Oglasi

Peter Maass za AJB: Sramotno je da će švedski kralj uručiti nagradu Handkeu

Ratni reporter i dugogodišnji novinar svjetskih medija za Al Jazeeru govori zašto se usprotivio dodjeli Nobela Peteru Handkeu.
Peter Maass izvještavao je iz rata u BiH 90-tih i autor je nagrađivane knjige 'Ljubi bližnjega svoga' o ratu u bivšoj JugoslavijiThe Intercept

Momenat kada švedski kralj danas uruči Nobelovu nagradu za književnost piscu Peteru Handkeu bit će najsramotniji i najgori trenutak u cijeloj priči oko dodjele svjetskog priznanja osobi koja se poigrava s činjenicama o onome što se dogodilo u ratu u bivšoj Jugoslaviji, ističe za Al Jazeeru Peter Maass, dugogodišnji novinar, koji je izvještavao za najuglednije svjetske medije iz Evrope i Azije, između ostalog i iz rata u Bosni i Hercegovini.

Kada je ovaj nekadašnji reporter Washington Posta, New York Timesa i Wall Street Journala, a sada urednik u magazinu The Intercept, saznao ko je dobitnik ovogodišnjeg Nobela za književnost, kako kaže, počeo je intenzivno istraživati njegova djela i javno osuđivati odluku Švedske akademije.

Njegov angažman u ovom slučaju kulminirao je prije nekoliko dana, kada je na press konferenciji u Stockholmu lično pitao Handkea o njegovoj podršci Slobodanu Miloševiću te zašto u svojim djelima ne prihvata presude međunarodih sudova da se u Srebrenici desio genocid. Međutim, Nobelov laureat, umjesto odgovora, uzvratitio je Maassu uvredama i pogrdnim riječima.

S Peterom Maassom, autorom knjige Ljubi bližnjega svoga o ratu u bivšoj Jugoslaviji, za koju je 1997. godine dobio nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa te nagradu Overseas Press Club Prize, razgovarali smo o Nobelovoj nagradi i njegovom radu u ratu tokom 90-tih.

  • Švedski kralj Carl XVI Gustaf danas će uručiti Nobelovu nagradu za književnost Peteru Handkeu, u prisustvu švedske kraljevske porodice i Akademije. Kako komentirate to da najistaknutiji predstavnici jedne države odaju počast javnoj ličnosti kao što je Handke, nakon snažnih osuda i kritika koje su se mogle čuti u javnosti protiv njega?

- Prošlo je dva mjeseca kako je Švedska akademija nauka proglasila da je Peter Handke osvojio Nobelovu nagradu za književnost. Istog momenta je to bilo sramotno te je naišlo na dosta otpora, a ljudi uključeni u taj proces nastavili su se cijelo ovo vrijeme ponašati sramotno. To je bilo dosta šokantno za dosta nas, nismo mogli vjerovati da se ova odluka brani na način na koji se branila. Nismo mogli vjerovati da se ljudi koji imaju takvu odgovornost i takvu moć mogu ponašati na ovakav način.

Međutim, danas, kada kralj Švedske dodijeli ovu nagrada Handkeu, na neki način će biti najgori i najšokantniji momenat, jer se radi o švedskom kralju, koji predstavlja zemlju. Nije u pitanju Švedska akademija ili Fondacija za Nobelovu nagradu, to je predstavnik cijele nacije, koji daje tu nagradu čovjeku koji poriče genocid, za koji su i međunarodni sudovi utvrdili da se desio. Tako da će to biti vjerovatno najgori momenat, a nije u pitanju loš trenutak za Švedsku akademiju ili Nobelovu fondaciju. To je cijela švedska nacija, što je šok za sve.

  • Kao argument u njegovu odbranu, posljednja dva mjeseca često se moglo čuti da se umjetnikova lična uvjerenja trebaju odvojiti od njegovog rada. Također, nakon brojnih kritika, iz Nobelove fondacije poručili su da ova nagrada ne može biti oduzeta. Međutim, prestižne nagrade su i ranije oduzimane, kao naprimjer, u slučaju mijanmarske liderke Aung San Suu Kyi. Kako odgovarate na sve ove argumente, smatrate li da bi kod dodjele prestižnih nagrada trebali biti obuhvaćeni i lični stavovi i uvjerenja pojedinca koji se nagrađuje i treba li postojati neki mehanizam naknadnog uskraćivanja priznanja?

