Pirova pobjeda ‘ratne koalicije’ na Kosovu

Kurtijev (lijevo) pokret Samoopredjeljenje neće u koaliciju s Haradinajevom (desno) listom (Reuters)

Građani Kosova žele novo rukovodstvo, čistih ruku, nekorumpirano, pošteno, proevropsko, koje će njima, a pre svega mladima, povratiti nadu i perspektivu koju su im ubile prethodne vlasti, pogotovo zadnjih deset godina predvođene Demokratskom partijom Hašima Tačija.

To pokazuju i rezultati prevremenih parlamentarnih izbora, održanih 11. juna, gde je nasuprot tesne pobede  “ratne” ili “koalicije mraka”, reč o porazu.

Tu izbornu listu, poznatu po skraćenici PAN, čine tri partije proizašle iz rata (Demokratska partija Kosova – PDK, Alijansa za budućnost Kosova – AAK i Inicijativa za Kosovo – NISMA) te devet drugih malih stranaka, a dobila je oko 34 odsto glasova ili 39 sedišta u parlamentu Kosova sa 120 sedišta, odnosno 10 odsto manje glasova u odnosu na izbore 2014.

Takođe poraženim smatra se i koalicija LAA, oko Demokratskog saveza Kosova (LDK) koju čine još tri politička subjekta – Alijansa novo Kosovo (AKR), Alternativa i Pokret partija pravde – jer je dobila 25 odsto glasova, odnosno 30 mesta u parlamentu, a na proteklim izborima sam LDK je dobio toliko glasova.

Najviše glasova kao pojedinačna lista dobila je stranka socijaldemokratskog opredeljenja, Samoopredeljenje (VV), 27 odsto ili 31 mesto u parlamentu, odnosno duplo više u odnosu na izbore 2014. godine kada je imala 13 odsto i time se smatra pobednikom izbora.

Na ovim izborima se pojavio veliki problem jer je više od 50.000 glasačkih listića proglašeno nevažećim, što je više od tri odsto od ukupnog broja birača, njih oko 1.900.000.

Trijumf Samoopredeljenja je šokirao protivnike, ali to je donekle očekivano.

Jer dosadašnje stranke i njeni lideri, pogotovo oni iz “ratnog krila” su diskreditirani i nisu unapredili zemlju uprkos zdušnoj podršci Zapadnih vlada: evidentna je visoka stopa nezaposlenosti (najveća u Evropi), korupcija, kriminal, uzurpacija institucija vlasti svih nivoa od partijskih militanata, neviđen nepotizam, pljačka društvene imovine i građana, urušen sistem sudstva, školstva, zdravstva…

Građani Kosova to stanje su trpeli punih 18 godina i na kraju su se probudili iz dubokog sna  i odlučili da kazne te stranke i njihove lidere i glas dalju stranci koja je bez afera, čistih ruku, sa jasnom vizijom i koja do sada nije bila na vlasti, već je djelovala kao jaka opozicija. Postala je parlamentarna stranka pre 12 godina. Za ovu stranku uglavnom su glasali mladi ljudi, ali i dosta bivših glasača najvećih stranaka – PDK, LDK i AAK.

Njen osnivač i sadašnji kandidat za premijera Kosova, Aljbin Kurti, pobedu svoje stranke je proglasio u prvim satima 12. juna, simbolično na 18. godišnjicu oslobođenja Kosova i 12. godišnjicu osnivanja tog pokreta, koji je uoči ovih izbora postao politička stranka sa starim imenom.

Jednom rečju, na nedeljnim izborima je manifestovan evropski glas građana Kosova. Kritička većina građana predvođena duhom principijelnosti i odlučnosti Samoopredeljenja, izjasnila se za oslobođenje zemlje od uzurpacije “Klana Pronto” (jednog kriminalnog klana koji je funkcionisao u okviru PDK Hašima Tačija). 

Kurti je harizmatičan lider, koji je poziciju predsednika stranke napustio pre dve godine, intelektualac visokog ranga, vešt govornik, odlučan i beskompromisan, bivši lider studentskog pokreta na Kosovu krajem 90-tih godina i najpoznati politički zatvorenik u Evropi koji je tamničio u srpskim zatvorima od aprila 1999. do decembra 2001, kad je amnestiran od tadašnje nove srpske vlasti, iako je bio osuđivan na 15 godina zatvora zbog “neprijateljske delatnosti, rušenja ustavnog poretka i terorizma”.

Politički ‘cunami’

Na Kosovu se sada svi bave rezultatima izbora, uzrocima i posledicama ovakvih rezultata, kao i o raznim opcijama za formiranje novih institucija.

