Pet godina od udara u Egiptu: Skočile cijene, puni zatvori

Broj zatvora sa 46 u 2013. godini povećao na sadašnjih 69, pored zatvorskih objekata koji su trenutno u izgradnji (EPA)

Na petu godišnjicu vojnog udara, u kojem je sa vlasti svrgnut predsjednik Muhamed Mursi 3. jula 2013. godine, Egipćani na društvenim mrežama iznose različite komentare, zavisno od njihovih stavova i mišljenja o ovom događaju. Međutim, zanimljivo je da su se mnogi od njih u svojim komentarima fokusirali na ono što se dogodilo stanovnicima Egipta generalno, kao i njihovom životnom standardu nakon ovakvog poteza vojske.

Sadašnji predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predvodio je vojni puč protiv predsjednika Mursija, koji je postao prvi demokratski izabran predsjednik Egipta nakon revolucije 25. januara 2011. godine, kada je sa vlasti svrgnut bivši predsjednik Hosni Mubarak.

Sisi, koji se nalazio na poziciji ministara odbrane u to vrijeme, ovakav potez je opravdao time da se radi o odgovoru na demonstracije koje su organizirane u glavnom gradu Kairu i nekoliko drugih gradova nekoliko dana ranije, preciznije 30. juna 2013. godine. Opozicija je u to vrijeme zahtijevala održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u državi.

Neispunjena obećanja o boljem životu

Još od vojnog udara Sisi je davao brojna obećanja Egipćanima o boljem životu. No, građane su ubrzo iznenadila brojna poskupljenja i pogoršanje ekonomije u državi. Pored toga, pooštrila se i represija sigurnosnih snaga, koja se više nije ograničavala samo na opoziciju, već se proširila i na jedan broj pristalica i podržavatelja aktuelnog režima.

S obzirom na to da je godišnjica vojnog udara u Egiptu ovog puta došla nakon vala poskupljenja, možda najžešćeg do sada, mnogi Egipćani su na društvenim mrežama podijelili sliku na kojoj se porede cijene glavnih roba u vrijeme kada je predsjednik Mursi bio na vlasti sa situacijom koja je nastala pet godina nakon vojnog udara.

Ovo poređenje počinje s cijenom dolara u odnosu na lokalnu valutu, koja je iznosila 6,69 egipatskih funti, a sada je 17,99 funti. Cijena jednog litra benzina od 92 oktana, koja se prodavala za 1,85 egipatskih funti, porasla je na 6,75 funti. Također, plinske boce za kućnu upotrebu neophodne egipatskim domaćinstvima nekada su koštale osam, a sada 50 egipatskih funti, što ukazuje na značajno poskupljenje.

Karta za vožnju podzemnom željeznicom, koja spada u omiljeni način prevoza za milione stanovnika glavnog grada Kaira, porasla je sa jedne na sedam egipatskih funti, s najnovijim valom poskupljenja od prije nekoliko sedmica.

Dugovi znatno veći, zatvori brojniji

U ovom poređenje se, pored svakodnevnih životnih stvari, iznose i neki važni ekonomski pokazatelji, kao što su unutrašnji dug države, koji je procijenjen na 1.400 milijardi egipatskih funti u 2013. godine, a nakon puča je porastao na 3.600 milijardi funti. Ista je situacija i s vanjskim dugom države, koji je prije pet godina iznosio 34,5 milijardi dolara, a sada se popeo na 82,9 milijardi dolara, dok je stopa inflacije sa 10,7 posto porasla na 35 posto.

U poređenju se, također, ukazuje i na rast broja zatvora, kako bi mogli prihvatiti desetke hiljada ljudi uhapšenih u godinama nakon vojnog puča. Tako se broj zatvora sa 46 u 2013. godini povećao na sadašnjih 69, pored zatvorskih objekata koji su trenutno u izgradnji.

U usporedbi koja kruži društvenim mrežama ističe se i to da je Egipat zauzimao teritoriju od oko milion kvadratnih kilometara, ali je ona sada manja za “dva otoka”. Time se želi ukazati na otoke Tiran i Sanafir, koja je Egipat ustupio Saudijskoj Arabiji, na osnovu sporazuma o demarkaciji morskih granica između Kaira i Rijada, potpisanog u aprilu 2016. godine, koji je proveden uprkos tome što je Visoki upravni sud u Egiptu poništio ovaj sporazum.

Izvor: Al Jazeera