- Odluka da se odvoje lična uvjerenja ili privatni život od profesionalne karijere za mene je inače neumjesna, a u ovom slučaju čak irelevantna. Tako je i u slučaju mijanmarske liderke Suu Kyi, kojoj su oduzete određene nagrade. Konkretno, ovdje se ne radi o tome da Peter Handke ima lična uvjerenja na jednoj strani, a svoj rad na drugoj strani. Njegove knjige, ono što je on pisao, eksplicitno sadrže ova uvjerenja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nemamo slučaj gdje on podržava Slobodana Miloševića ili Radovana Karadžića, ali s druge strane, piše prelijepe romane i druga djela. On o tim stvarima piše u svojim knjigama i profesionalnom životu. Tako da se konkretno u ovom slučaju ne može govoriti o tome da se razdvoje umjetnikovo djelo od umjetnikovog života, jer su njegova uvjerenja ispisana na stranicama njegovih knjiga.

  • U svojim knjigama Handke je imao i negativan stav prema većini stranih novinara koji su izvještavali iz rata u Bosni i Hercegovini. I sami ste bili među njima. Možete li opisati svoje iskustvo ratnog reportera u Bosni i Hercegovin?

- Imao sam 32 godine i bio sam stacioniran u Budimpešti kada je rat u Bosni i Hercegovini počeo. Nikada prije toga nisam izvještavao iz rata i nikada nisam bio u Bosni ranije. Pisao sam za Washington Post, a ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini bilo je od velike važnosti. S drugim reporterima Washington Posta, dobio sam zadatak da izvještavam o tom ratu.

Tako da sam 1992. i 1993. godine bio u Bosni, ponekad u Srbiji i Hrvatskoj, ali najviše u Bosni i Hercegovini. Izvještavao sam iz opkoljenog Sarajeve, Banje Luke, sa Pala i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Otišao sam u Banju Luku 1992. godine i bio sam među grupom novinara kojima je bilo dozvoljeno da posjete logore u Omarskoj, Trnopolju i Keratermu. Tako da sam imao dosta iskustva u Bosni i Hercegovini, pogotovo u prvim godinama rata, bio sam tamo i izvještavao o tome stalno. Nakon toga napisao sam knjigu o ratu, tako da osjećam da jako dobro znam o onome što se dešavalo u Bosni i Hercegovini. Nije da sam samo bio u Sarajevu, nego i u drugim dijelovima zemlje, vidio sam sve strane, razgovarao sam sa svim stranama.

  • Kako je vaš rad i ono što ste vidjeli tada na vas utjecalo kada ste čuli da je Handke dobitnik Nobelove nagrade?

- Dakle, više od 25 godina nakon toga, probudim se jedno jutro u New Yorku i pročitam vijest da je Peter Handke nagrađen Nobelovom nagradom za književnost, a znao sam za njegove stavove o BiH i Srbiji, tako da sam bio jako iznenađen ovom odlukom.

Onda sam, nakon sat-dva od te vijesti, počeo više istraživati, udubljivati se u njegova djela i ono što je pisao. Osjećao sam da moram nešto napisati o tome te sam brzo uradio priču o tome kako je to neprihvatljivo. Nisam to napisao iz perspektive svog mišljenja, nego sam istraživao njegov rad i bilježio sve što je pogrešno, ono što je dokazano da je pogrešno čak na međunarodnim sudovima. Nastavio sam to raditi a medij za koji pišem, Intercept, dao mi je veliku podršku da se fokusiram na ovu temu već dva mjeseca. I to je ono što radim.

  • Trenutno ste u Stockholmu. Da li ćete biti na protestima sa građanima Bosne i Hercegovine i drugim ljudima koji se protive dodjeli Nobelove nagrade Handkeu?   

- Da, trenutno sam u Stockholmu, pratim dodjelu Nobelove nagrade i bit ću na protestima protiv uručivanja priznanja Peteru Handkeu. Također ću napisati priču o tome. 

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.