Pentagon potvrdio informacije o ruskim avionima u Libiji

Pentagon je saopćio da su borbeni avioni, koje je Rusija poslala kao podršku penzionisanom generalu Khalifi Haftaru, stacionirani u zračnoj bazi Al-Jufra (u centralnom dijelu zemlje). Ti podaci izazvali su međunarodnu zabrinutost, dok je francuska upozorila na ponavljanje sirijskog scenarija u Libiji.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman kazao je da je riječ o 14 ruskih borbenih aviona, odnosno kombinacija Suhoj Su-24 i MiG-29.

Napomenuo je da se Washington protivi bilo kakvim vojnim napadima u regiji i da od svih strana – Rusa, Turaka i drugih – traži da obustave ono što tamo rade.

Američka vojska u nizu objava na Twitteru saopćila je da su borbene avione doveli pripadnici ruske vojske i da su ih do Libije pratili ruski borbeni avioni, skrenuvši pažnju na to da su na avionima promijenjene oznake kako bi se prikrilo da pripadaju ruskoj vojsci.

Potvrde i informacije

Potvrde Pentagona uslijedile su nakon što je Afrička komanda američke vojske (AFRICOM) objavila da su ruski ratni avioni koji su stigli u Libiju sletjeli u zračnu bazu Al-Jufra, a da su gorivo punili u blizini Tobruka.

Major Karl Wiest, glasnogovornik AFRICOM-a, rekao je dopisniku Al Jazeere da je 14 MiG-ova napunilo gorivo u blizini Tobruka prije nego što su stigli do Al-Jufre.

Dodao je da će ti avioni najvjerovatnije pružati zračnu podršku ruskoj grupaciji Vagner, kompaniji koja angažira plaćenike i pruža podršku Haftarovim snagama.

AFRICOM je fotografijama dokumentirao nedavno rusko raspoređivanje ratnih aviona u Libiji. Avioni su prefarbani s ciljem kamuflaže, a tu su kako bi pružili podršku Vagnerovim plaćenicima.

Zapovjednik AFRICOM-a Stephen J. Townsend rekao je da Rusija pokušava promijeniti vojnu ravnotežu u Libiji u svoju korist, kao što je to učinila u Siriji.

State Department reagirao je na ta događanja, rekavši da su destabilizirajuće ruske aktivnosti u Libiji očite i da međunarodna zajednica i libijski narod neće povjerovati ruskoj tvrdnji da njihovi plaćenici nemaju nikakve veze s ruskim planom u Libiji.

Demanti i odgovori

Iako je Vladimir Džabarov, prvi zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove Vijeća federacije Rusije, demantirao te optužbe, rekavši da su neosnovane i da su to pokušaji diskreditacije Rusije na međunarodnoj sceni, realnost je takva da velike sile naginju stavu da su one tačne.

Kad je riječ o međunarodnoj reakciji, Berlin je izrazio zabrinutost zbog onoga što je navedeno u izvještajima Washingtona. Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da posljednji razvoj događaja u Libiji pokazuje da se stabilnost postiže samo prekidom vatre i povratkom za pregovarački stol.

U Parizu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian izjavio da je situacija u Libiji vrlo uznemirujuća, upozorivši da se u toj zemlji ponavlja sirijski scenarij.

“Ova se kriza produbljuje. Suočavamo se sa sirijizacijom Libije”, rekao je Le Drian na sjednici francuskog Senata.

Poziv na dijalog

Uslijedile su i političke reakcije na ta događanja. Ministar vanjskih poslova Alžira Sabri Boukadoum izrazio je spremnost svoje zemlje da bude domaćin libijskog dijaloga kako bi se libijske strane okupile i približile stavove.

U poruci povodom Dana Afrike Boukadoum je izrazio duboku zabrinutost Alžira zbog razvoja događaja u Libiji posljednjih sedmica. Kazao je da njegova država izražava žaljenje zbog, kako je to nazvao, sukoba regionalnih i međunarodnih agendi za susjednu državu.

Dodao je da protok oružja prema Libiji nije samo potakao građanski rat nego je doprinio i naoružavanju, kako ih je opisao, terorističkih grupa koje su postale prijetnja sigurnosti regije i ometaju put političkog rješenja za tu krizu, prema njegovim riječima.

U tom kontekstu ministar odbrane Tunisa Imad al-Hazqi ponovo je naglasio nužnost pronalaska političkog rješenja za sukob u Libiji, koje bi prvenstveno poštivalo volju i interese libijskog naroda.

U izjavi, nakon telefonskog razgovora s francuskom ministricom odbrane Florence Parly, Al-Hazqi je naglasio načela tuniske politike koja se zasnivaju na podržavanju međunarodnog legitimiteta i odbacivanju svih oblika stranog uplitanja u Libiji.

Razvoj događaja na terenu

Kad je riječ o razvoju događaja na terenu, međunarodno priznata libijska Vlada nacionalnog jedinstva saopćila je da je preuzela kontrolu nad novim položajima u zonama sukoba na području Ain Zara, južno od Tripolija, kao i da je zauzela posmatračke položaje snaga pod Haftarovim zapovjedništvom u zoni Al-Kazarma.

Kako navode te snage, obruč se sve više steže oko Haftarovih snaga u Tarhunahu, a osvajanje grada značit će da je jug Tripolija postao siguran. Međutim, snage pod Haftarovim zapovjedništvom tvrde da su u stanju potpune mobilizacije kako bi odvratile bilo kakav napad na grad.

Većina ruskih plaćenika koji su se borili na strani snaga odmetnutog libijskog generala Haftara povukla se prema centralnoj Libiji preko Bani Walida, dok su snage Vlade nacionalnog pomirenja nastavile napredovati južno od Tripolija.

Haftarove snage nastavljaju bilježiti velike gubitke uslijed žestokih napada na poprišta južno od Tripolija i sve gradove zapadne obale, sve do granice s Tunisom. Haftar je izgubio stratešku vojnu bazu Al-Wattiya (na zapadu), gradove Badr i Tiji te Asbi'ah na planinama Nafusa (jugozapadno od Tripolija).

Zahvaljući podršci arapskih i evropskih zemalja, Haftarove snage 4. aprila 2019. pokrenule su ofanzivu kako bi preuzele kontrolu nad Tripolijem, sjedištem međunarodno priznate vlade. Napadi su ostavili za sobom veliki broj poginulih i ranjenih civila, a nanesena je i velika materijalna šteta.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izvijestio je Vijeće sigurnosti da je 58 civila ubijeno, a ranjeno najmanje 190 od početka aprila do 18. maja kao rezultat borbi koje traju u Libiji.

Izvor: Al Jazeera i agencije