PIC traži pomirenje i dobre odnose u regiji

Ambasador Ivancov kaže kako će zahtjev za reviziju presude biti podnesen bez saglasnosti unutar institucija BiH (Fena)

Izvor: YouTube/Fena

Na vanrednoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) ambasadori su izrazili zabrinutost zbog novonastala situacije povodom podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, rekao je ambasador Rusije u BiH Pjotr Ivancov na čiju inicijativu se i održala ova sjednica.

Ambasadori su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica koje bi to moglo ostaviti na funkcioniranje Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara BiH te pozvali da se krene ka poboljšanju cjelokupne političke atmosfere u zemlji.

“Svi politički lideri treba da se uzdrže od jednostranih poteza i vrate principima kompromisa, dijaloga i konsenzusa pri donošenju odluka, kao i poštivanju bh. ustava, institucija i vladavine prava”, naveli su ambasadori PIC-a. S ovim paragrafom nije se složio ambasador Republike Turske.

U zaključcima PIC-a dalje se navodi: “Ambasadori Upravnog odbora svjesni su patnji koje su uzrokovali genocid i drugi zločini, kao i prava žrtava i preživjelih, te su ponovo istakli potrebu da se ulože dalji napori u pravcu pomirenja i dobrih odnosa u zemlji i regiji. Tolerancija, prihvatanje drugih i mirni suživot su apsolutni imperativi civilizacija zasnovanih na pravima i slobodama, demokratiji i ravnopravnosti. To su i ključni preduvjeti da se nastavi sa onim što je u BiH postignuto u posljednje dvije decenije i krene dalje sa reformama potrebnim da se poboljša život građana i ponude konkretne šanse mladim generacijama”.

Ivancov je novinarima u srijedu navečer rekao kako će zahtjev za reviziju presude po tužbi za genocid protiv Srbije biti “podnesen bez saglasnosti unutar institucija Bosne i Hercegovine”.

Po njemu, Ustav BiH nalaže da državno Predsjedništvo odlučuje o pitanjima vanjske politike, što podrazumijeva i odnose s međunarodnim organizacijama, a “u ovom su slučaju dva člana Predsjedništva protiv revizije presude”.

“Iako se može reći da se tužba odnosi na razdoblje kada je Slobodan Milošević bio predsjednik Srbije, revizija ove tužbe odnosi se na državu Srbiju, zbog čega Srbi u Srbiji i [bh. entitetu] Republici Srpskoj ovu tužbu shvaćaju kao tužbu na svoj račun”, smatra Ivancov.

Mišljenja je da zbog toga “može doći do napetosti” te ukazuje kako se radi o “opasnoj situaciji, koja može dovesti do konflikata”.

Stoga smatra da međunarodna zajednica mora iskazati svoj stav.

Poziv žrtava

Udruženje žrtava i svjedoka genocida pozvalo je danas članove Vijeća za provedbu mira (PIC) da podrže žrtve u borbi za istinu i pravdu pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

„Sazivajući sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC) povodom podnošenja bosanskohercegovačkog zahtjeva za reviziju pred Međunarodnim sudom pravde, Rusija ponovo potvrđuje da je protiv međunarodnog poretka koji žrtvama osigurava pravo na pravdu i istinu“, navodi Udruženje u saopštenju za javnost.

Kako su naveli, “ruski veto u Vijeću sigurnosti UN-a, uložen na prijedlog rezolucije kojom bi se osudio genocid u Srebrenici, a na zahtjev Srbije, je bio veto protiv čovječanstva i civilizacije, te međunarodno utvrđene istine pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY)”.

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida rekli su “da Rusija ponovo želi uspostaviti svojevrsni veto, zloupotrebljavajući PIC i intervenirajući u ime Srbije”.

„Pozivamo ostale članice PIC-a i njihove predstavnike da podrže pravo žrtava da pravdu i istinu traže pred Međunarodnim sudom pravde. Žrtve, u procesima kršenja međunarodong humanitarnog prava pred sudovima su zastupane od predstavnika država, predstavnika međunarodne zajednice i samih država koji vode postupke protiv pojedinaca, grupa, organizacija i država“, navodi se u saopštenju.

Udruženje smatra “da je licemjerno reći da žrtva ima pravo na pravdu i istinu, a zaustavljati procese protiv odgovornih tako što se sprječavaju naši zastupnici i postupak revizije pred Međunarodnim sudom pravde”.

Propusti Srbije

Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Hagu, najvišoj sudskoj instanci u sustavu Ujedinjenih naroda..

Presuda je donesena 26. februara 2007, a tada je ICJ utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida.

Sud je samo utvrdio propuste Srbije u sprečavanju i kažnjavanju genocida.

Izvor: Al Jazeera i agencije