Oglasi

Pet decenija nakon ubistva JFK-a

Historičari spekuliraju o tome kako bi se njegova vanjska politika razvijala da nije ubijen - da li bi okončao američki angažman u Vijetnamu i smirio tenzije sa Sovjetskim savezom.

Cijenili su ga kao liberala i borca za građanska prava. Najmlađi je američki predsjednik u historiji, izabran kada je imao 43 godine.

Čak i danas, 50 godina nakon njegovog ubistva, vode se mnoge rasprave o tome da li bi John Fitzgerald Kennedy pokušao okončati Hladni rat sa Sovjetskim savezom, kao i o tome šta je ostavio iza sebe. Priču iz Washingtona donosi Shihab Rattansi.

Njegova mladost i karizma nagovještavali su da će Amerika raskrstiti s prošlošću. Najavljivao je progresivnu budućnost. Ali, već na inauguraciji imidž Johna Kennedyja bio je ugrožen: kružile su glasine da bez podmićivanja nikad ne bi postao predsjednik.

'Uvijek agresivni'

Gilbert Sewall iz Vijeća za revziju historijskih udžbenika kaže: "Kennedyjevi su uvijek bili veoma agresivni i spremni da iskrivljuju pravila."

Historičari spekuliraju o tome kako bi se njegova vanjska politika razvijala da nije ubijen - da li bi okončao američki angažman u Vijetnamu i smirio tenzije sa Sovjetskim savezom.

O tome se može nagađati na osnovu onoga što je učinio tokom vremena koje je proveo u Bijeloj kući. Odlučio je pojačati proizvodnju nuklearnog oružja i interkontinentalnih balističkih projektila, kako bi SAD imao veće zalihe od Moskve.

Pokrenuo je kampanju sabotiranja Kube i odobrio propalu invaziju u Zaljevu svinja. Kubanska kriza samo je doprinijela odluci Sovjeta da povećaju vlastiti arsenal nuklearnog oružja. A u Vijetnamu zračni napadi na sela su pojačani.

Kennedy je bio taj koji je prvi odobrio upotrebu napalma, kao i otrovnih herbicida, čije posljedice lokalno stanovništvo i danas osjeća. Ipak, pojedini historičari insistiraju na tome da ne bi dozvolio eskalaciju sukoba da je poživio.

Peter Kuznick sa Američkog univerziteta kaže: "Kao što je rekao novinaru Charlesu Bartlettu: 'Nema teorije da ćemo pobijediti u Vijetnamu, nemamo baš nikakve šanse. Vijetnamci nas mrze.' Može se reći da je njegova politika uglavnom bila agresivna, tipična za doba Hladnog rata, ali i da je pred kraj života polako mijenjao mišljenje."

Nikad nećemo znati šta bi se dogodilo... Kod kuće, tek je posljednjih mjeseci počeo podržavati pokret za građanska prava.

Kad je riječ o stvaranju ekonomski pravednijeg društva, nakon uspješne borbe protiv industrije čelika na početku mandata, počeo je brinuti zbog pogoršanja odnosa s najvišim poslovnim krugovima.

U korist profita i bogatih

Ekonomski prosperitet s početka Kennedyjevog mandata narednih godina usporen je u korist velikih profita i bogatih.

Bruce Miroff sa Univerziteta u Albanyju smatra: "Umjesto pravednijeg ishoda Kennedyjevog mandata, vidjeli smo veću ekonomsku nejednakost, iako ne toliku kao posljednjih decenija."

Uprkos dubokom jazu između percepcije Kennedyja kao lica nade i promjene kod kuće i u inostranstvu, s jedne, i stvarnosti, s druge strane, Amerikanci nisu prestali birati predsjednike koji nude progresivnu viziju budućnosti.

"sto tako, nakon izbora takvog lidera, nisu prestali osjećati razočarenje", izvještava Shihab Rattansi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.