Svi se slažu u jednom: na Kosovu se dogodio politički ‘cunami’ koji će radikalno promeniti stanje u zemlji i dokaz je da građani više ne žele da žive u agoniji kao bolesnik na infuziji.

Prema trenutnom stanju, postoji nekoliko scenarija za formiranje institucija.

Po prvom, kao što predviđa Ustav, vladu treba da formira koalicija koja je dobila najviše glasova, u ovom slučaju PAN, čiji je kandidat za premijera bivši komandant OVK i biši premijer, Ramuš Haradinaj. Međutim, Haradinaj za sada nema brojeve za formiranje vlade, a koalicija LAA i VV odbijaju svaku mogućnost da prave vladu sa Demoratskom stankom Kosova, koja je deset godina bila na vlasti i nanela veliku štetu i građanima i državi. Međutim, niko ne isključuje mogućnost da LDK iz koalicije LAA, koja je tri godine bila u vladajućoj koaliciji sa PDK, prihvati da bude deo nove vlade, ukoliko na nju vrše pritisak zvaničnici SAD i EU.

Postoji mogućnost da koaliciju PAN napusti partija Inicijativa za Kosovo (NISMA) predvođena Fatmirom Ljimajem – koji nije zadovoljan ponašanjem predsednika PDK, Kadrija Vesejlija, izbornim rezultatima i tretmanom koji je imao tokom izborne kampanje – a čija je stranka, kako kažu, osvojila sedam poslaničkih mesta. Njegov izlazak bi doveo do velike krize u ovoj koaliciji.

Haradinaj može da pokuša da “kupi” dva do četiri poslanika i 20 poslanika predstavnika Srba i drugih etničkih zajednica.

Za sada takva mogućnost ne postoji?

Druga opcija je da Samopredeljenje, kao stranka sa najviše glasova, dobije mandate i formira vladu sa koalicijom LAN, što zajedno čini prostu većinu od 61 poslanika. Njima bi se priključili i poslanici etničkih zajednica uključujući i Srbe.

Kandidat za premijera iz AA, Aljbin Kurti pozvao je drugu izbornu listu, LAA i poslanike iz koalicije PAN, koji su protiv formiranja vlade “Klana Pronto”, da se ujedine oko okruglog stola za formiranje nove vlade koju bi on predvodio.

Ovaj pozivsu podržali neki funkcioneri ove koalicije, ali još nije zvanično prihvaćen.

Međutim jedan visoki funkcioner PDK, izjavio je da jedino kaolicija PAN i niko drugi  ima ustavno pravo da formira vladu ili se ide na izbore, kako što desilo i nakon izbora 2014. godine, kada je kriza oko formiranja vlade trajala šest meseci.

Treća opcija, koju često spominju analitičari, je politička blokada i novi vanredni izbori, koji bi se održali u decembru ove godine zajedno sa lokalnim.

Takvu mogućnost je najavio i uticajni zvaničnik PDK, Džavit Haljiti, koji je rekao da ukoliko koalicija PAN ne uspe da obezbedi podršku još jedne stranke ili koalicije za formiranje parlamentarne većine, Kosovo bi moglo da uđe u duboku krizu i da se ide na vanredne izbore.

U tom slučaju formirala bi se tehnička vlada. 

Svakako da će na formiranje vlade uticati i uloga međunarodnog faktora, pre svega SAD i EU. Međutim, bilo bi dobro da međunarodni faktori konačno prestanu da podržavaju stranke i lidere koji su do guše ogrezli u korupciju, kriminal, zloupotrebu vlasti i uništili državu i narod Kosova i da puste da to rade same stranke koje su dobile poverenje građana, u ovom slučaju predvođene Samoopredeljenjem koje ima jasnu viziju i konkretan program za izgradnju pravne, moderne i prosperitetne države i društva te rada za dobrobit građana. Ta stranka je prozapadno orijentisana i veoma odgovorna.

Delikatne obaveze

Novu vladu čekaju delikatne obaveze, koje nije uspela da ispuni prethodna vlada. Tu je ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom, kao jedan od uslova za viznu liberalizaciju, zatim formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), nastavak dijaloga sa Beogradom, transformacija Bezbednosnih snaga Kosova u Oružane snage, kao i početak rada Specijalnog suda za ratne zločine 1998-2000, za šta se sumnjiče neki komandanti i pripadnici OVK. 

Oko ovih pitanja, koja se uglavnom odnose na međunarodne obaveze Kosova, postoje različiti stavovi kandidata za premijera i njihovo neispunjenje može lako dovesti do nesporazuma međunarodnih faktora i buduće vlade.

