Pelješki most između Evrope i Kine

Reakcije na članak njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojem se tematizira uspon kineske moći u Evropi, a kao jedan od primjera tog trend navodi i činjenica da kineska državna kompanija gradi Pelješki most, iako Evropsku komisija finansira taj projekt sa 85 posto potrebnih sredstava (357 miliona eura), različite su. Dok jedni tvrde da ovakav ishod tendera nije iznenađujući, drugi tvrde EK nije smjela dozvoliti da Kina na ovaj način “uđe u oblast Jadranskog mora”.

FAZ ističe da Kina tako stvara ovisnost određenih istočnoevropskih zemalja o sebi, ali da Evropska unija nema odgovarajući odgovor na taj izazov, osim da se na njega žali. Njemački list piše da “Peking u dalekim glavnim gradovima, poput Atine, Praga i Zagreba, ima značajan utjecaj” te da se vlade nekih evropskih država, među kojima je i Hrvatska, ponašaju pokorno prema interesima Kine.

Navodi da se povećava utjecaj Kine u Hrvatskoj kroz gradnju Pelješkog mosta, što je uznemirilo EK, koja finansira taj projekt sa 85 posto potrebnih sredstava. “Činjenica da nijedan evropski koncern nije pobijedio na tenderu za izgradnju mosta, iako se on finansira evropskim sredstvima, je novost”, navodi njemački list.

Novi kineski ‘Put svile’

“U Briselu rastu brige zbog sve većeg utjecaja Kine”, piše FAZ i dodaje: “Pelješki most je iz briselske perspektive jedan od najvažnijih prometnih projekata EU-a, dok ga Kina smatra dijelom svoje inicijative o novom ‘Putu svile'”.

Nešad Alikadić, predsjednik Pomorskog društva Jadransko more i stručnjak za pomorski saobraćaj, tvrdi da službenici EK-a, koji su odlučivali o dodjeli nepovratnih sredstava, nisu sagledali kompletnu situaciju, pa ni činjenicu da Kina, kao velika sila, potiskuje zemlje EU-a i ostvaruje svoje razvojne interese.

“Poznato mi je da su službenici EK-a, koji su odlučivali o dodjeli nepovratnih sredstava, ‘obični smrtnici’, koji su podložni eventulano čak i nesavjesnom radu. Kina ulazi u Jadranski basen, u oblast Jadranskog mora, i sigurno je da će to imati dalekosežne posljedice za EU. Bosni i Hercegovini, primjerice, sigurno nije u interesu da Kina ulazi na velika vrata i potiskuje evropske zemlje. Evropske zemlje sve manje u zadnje vrijeme rade velike građavinske radove, a radi Kina. To nije dobro, jer Kina ima velike planove. Evropski službenici koji su se time bavili su pogriješili u ovom slučaju, ali i u nizu ostalih stvari”, smatra Alikadić.

S druge strane, kaže on, “želeći silno da izgradi most, Hrvatska je ustupila izgradnju Kini svjesno radeći protiv interesa EU-a, čak i NATO pakta”.

‘Besprijekoran natječaj’

“Nisu gledali ni na interese Bosnbe i Hercegovine i njeno pomorsko pravo. Nije trebala uopće biti odobrena izgradnja mosta, nego je trebao biti izgrađen tunel. Tunel nije nikakva fizička prepreka, on je ispred morskog dna. Sve ostalo je fizička prepreka i smanjuje mogućnosti plovidbe jednog dana kada Bosna i Hercegovina bude gradila luku”, rekao je Alikadić.

Za Denisa Avdagića, sigurnosnog analitičara INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, ovakav ishod tendera za izgradnju Pelješkog mosta nije nimalo iznenađujući.

“Zbog dodjele europskih sredstava za izgradnju mosta, radilo se o besprijekorno transparentnom natječaju, za koji se je kineski izvođač očito najbolje pripremio. S obzirom da je bilo malo nepoznanica oko uvjeta izgradnje, jer se radi o projektu koji se već ranije počeo izvoditi, ozbiljna kompanija mogla je vrlo precizno pripremiti troškovnik, pogotovo ako raspolaže sa stručnom radnom snagom, što je u građevini na europskom tržištu ključni segment i faktor utjecaja na cijenu. Bez obzira na sve, vjerujem da je hrvatska Vlada ipak očekivala kako će na natječaju pobijediti neka od europskih kompanija, ponuditelja”, ističe Avdagić.

Smatra da kineski izvođač ni u kom pogledu ne utječe na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Most će, po njegovim riječima, sigurno biti izgrađen, “u to ne treba sumnjati i to je, zapravo zatvorena tema, bez obzira na izvođača”.

‘Ta priča je završena’

“Prijetnje po tom pitanju su ‘pucanj u prazno’, jednako kao i promišljanje da će EU po ovom pitanju drugačije razmišljati zbog kineskog izvođača, jer je ta tema na europskoj razini davno iskomunicirana. Neće doći do sankcija. Natječaj je temeljito iskomuniciran s EU-om, dodijeljen je transparentno. Kinesku stranu se ne može i ne smije diskriminirati, tako da je ta priča završena”, kaže Avdagić.

FAZ podsjeća da su i 2015. godine Grčka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska uspjele razvodniti službeni stav EU-a o situaciji u Južnokineskom moru, u kojem Kina ima granične nesuglasice sa susjedima. Prošle godine je mađarski premijer Viktor Orban odbio potpisati pismo EU-a u kojem se osuđuju povrede ljudskih prava u Kini.

FAZ piše da Kina najveći utjecaj ima u Grčkoj – u kojoj je vlasnik luke u Pireju – i u Češkoj. List u tom kontekstu citira bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela, koji je izjavio da je namjera Kine “ponuditi sistemsku alternativu” u odnosu na Zapad.

Izvor: Al Jazeera