Oglasi

Picula za AJB: Jedino proširenje EU donosi stabilnost Balkanu

EU bi na zapadni Balkan trebala izvoziti stabilnost kako ne bi s njega uvozila nestabilnost, smatra Tonino Picula.
Hrvatski europarlamentarac je imenovan za izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o zapadnom BalkanuEPA

Tonino Picula, predsjednik radne skupine Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan i izvjestitelj Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom smatra izuzetno važnim to što je nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen otvorenost prema zemljama zapadnog Balkana stavila u prioritete njene politike.

Osim nje, treba računati i na podršku novog šefa diplomatije Evropske unije Josepa Borrella, kaže Picula, hrvatski europarlamentarac koji je u srijedu imenovan i za izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o zapadnom Balkanu. Njegova uloga bit će izrada preporuka Parlamenta Vijeću i Komisiji s ciljem otvaranja pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te davanja novog zamaha procesu proširenja.

U intervjuu za Al Jazeeru Picula je iznio svoj stav i o drugim temama, među kojima je i njegov pogled na nacionalne politike koje dominiraju u zemljama zapadnog Balkana.

  • Izjavili ste da je francuski predsjednik pogriješio kada je blokirao otvaranje pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije Evropskoj uniji. Mislite li da je porijedi samo loša politička procjena ili predsjednik Emmanuel Macron ima plan za EU i zapadni Balkan za kojeg drugi još ne znaju?

Potpisivanje Prespanskog sporazuma i njegova ratifikacija u parlamentima, prvo Makedonije koja je zatim postala Sjeverna Makedonija i zatim Grčke, bila je politički visokorizična operacija u kojoj su vlade Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe pretpostavile svojim kratkoročnim koristima. Za obje strane, riječ je o povijesnom iskoraku i pravom državničkom potezu koji je omogućio razrješenje spora koji je trajao dugih 27 godina, te zatim Sj. Makedoniji otvorio put prema Europskoj uniji i NATO-u.

Upravo je europska perspektiva zapadnog Balkana, odnosno politika proširenja EU, snažan alat za stabilizaciju ove regije, koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova. Te snage politike proširenja svjesna je i nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je u svojem inauguralnom govoru istaknula kako su vrata Unije i dalje otvorena kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama sa zapadnog Balkana.

Macronove pak poteze treba promatrati u širem europskom kontekstu borbe za mjesto onoga tko će diktirati ritmom Europske unije u godinama koje dolaze. Njemačka kancelarka Angela Merkel na kraju je svojeg zadnjeg mandata, a Macron tu vidi priliku da Francusku učini dominantnom u europskim unutarnjim odnosima, posebno zbog činjenice da se izlaskom Velike Britanije iz EU narušava raspored snaga kakav je vladao gotovo 45 godina. Kako je Njemačka bila pokrovitelj politike proširenja u regiji, Macron je tu pragmatično odlučio, ohrabren i krizom nastalom zbog priljeva izbjeglica, koji je u međuvremenu dramatično opao, nota bene, odigrati na kartu nepovjerenja prema novim članicama.

Ima li Macron plan za proširenje? Nakon prigovora da osim blokade ne nudi nikakav novi sadržaj, nedavno je objavio alternativnu strukturu pregovaranja koja, ako bi bila prihvaćena kako je predložena, iz temelja bi promijenila politiku proširenja. Mislim da je riječ o kupovanju vremena, jer je već ranije naglasio kako EU najprije treba samu sebe konsolidirati. No, drago mi je da kod drugih europskih državnika i političara postoji svijest o tome da konsolidacija i politika proširenja mogu teći paralelno i da su u interesu Unije. Uostalom, Uniji je potreban dokaz da je sposobna rješavati velike probleme našeg kontinenta u 21. stoljeću, kao što ih je rješavala u drugoj polovici 20. stoljeća.

  • U Vašem prvom saopćenju nakon imenovanja za izvjestioca spomenuli ste novi zamah u procesu proširivanja EU-a. Gdje vidite tu novu energiju?

Možda jedine dobre stvari nastale nakon Macronovog odbijanja jesu određeno stanje nemira među europskim institucijama i najave pokušaja sanacije političke štete. Kao što sam ranije naglasio, na najvišoj razini europskih izvršnih institucija postoji svijest o snazi i važnosti politike proširenja za EU i njezinu sigurnost, ali i vanjskopolitičku snagu. S jedne strane, to je istaknula v.d. Leyen, kada je u svom obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta prije glasanja o Komisiji otvorenost prema zemljama Zapadnog Balkana priotizirala čak ispred transatlantskih odnosa. Osim nje, i novi visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell zagovornik je procesa daljnjeg proširenja i treba računati i na njegovu podršku. U ovom sam se mandatu, kao koordinator grupacije Socijalista i demokrata za vanjsku politiku, obvezao suoblikovati vanjsku politiku Europske unije koja treba potvrditi svoju ulogu globalnog smart power igrača. Za Europsku je uniju proširenje pametno rješenje jer bi tako smanjila napetosti na svojim granicama i onemogućila da neke velike strane sile, putem svojih posrednika u susjednim zemljama, generiraju nestabilnost koja je slabi.

  • Zvanični Brisel je i do sada poticao vlade da rade na reformama. Vi dobro poznajete političare u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori... Vjerujete li da je moguće u tim zemljama postići promjene iznutra, bez jakog utjecaja iz Brisela?

