju za koju godinu. Napominju da se ništa ne treba posmatrati iz perspektive jednog ciklusa od tri godine, iako učenici iz Srbije učestvuju od 2003. godine.

„Mere i aktivnosti koje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja planira su kratkoročne i dugoročne, a poboljšanje u rezultatima PISA testova je realno očekivati tek nakon nekoliko ciklusa. Ako uzmemo u obzir da je kurikularna reforma, koja je u toku, započeta sa implementacijom u školskoj 2018./19. godini, a učenici koji su te godine pohađali prvi razred po novim planovima i programima nastave i učenja, zapravo biti generacija petnaestogodišnjaka koja će 2027. godine učestvovati u PISA testiranju, može se zaključiti da se značajan pomak u rezultatima može realno očekivati tek tada i nakon toga“, tvrde.

Seminari i radionice u BiH

Slično pitanje bi u Bosni i Hercegovini trebalo postaviti na čak 13 adresa, jer toliko ministarstava kreira obrazovne politike. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanja ipak vodi postupke PISA programa.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Kao Agencija smo, uz pomoć donatora, te podržani kampanjom Obrazovanje za novo vrijeme, poduzeli niz aktivnosti kako bi se o PISA rezultatima, kao i preporukama, raspravljalo na stručan, ali objektivan način. Ove aktivnosti su poduzete kako bii različiti akteri u obrazovanju u BiH prepoznali koju od predloženih mjera mogu da ostvare. Kada, na koji način i kojim resursima“, napominju iz Agencije.

Kažu da se diseminacija PISA 2018 rezultata radi u kontinuitetu, a seminari i radionice održane su širom Bosne i Hercegovine: U Banjoj Luci, Zenici, Brčkom, Orašju, Tuzli i Sarajevu. Planirane su i druge aktivnosti, ali trenutno su odgođene zbog krize izazvane korona virusom.

O uslovima koji imaju nastavnici i učenici na putu postizanja ciljeva iz kurikularnih reformi i postizanja boljih rezultata iz funkcionalne pismenosti koje se provodi kod testirane djece koja moraju imati između 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca, se mora praviti razlika u zavisnosti od zemlje.

Ciklus edukacija uživo

„Škole nikada do sada nisu imale toliko sredstava na računima. Gotovo 100 milijuna kuna (13,2 miliona eura) u sklopu reforme sjelo je na račune škola za opremu, od glazbenog i likovnog do novih lektira. Preko 37 milijuna kuna (4,88 miliona eura) škole su dobile za uvođenje obvezne informatike“, naglašavaju iz Ministarstva obrazovanja Hrvatske uz napomenu da je unaprijeđen položaj odgojno- obrazovnih radnika.

Nakon održanih prvih savjetničkih posjeta svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj krajem prošle godine, nastavljaju sa pružanjem podrške odgojno-obrazovnim radnicima u primjeni novih predmetnih i međupredmetnih kurikuluma, a najavljuju i novi ciklus posjeta.

„Do kraja ožujka ove godine organiziramo još jedan ciklus edukacija uživo. Na više od 900 skupova očekuje se više od 30.000 učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika. Teme ovih stručnih skupova - od primjera kurikulumskog planiranja do predmetnih radionica, izravno se nastavljaju na one u virtualnim učionicama te će učitelji, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici imati priliku uživo raditi u grupama uz potporu predavača i konkretno se pripremati za rad u nastavi. U pripremi je i održavanje drugoga savjetničkog posjeta svim osnovnim i srednjim školama tijekom travnja i svibnja.“

Nova strategija razvoja

U Srbiji se pozivaju na nemogućnost pravovremenog budžetiranja sredstava na osnovu rezultata iz 2018. godine.

„ S obzirom da su rezultati poslednjeg PISA istraživanja objavljeni u decembru 2019. godine, i nakon toga je započeta dublja analiza i rezultata i preporuka, a imajući u vidu da se i budžet i program rada ministarstva planiraju na godišnjem nivou, nerealno je očekivanje da u martu 2020. imamo više novca, opreme, materijalnih i ljudskih resursa za ove stvari“, konstatuju u Ministartsvu prosvete.

No, navode da je niz aktivnosti već započeto i to na osnovu nekoliko analiza partnerskih i nacionalnih institucija.

„Cilj je ostvarivanja očekivanih rezultata koje predviđa nova strategija razvoja obrazovanja što dugoročno treba da doprinese kvalitetu obrazovanja, naročito u oblasti kompetencija i funkcionalnih znanja učenika pa tako i pismenosti. Realnost pokazuje da ima dosta poklapanja u već započetim aktivnostima sa preporukama  OECD-a vezano za PISA 2018. Ono što za sada nije započeto ili nije do sada planirano, svakako će ući u novu Strategiju 2020-2027 koja je u pripremi“, zaključuju u Ministarstvu prosvete Srbije.

U Bosni i Hercegovini se muče s razlikama u potrebi i načinima distribucije društvenog novca koje se kroz politiku daje obrazovanju.

'Potrebna materijalna i ljudska ulaganja'

„Iz preporuka PISA 2018 izvještaja za BiH, potrebno je ulaganje. Kako na planu materijalnih resursa, tako i ljudskih. Ako se uzmu u obzir rezultati, nema dileme da je potrebno mnogo više rada i ulaganja svih aktera u obrazovanju, ali... Pitanje ulaganja nije samo pitanje koliko, nego i kako? BiH ne pripada zemljama koje jako malo ulažu u obrazovanje, pitanje je kako se ulaže, da li je ono adekvatno i postoje li načini preraspodjele koji će dovesti do svrsishodnijeg korištenja sredstava? Nema obrazovnog sistema koji ne traži više novca, opreme i  ljudskih sredstava, radi se o tome da li se sve uloženo koristi efikasno. Sigurno je naprimjer, da model profesionalnog usavršavanja nastavnika, koji u BiH i ne postoji, mora doživjeti istinsku promjenu. A do toga nije došlo! Adekvatno ulaganje u nastavnike je ključ svih pozitivnih promjena u obrazovanju“, potenciraju iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanja BiH.

PISA se finansira putem članarina koju plaćaju zemlje učesnice programa, a njih je 79. Sve troškove nacionalne provedbe u cijelosti pokrivaju zemlje učesnice. Za nadati se da nakon ulaganja vidimo kako je omladina ovoga dijela Evrope, u prosjeku, stekla znanja i vještine potrebne za tržište rada 21. vijeka.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.