Oglasi

Pčele ugrožavaju paraziti, vlast i zagađenje

Pčelari iz regije traže bolju zakonsku regulativu, više inspekcija, manje pesticida i priliku za bolju zaradu državi.
Samo u državi Rio Grande do Sul pronađeno je oko 400 miliona uginulih pčelaReuters

Svaki treći zalogaj hrane koju svakodnevno jedemo direktno zavisi od pčela, a svaki drugi indirektno jer ih ne bi bilo da pčele nisu obavile oprašivanje. Uprkos tom značaju, pčelari u regiji imaju velike probleme sa parazitima, regulacijama, klimatskim promjenama i  vlašću – jer u većini ovih poteškoća nadležni nemaju sluha, govore sugovornici Al Jazeere.

Pored hrane i zdravlja, pčele „donose“ i velike prihode u državnu kasu.

Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije ističe kako pčele svake godine podignu prinose u poljoprivredi Srbije za 148 miliona eura.

„Samo jedno pčelinje društvo podigne prinose okolnih poljoprivrednika za 370 evra svake godine“, dodaje Živadinović koji ističe kako društvo, države i regija raznim mjerama trebaju olakšati pčelarenje.

O varoi i prihrani tokom zime

Na pitanje koliko je ozbiljno stanje s problemom zvanim "parazit varoa" Živadinović kaže kako je ta priča završena.

"Ko nije prošle godine na vreme krenuo sa tretmanom, u ovom trenutku verovatno već ima prazne košnice bez pčela, jer je najezda varoe prošle sezone bila posebno velika. Što se tiče hrane, sigurno je da je nema dovoljno u dobrom broju košnica pošto je prošla sezona bila katastrofalna po pitanju prinosa, a mnogi pčelari nisu imali dovoljno novaca da dohrane pčele", ističe on.

„Pčelarima trebaju pomoći liberalizacijom registracije pčelarskih vozila, ukidanjem PDV-a za pčelarstvo, prilagođavanjem propisa i tržišnih uslova poslovanja Evropskoj uniji, pojačavanjem rada inspekcija koje moraju da štite razvoj pčelarstva, a ne da ga ometaju zastarelim shvatanjima, povećanjem subvencija za pčelarstvo, kreditne podrške i slično.“

On potencira kako ovo nije „spisak naših lepih želja“.

„Ovo je nasušna potreba upravo država regiona, ali najpre moraju da shvate da je Balkan idealan za razvoj pčelarstva, da koristimo manje od jedan odsto pčelinjih paša, da shvate da su proteklih godina uložili stotine miliona evra u podršku stočarstvu, sa potpuno negativnim rezultatima, a da su uložili u pčelarstvo, koje tako malo zahteva, danas bi bili svetski lider u izvozu visoko kvalitetnog meda“, ističe Živadinović.

Dobra organizacija

Predsjednik Saveza udruženja pčelara bosanskohercegovačkog Kantona Sarajevo Samir Omerović slaže se kako postoje mnogi problemi, te kako države regije imaju različite prednosti.

„Druge države regije nemaju organizacionih problema, zakonski su pokrile pčelarstvo, imaju instrumente kazni za nesavjesne pojedince i mnogo masovnije rade, što je jako dobro. Sa druge strane, BiH ima mnogo bolji prostor za pčelarstvo, 64 posto BiH su šume i na tim prostorima nema hemije, što obećava da BiH neće nikad doći u situaciju totalnog kolapsa pčela“, kaže Omerović.

„Problem je jedino što su ti prostori teško dostupni za boravak pčela tokom čitave godine, ali se dobrom politikom i organizacijom takvi problemi mogu premostiti i stvoriti uslovi za formiranje stalnih pčelinjaka u takvim sredinama. Srbija i Hrvatska imaju mnogo manje takvih prostora, ipak su one više ravničarske zemlje u odnosu na BiH.“

Sukobi sa voćarima

Jedan od velikih problema predstavlja zagađenje pesticidima, sredstvima koja često dovode do nesuglasica voćara i pčelara.

„Što se tiče zagađenosti, možemo slobodno reći da je situacija vrlo ozbiljna po tom pitanju, vjerovatno mnogo više nego što to možemo i pretpostaviti jer ne postoje zvanični podaci o nekom istraživanju unutar naše države. Dok se u zemljama u okruženju ulaže veliki novac na istraživanju staništa pčela po pitanju zagađenosti, kod nas je to sve daleko ispod svakog minimuma“, ističe Omerović, te dodaje kako je prisutna velika progresija u maslinarstvu i uopće ratarstvu i voćarstvu.

„Intenzivan uzgoj maline i drugog jagodičastog voća ne može se zamisliti bez upotrebe hemijskih sredstava, međutim isto tako ta proizvodnja ne može ni bez pčela i oprašivanja. Koriste se hemijska sredstva, uglavnom iz uvoza, bez adekvatne inspekcijske provjere.“

„Nasuprot tome, u posljednjih nekoliko godina imamo trend porasta gubitaka pčelinjih zajednica koje mi pčelari teško možemo objasniti nekom od već poznatih bolesti pčela. Radi se o nestancima pčela za koje možemo samo nagađati bez adekvatnih istraživanja. Pčelarska udruženja stalno moraju raditi sa farmerima na produbljivanju svijesti i edukaciji se u pravilnom korištenju hemijskih sredstava, no to je često borba bez dobrog ishoda.“

Prvi čovjek pčelara Srbije također ističe problem s pesticidima.

„Poseban problem su trovanja pčela pesticidima, na čemu je naš Savez dosta radio poslednjih godina u saradnji sa državom. Unapredili smo značajno sistem prijavljivanja i brzinu reagovanja nadležnih inspekcija, ali ostaje problem komplikovane i dugotrajne procedure naplate šteta, što je već deo postojećeg pravnog sistema koji je danas još uvek svojevrsni Frankenštajn socijalizma i modernih trendova“, kaže Živadinović.

Prilika za zaradu

On navodi kako klimatske promjene devastiraju pčelinje paše, kao i paraziti kao što je „varoa“ koju mnogi pčelari još nisu naučili planski suzbiti.

„Ipak, klimatske promene su najveći problem koji se teško može prevazići. Jedini lek je masovno uvođenje selidbenog pčelarenja, u Savezu pčelarskih organizacija Srbije trenutno svoje pčelinjake sa lokacije zimovnika seli svega 44,2 odsto pčelara, što je malo. Jer, stabilnost prinosa se u izmenjenim vremenskim uslovima može postići isključivo selidbom, te bi bio red da se sve države regiona opamete i uvedu liberalne propise za registraciju svih vrsta vozila za prevoz pčela.“

Naši sagovornici ističu kako je neophodno, na osnovu svega rečenog, daleko bolje zakonski zaštiti pčelu jer „bez toga svaka borba i rad na održavanju pčela i pčelarstva postaje besmislena.“

„A sa druge strane, divimo se bosanskom prirodom. Koliko mislimo da će ona još uvijek biti nezagadena pored ovakve nekontrolisane upotrebe pesticida“, pita se Omerović.

On ističe kako pčelarstvo za BiH, a i regiju, predstavlja i dobar izvor poslova i zarade.

„Mi smo zemlja sa velikim brojem mladih i vitalnih, a nažalost nezaposlenih ljudi. Pčelarstvo, uz dobre programe institucija i države, može biti dobra grana privrede za ostvarivanje egzistencije mnogih naših sugrađana“, dodaje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.