Poznajem političare, ali prije svega poznajem ljude na zapadnom Balkanu. Dijelimo dugu zajedničku povijest, govorimo međusobno razumljivim jezicima i iskreno vjerujem da i oni žele bolju kvalitetu života i više sloboda. Međutim, zbog otpora reformama od strane vrlo utjecajnih veto ili status quo skupina, građanima se često nameću teze da su za njihove probleme najbolja jednostavna, nedemokratska rješenja.

Reformski potencijal određene zemlje funkcionira po principu čekića i nakovnja, a između njih bi trebali biti političari. Građani odozdo radi vlastite kvalitete života trebaju zahtijevati više transparentnosti u upravljanju javnim novcem, učinkovite sudove i javne institucije koje nisu premrežene stranačkim interesima, a EU odozgo upravo i inzistira na vladavini prava, poštivanju ljudskih prava, transparentnosti u javnim poslovima i cijelom nizu vrijednosti koje su europske i univerzalne. To su uvjeti koji se postavljaju donositeljima odluka, odnosno političarima, kako bi zemlja od kandidata postala članicom Unije.

  • Govori se o opasnosti za zapadni Balkan ukoliko ostane izvan EU-a. Ipak, u posljednje vrijeme se govori i o opasnosti koja prijeti samoj Uniji bez zapadnog Balkana. Može li se desiti da zemlje zapadnog Balkana u konačnici zaista i pristupe nekom dugom savezu, poput Euroazijske zone, zbog oklijevanja iz EU-a?

Europska unija nije samo najveće jedinstveno svjetsko tržište s više od pola milijarde ljudi, koje je omogućilo svim svojim starim članicama neprekinut, u povijesti nezapamćen period ekonomskog rasta i blagostanja, koji je godinama privlačio građane nečlanica. EU je i zajednica utemeljena na vrijednostima vladavine prava, demokracije i zaštite ljudskih i manjinskih prava. Očekivano, takva je dualnost njezina najveća magnetna sila. No, Velika recesija od prije deset godina i pogrešno odabrana politika štednje osiromašila je dio građana EU i proizvela dramatičan rast euroskepticizma. Prvo u zemljama članicama, a zatim i izvan Unije. Paralelno sređivanje stanja unutar EU, zajedno s nastavkom politike proširenja je rješenje koje će dovesti do toga da se potencijalne članice EU iz naše regije ne odluče na druge integracije, koje, objektivno govoreći ne zagovaraju ni slobodnu trgovinu ni ljudske slobode i prava kako ih poimamo u Europi. Potpuno se slažem sa stajalištem da bi EU na zapadni Balkan trebala izvoziti stabilnost kako ne bi s njega uvozila nestabilnost.

  • Politička situacija je možda najkomplikovanija u Bosni i Hercegovini. Nacionalne stranke u prvi plan ističu nacionalna pitanja. Prema brojnim izvještajima domaćih i međunarodnih organizacija vladavina prava, sigurnost i ekonomija je na dosta niskoj razini. Vaša podrška federalizaciji BiH je također bila kritikovana od nekih strana. Kako osigurati ravnopravnost svih naroda u BiH, a pritom ne poticati nove etničke podijele i ne narušavati temeljne evropske principe?

Kako vrijeme odmiče sve je jasnije kako su u BiH sve nacionalne političke elite nezainteresirane za razrješenje gordijskog čvora nefunkcionalnih institucija derivirianih iz sada već antiknog daytonskog poretka. Posebno valja raditi na nadogradnji izbornog i političkog sustava uz očuvanje teritorijalne cjelovitosti zemlje. Pri tome i mnoge opozicijske opcije nude kao alternativu još dvojbenija rješenja.  

Poznato je kako sam glasao protiv Rezolucije Europskog parlamenta o Izvješću EK o BiH za prošlu godinu. BiH objektivno nazaduje, izostaju političke, gospodarske i socijalne reforme i to potiče ionako loše međustranačke odnose i blokadu institucija, a što se očituje i u njihovom korištenju EU sredstava.

Bez obzira na interesno oblikovane manipulacije mojim stajalištima, ostajem pri uvjerenju da BiH ne može dovršiti tranziciju u djelotvornu i potpuno funkcionalnu državu ravnopravnih građana i naroda ako se dosljedno ne poštuju načela jednakopravnosti, ravnopravnosti, supsidijarnosti i federalizma. U suprotnom nikada se neće ostvariti ono u čemu se dobrim dijelom korijeni uspjeh jedne Švicarske, konfederalne države koja je kao i BiH mozaik različitih tradicija i zajednica. Kažu da je Švicarska zemlja izrazito efikasno povezana vlastitim suprotnostima.

  • Je li 'mali Schengen' dobro rješenje za zemlje zapadnog Balkana? Kosovo tu inicijativu vidi kao stvaranje 'velike Srbije', ovog puta ekonomijom. Jesu li ti strahovi opravdani?

Uvijek treba pozdraviti pokušaje prevladavanja samoizoliranosti i ustrajavanja na razlikama koje su kronično prisutni kao inhibitorni faktori na zapadnom Balkanu. To ne znači kako je baš svaki prijedlog prihvatljiv i primjenjiv. U ovom slučaju, osim Kosova, podozrenje prema tzv. malom Schengenu otvoreno iskazuje i Crna Gora. Očito će biti potrebno, prije eventualne liberalizacije režima na granicama među državama u regiji, otkloniti nataloženo nepovjerenje i napredovati u mnogim još uvijek otvorenim bilateralnim pitanjima.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.