Penjanje uz zaleđeni vodopad Skakavac: Na granicama ljudskih mogućnosti

 

https://player.vimeo.com/video/201825463

The First Ascent from Balkanvibe.com on Vimeo.

Značaj ovogodišnjeg uspona alpinista na zaleđeni vodopad Skakavac, koji se nalazi svega 12 kilometara od centra Sarajeva, je u tome što je to prvi put u historiji bh. alpinizma da ga je čovjek ispenjao. Riječ je o tzv. prvenstvenom usponu koji ima posebnu vrijednost u alpinizmu.

Alpinistički poduhvat kamerom su zabilježili Nikola Blagojević, Ziyah Gafić i Emir Džanan, a spot je balkanvibe.com, prije nekoliko dana proglasio najboljim u kategoriji videa.

“Prije 15-tak godina, kada sam se prvi put susreo sa zaleđenim vodopadom Skakavac ostao sam šokiran njegovom ljepotom. Taj ambijent, boja leda i zvuk koji se gubi. Jedino što čujete je žubor vode u dubini ”, kaže Edin Zuhrić, sarajevski alpinista koji je sredinom januara ove godine, zajedno sa kolegama iz Slovenije, uspio ispenjati prvenstveni smjer uz zaleđeni vodopad Skakavac.

Edin pojašnjava da Skakavac zaledi svakih pet ili šest godina, te da se u proteklih 15 godina, nekoliko puta pokušavao popeti s dna na vrh tog ledopada.

“Lednici su najnestabilnija, ali i najljepša tvorevina u planini koju možete naći. Da biste se ispenjali, morate dobro procijeniti taj led, koji ne smije biti ni pretvrd ni mekan. Pored odgovarajućih vremenskih uslova, potrebni su fizička spremnost, dobra oprema i jak partner, kao što je to sada na Skakavcu, bio Janez Skok. S nama se popela i njegova supruga.“

Visok 98 metara

Vodopad Skakavac visok je 98 metara, i jedan je od najtežih zaleđenih vodopada koje su ispenjali Ines Božić – Skok i Janez Skok, zlatna generacija slovenskih alpinista. 

Ines i Janez bave se aplinizmom skoro 40 godina. Imali smo jaku želju posjetiti to „sarajevsko čudo“, kaže Ines. O tome se s bosanskim alpinistima odavno dogovaraju.

„Skakavac je sasvim ozbiljan i impozantan vodopad. I do sada nije prije bio ispenjan… Utorak je bio kad nam je prijatelj Muhamed Gafić rekao da je Skakavac zaleđen. Sutradan smo već bili u Sarajevu, a u četvrtak ujutro, zajedno s Edinom, krenuli smo pod vodopad.“

Uspon na zaleđeni Skakavac, visok i okomit skoro 100 metara, predstavlja ekstremno težak poduhvat i alpinisti ga ocjenjuju šestim stepenom (VI°) težine, što u ovom sportu označava granice ljudskih mogućnosti. Bosanski i slovenski alpinisti popeli su 19. januara ove godine. Uspon je trajao četiri i po sata, što je prema njihovim riječima bilo relativno brzo. 

„Prvi je išao Janez, koji je rješavao sve detalje i prešao najteže dužine na ledopadu. Njegovo vodstvo mi je predstavljalo olakšanje, jer sedmicu dana ranije sam ja vodio ekipu i odustali smo u zadnjih 30-tak metara. Uprkos Janezovom iskustvu, uspon mi je i ovaj put na momente ličio na  labirnit, jer ne vidite kuda idete “, prisjeća se Edin Zuhrić.

Ines pak dodaje kako su u prvih 40 metara slapovi napravili „pečurke“  između kojih su se alpinisti morali kretati van vertikale – lijevo i desno. No, kako oboje ističu najkritičniji je bio gornji dio vodopada, gdje je led najtanji.

„ Na samom izlazu, odnosno gornjem dijelu vodopada,  snažan mlaz vode je već probio led, te je u zadnjih 10-tak metara bilo nekoliko delikatnijih i opasnijih momenata“, kaže Ines.  

Želja da ponovi poduhvat

Edin kaže da je nakon uspona najprije osjetio olakšanje, ali i želju da poduhvat ponovi, na što će čekati najmanje pet godina. Do tada, namjerava nastaviti s alpinizmom i sportskim penjanjem, te kao instruktor koji radi s djecom i odraslima, njegovati vrijednosti tog sporta.

„Alpinizam je sport stare gospode, gdje moral igra veliku ulogu. Znate da se vjerovalo na riječ alpinistima kada bi govorili o tome na koji vrh su se prethodno popeli. Zatim, penjanje i ego ne idu skupa. Jer i kada odustane od uspona, zbog mogućih teških posljedica, i to je pobjeda. Na kraju nakon svakog penjanja ste mirniji i jači, te učite da vjerujete instinktu i da nijednu odluku ne donosite naglo“, poručuje Edin Zuhrić.

Slovenski alpinisti Ines Božić – Skok i Janez Skok su protekllih decenija puno toga ispenjali po planinama u Sloveniji, Italiji Austriji, Francuskoj… Među najdražim ekspedicijama van Evrope su im argentinska Patagonija 1987.godine, kada su se stali na vrh Cerro Torrea, i na Karakorum u Pakistanu.

“U posljednje vrijeme se najčešće penjemo po sportskim penjalištima – zbog nedostatka vremena, roditeljskih obaveza, ali ponajvažnije zbog same ljepote penjanja”, kaže Ines.

Izvor: Al Jazeera