Pirotska deponija štiti prirodu i donosi novac

Ono što je većini deponija u Srbiji godinama nerješiv problem, odlagalištu otpada u Pirotu je izvor prihoda.

Smeće koje završi na deponiji samo je dio od nekoliko stotina tona koliko se dnevno napravi u većim gradovima u Srbiji.

Za pojedine gradove to je veliki problem, ali za deponiju u Pirotu otpad je izvor zarade. Od toga živi šesnaest porodica.

Bratislav Zdravković, vozač bagera na deponiji, zadovoljan je. Kaže, kad se može do prvog u mjesecu, ništa teško nije.

”Kad se sve lepo organizuje, onda nije teško ništa, nemamo nekakvih problema, ili kad se jave sve se to rešava brzo i dogovorom”, ističe Zdravković.

Bez neprijatnih mirisa

Na pirotsku deponiju u posljednje tri godine stiglo je 105.000 tona otpada iz nekoliko opština na jugoistoku Srbije. To im je donijelo dobit od oko 800.000 eura. Kažu da ne brinu samo o parama, već i o životnoj sredini.

“U odnosu na neuređene deponije, mi imamo ovde bezbedno odlaganje komunalnog otpada, koje nema interakcije sa životnom sredinom, ne možemo da zagadimo podzemne vode”, tvrdi Zoran Stanković, direktor Regionalne deponije Pirot.

To nije jedino što razlikuje pirotsku od većine ostalih deponija u Srbiji.

“Jedna od retkih deponija u Srbiji koja posluje sa dobitkom, razlikuje se od ostalih i po tome što na njoj nema neprijatnih mirisa. Uskoro bi ovde trebalo da bude izgrađeno i postrojenje za sekundarnu selekciju otpada, što će dodatno povećati prihode ove deponije“, izvijestio je reporter Al Jazeere Zoran Kosanović.

Izgradnja takvog postrojenja finansira se iz dobiti same deponije. Samoodrživost je, kažu, njihov cilj.

”Do sada smo uložili više od 300.000 evra upravo za nabavku mašina za sekundarnu selekciju otpada i to neće biti samo puko slektovanje otpada, već u daljem razvoju nastaviće se izgradnja sistema, pripremu takozvanog RDFa, ili energetskog goriva, koje služi za spaljivanje u visokim pećima, poput cementara, železara i takvih sistema”, smatra Stanković.

Zabrana rada za nišku deponiju

Za razliku od pirotske, niška deponija ne ostvaruje dobit. Sa blizu 300 tona dnevno dovezenog otpada, bori se da nastavi rad. Inspekcija za zaštitu životne sredine nekoliko puta je zabranjivala njen rad zbog prenatrpanosti. U toku je njena sanacija.

“Mislim da ćemo na taj način ugasiti taj požar koji se zove niška deponija, koji nije saniran skoro 40 godina“, zaključio je Bratislav Vučković, direktor Javnog komunalnog preduzeća Medijana.

Problem deponija u Srbiji, osim što rijetke ostvaruju dobit, jeste i taj što se pojedine nalaze na udaljenostima manjim od stotinu metara od naselja, dok su neke izgrađene i na samoj obali vodotokova.

Izvor: Al Jazeera