Peru, najveći svjetski izvoznik šparoga

Uzgoj ovog povrća se toliko naglo razvio da su pojedini prirodni resursi vode počeli nestajati.

Peru je jedan od najvećih izvoznika šparoga u svijetu. Država od trgovine ovim proizvodom zarađuje 450 miliona dolara godišnje.

Ali uzgoj ovog povrća se toliko naglo razvio da su pojedini prirodni resursi vode počeli nestajati. 

Izdata su i upozorenja da bi za tri godine, cijela jedna dolina mogla postati neplodna.

Na farmi Santa Sofia, vrijeme je za žetvu. Pod vrelim suncem, radnici vade šparogu jednu po jednu.

Svakodnevno 20 tona povrća

Peru je najveći svjetski izvoznik ovog povrća, ali možda ne zadugo. Šparogi za rast potrebno je dosta vode, a jedina koja je dostupna je ona pod zemljom.

No ona polako nestaje. Farmeri sada vodu crpe sa 120 metara dubine.

Juan Carlos Ramos, rukovodilac farme Santa Sofia, kaže: "Nemamo dovoljno vode, a polja moramo zalijevati 24 sata dnevno."

Dva puta godišnje farmeri vade šparogu u periodima od 45 dana. Svakog dana se u prosjeku sa ove farme izveze 20 tona ovog povrća, ali to bi se moglo promijeniti.

Cristian Gamarra Angeles, menadžer farme, objašnjava: "Nažalost, mi, izvoznici i farmeri, problem nestanka vode nismo postavili kao prioritet. Zemlju iskorištavamo neselektivno i na kraju ćemo platiti cijenu. Ostat ćemo bez vode."

To predstavlja problem i za stanovnike obližnjeg grada Ika, koji se snadbjeva vodom iz istih podvodnih izvora kao i voda koju koriste farmeri.Omjer je na strani šparoga. Na jedan litar koji koriste stanovnici, tri litra se iskoristi za šparoge.

Leoncio Cabecudo kaže kako vode u njegovoj kući ima samo dva puta sedmično i to po sat vremena: "Vodu moramo čuvati u plastičnim bocama. To je sve što imamo za kuhanje."

Mjere za rješavanje nestašice

Iz lokalne vlasti kažu kako su počeli sa mjerama za rješavanje nestašica vode. Kopanje novih kanala za navodnjavanje je zabranjeno. Prioritet su stanovnici.

"Izvoznici se moraju pomiriti sa tim da će uskoro zarađivati duplo manje nego prije. Mora se postići balans između ekonomije i održivog života", kaže Edson Rios iz Vlade oblasti Chincha.

No za Lorencia život je već neodrživ. Vode nema ni za zalijevanje malog vinograda: "Veliki farmeri uzimaju svu vodu! A mi? Šta će biti s nama?"

On kaže kako je izgubio nadu da će njegovi usjevi opstati. Može samo nijemo posmatrati kako se njegov mali komad zemlje pretvara u pustoš.

Izvor: Al Jazeera
 

Tagovi: 
Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.