Haradinaj i Kurti za sada imaju skoro identične stavove o nekoliko međunarodnih obaveza: i jedni i drugi smatraju da sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koji je potpisao predsednik Tači, šteti državi Kosovo za 8.000 hektara i da o tome ponovo treba da se dogovaraju vlade Prištine i Podgorice.

Oni takođe smatraju da treba revidirati Sporazum o formiranju ‘Zajednice srpskih opština’ (ZSO) na severu Kosova, jer nije u skaldu sa kosovskim Ustavom, i to treba da se pošalje Venecijanskoj komisiji na razmatranje, a da parlamentarna komisija proceni dosadašnji proces dijaloga sa Srbijom.

Haradinaj smatra da se dijalog sa Srbijom može nastaviti jedino ako Srbija prizna Kosovo, a Kurti će tražiti unutrašnji dijalog sa kosovskim Srbima kao ravnopravnim građanima Kosova, jer dosadašnji dijalog nije dao nikakve rezultate.

Zbog ovakvih stavova prema međunarodnim obavezama Kosova, međunarodnim faktorima neće biti lako da ih ubede, pogotovo kad je i SAD i EU stalo do stabilnosti na Kosovu i u regionu. Do sada su tu stabilnost, za koju su građani Kosova platili visoku cenu, “držali pod kontrolom” upravo bivši komandanti OVK, Hašim Tači, Ramuš Haradinaj, Fatmir Ljimaj i Kadri Veselji sa svojim saborcima i saradnicima.

Ako protiv nekih od njih budu podignute optužnice, njihovi sledbenici bi brzo mogli da organizuju manifestacije solidarnosti, pa i nerede. Sa novim savezom starih ratnih heroja se nije šaliti, što s pravom brine međunarodne istražitelje.

Kosovski Srbi pod kontrolom Beograda

Kosovski Srbi na ove izbore izašli su sa pet izbornih lista, međutim samo Srpska lista, koju je podržala i čak formirala Vlada Srbije, osvojila je devet mesta, a još jedna lista osvojila je samo jedno mesto. Srpska lista se smatra ogrankom Srpske napredne stranke (SNS) predsednika Srbije Aleksandra Vučića i na toj listi nije bilo mesta za one koji nisu iz te stranke ili se nisu složili sa politikom Beograda prema kosovskim Srbima.

Podrška Vlade Srbije je ogroman vetar u leđa Srpskoj listi, ali će to svakako stvoriti probleme nakon izbora, što je bilo vidljivo i u prethodnom mandatu. Predstavnici kosovskih Srba će na taj način ponovo biti pod potpunom kontrolom Beograda, a kao takvi neće imati autonomiju u odlučivanju, iz čega proizilazi da neće biti sagovornici ni Albancima ni predstavnicima međunarodne zajednice, koja je i dalje važna na Kosovu.

Zvaničnici Vlade Srbije ocenili su pobedu Srpske liste kao veoma značajnu za srpski narod i kao pobedu za Srbiju te dodali „da su svi hteli da biraju srpske predstavnike umesto Srba, počev od Prištine, pa zemalja kvinte, ali je narod sam izabrao Srbe koji će ih predstavljati”.

Po njima, odziv Srba na nedeljnim izborima na Kosovu pokazuje da su shvatili i značaj izbora i veza s Vladom Srbije te da će preko Srpske liste država Srbija biti „nezaobilazno prisutna” na Kosovu.

Međutim, lider građanske inicijative SDP iz K. Mitrovice, Oliver Ivanović, ocenjuje da će uticaj Srba biti manji i da nije siguran da li će Srpska lista imati kredibilne kandidate koji bi mogli da ojačaju ulogu Srbije na Kosovu. “Za aktivnu i ozbiljnu ulogu Srbije na Kosovu treba da članovi SL imaju takav veliki kredibilitet da bi uticali na Albance i međunarodni faktor i naravno, da imaju poštovanje srpske zajednice na Kosovu. Sumnjam da ima takvih ljudi” izjavio je Ivanović.

Po Ustavu, Srbima je garantovano 10 mesta u parlamentu kao i dva mesta u vladi, potpredsednika i ministra. Ostalim etničkim zajednicama takođe je garantovano 10 mesta. 

U prethodnom mandatu srpski perdsatvnici u parlamentu i vladi nisu bili konstruktivni, već su blokirali rad. Čak su na šest meseci napustili rad vlade i parlamenta.

Ostaje da se vidi kako će se ponašati sprski predstavnici u novom sazivu parlamenta i vlade.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera