Pastor Evanđeoske crkve: Mi smo neprimijećeni u bh. društvu

Nikolinović: Čovjek može imati ličan i blizak odnos s Bogom i taj odnos njegujemo (Ustupljeno Al Jazeeri)

Protestantske crkve 31. oktobra obilježavaju veliki jubilej – 500 godina reformacije, a pripadnici Evanđeoske crkve u Bosni i Hercegovini, koja pripada ovoj baštini, kažu, svojim humanitarnim radom i ljubavlju prema državi pokušavaju donijeti reforme u samom bh. društvu.

Crkve protestantske tradicije jubilej će obilježiti svečanom akademijom 31. oktobra (19 sati) u zgradi Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, što je inače bivša evanđeoska crkva.

Saša Nikolinović, pastor sarajevske evanđeoske crkve na Dolac Malti, za Al Jazeeru govori o samoj reformaciji, statusu ove crkve u Bosni i Hercegovini. Za sam jubilej kaže da je on “i evropski i svjetski jubilej, jer je protestantska reformacija uticala na razvoj evropske i svjetske historije”.

  • Možete li nam više reći o važnosti samog dana, šta se zapravo desilo prije 500 godina?

– Tridesetprvog oktobra 1517. godine augustinski redovnik i profesor teologije na Univerzitetu u Wittenbergu, Martin Luther iz Njemačke, prikucao je svojih 95 teza, napisanih na papiru, na vrata tamošnje katedrale.

  • Zašto baš na ta vrata?

– Vrata katedrale služila su i kao oglasna ploča svoga vremena, ekvivalent današnjim elektronskim medijima kao što su portali, Facebook…

Paketići za djecu svih vjera i nacija
  • Evanđeoska crkva u Sarajevu svakog Božića dijeli paketiće djeci svih nacija i vjera. Pokloni su obično od vršnjaka i korisni mališanima u Sarajevu. Koliko djece dođe? Kakav je osjećaj tih dana biti dio tima koji donosi sreću mališanima?

Da, mi već više od 20 godina distribuiramo novogodišnje paketiće za djecu. Kroz našu lokalnu crkvu blizu 3.000 djece prošle zime dobilo je paketiće uz zabavni program koji priređuju vjernici iz naše crkve, uglavnom oni mlađi.

Paketiće smo dijelili na nekoliko lokacija, a posebno nam je drago da imamo odličnu saradnju sa Osnovnom školom Maglaj, sa kojom sarađujemo od vremena strašne poplave koja je prije četiri godine pogodila grad.

Otad svako dijete u posljednje tri godine u ovoj školi dobije paketić.

Sadržaj teksta ovih teza u svojoj suštini sadrži ozbiljnu kritiku određenih praksi tada jedine priznate kršćanske crkve zapadnoga svijeta, Katoličke crkve, i njenog vrhovnog tijela, tj. papinskoga autoriteta.

  • Zašto je Luther to uradio?

– Na ovaj čin Luthera je potakla njegova lična potraga za istinom. Dok je čitao Bibliju, posebice pismo apostola Pavla Rimljanima, susreo se sa stihovima koji su ga potakli da dublje istraži teološki koncept “opravdanja vjerom”. U svojim istraživanjima otkrio je Boga ljubavi i milosti nasuprot okrutnom i gnjevnom Bogu, kakvim ga je Crkva prikazivala u to vrijeme.

Pisao je da se “nanovo rodio” ili da su se “vrata neba otvorila za njega”.  U osnovi, konačno je shvatio da Bog prihvata čovjeka na temelju vjere, a ne na temelju djela, tj. bilo čega što čovjek može učiniti da se svidi Bogu.

  • Šta je on posebno kritikovao?

– U svojih 95 teza Luther se sa posebnim žarom okomio na praksu prodavanja oproštajnica (indulgencija), koje su deklaracija opraštanja kazne za počinjene grijehe od strane Crkve. Uz pomoć novootkrivene Gutenbergove mašine za štampu, teze su štampane na latinskom i njemačkom jeziku te su se proširile po Evropi i postale razlogom mnogih rasprava.

Luther i njegove ideje su na ovaj način dobile mnoge pristaše. Nakon što je pročitao 95 teza, papa Lav X izjavio je: “Saksonski redovnik mora da je pijan!” Kada su mnogi pokušaji da se Luther ušutka propali, papa je u Papinskoj buli Exurge Domine 1520. naredio spaljivanje Lutherovih knjiga i dao njemu i njegovim pristašama šest dana da se odreknu novih ideja i učenja. Na nekim mjestima je organizovano javno spaljivanje Lutherovih knjiga, a na drugim su to odbili učiniti.

Po primitku bule Luther ju je javno spalio zajedno sa knjigama za koje je mislio da propagiraju onu “papinsku nauku”  koja nije u skladu sa izvornim učenjem Biblije. On je 1521. godine odlučio da se pojavi na državnom saboru Rimskog carstva u Wormsu, kojim je predsjedavao imperator Karlo V. Nakon optužbi i poziva da se javno odrekne svojih ideja i učenja Luther je slavno izjavio:

“Osim ako ne budem osvjedočen autoritetom Pisma (Biblije) ili čistim zdravim razumom, moja savjest je, i bit će, svezana autoritetom Božje riječi. Ne mogu i neću se ničega odreći jer je nesigurno za kršćanina da ide protiv svoje savjesti. Na tome stojim i drugačije ne mogu! Neka mi Bog pomogne. Amen!”

Spaljivanjem Papinske bule i ovom izjavom na saboru u Wormsu Martin Luther, mali i običan čovjek u potrazi za istinom, stao je nasuprot ne samo najmoćnijoj vjerskoj instituciji svoga vremena, Rimokatoličkoj crkvi, već i nasuprot moćnom Svetom Rimskom Carstvu.

  • Kolika je važnost reformacije? Šta je ona sve donijela svijetu?

– Reformacija, pokret koji je proizašao iz ovih događaja, stvorila je grupu protestantskih crkava koje su same sobom upravljale na temelju autoriteta Svetog pisma, a ne autoriteta čovjeka, tj. pape. Promijenjena je i Katolička crkva kroz proces protureformacije, što je bio odgovor na Protestantsku reformaciju.

Martin Luther je za nekoliko godina preveo Bibliju sa latinskog na njemački jezik i potakao masovno obrazovanje i opismenjavanje naroda.

Reformacija je postala temelj za novo promišljanje vjerskih sloboda ali i drugih “sloboda” u društvu. Nekoliko vjekova kasnije naistaknutiji borci za ukidanje trgovine robljem i ukidanje robovlasništva uopšte osvjedočeni su kršćani i pripadnici crkava protestantske tradicije. Martin Luther King Jr., istaknuti vođa Pokreta za ljudska prava Amerike, bio je baptistički pastor.

  • Pastor ste Evanđeoske crkve u Sarajevu. Možete li nam reći nešto više o toj crkvi?

– Naša crkva, koja se nalazi na Dolac Malti, dio je Evanđeoske crkve u Bosni i Hercegovini, koja se sastoji od 12 lokalnih crkava u deset gradova Bosne i Hercegovine. Naše crkve karakteriše ljubav prema Bogu, ljubav prema Bibliji, za koju smatramo da je Božja riječ, koja sadrži dio njegove objave ljudima. Vjerujemo da je vrhunac objave Božje utjelovljenje u osobi Isusa Krista.

Smatramo da čovjek može imati ličan i blizak odnos sa Bogom i taj odnos njegujemo. Nismo nacionalna crkva i kod nas možete naći vjernike iz svih nacionalnih pozadina koje žive u našoj zemlji. Volimo Bosnu i Hercegovinu i neprestano molimo za prosperitet naše zemlje i njenih građana. Naše srce se slama dok gledamo kako nacionalizam, korupcija i nepravda uništavaju život ljudi u Bosni i Hercegovini.

Kroz mnoge humanitarne akcije, prema svojim mogućnostima, od rata pa do danas pomažemo građane koji su u najtežem položaju.

  • Na koje sve probleme nailazite u Vašem radu?

– Najteži aspekt života manjinskih vjerskih zajednica je što su neprimijećene u društvu. Nemamo gotovo nikakvu podršku od državnih struktura. Veoma smo malo zastupljeni u medijskom prostoru i za taj prostor nekada se moramo grčevito boriti.

Ne participiramo u Međureligijskome vijeću niti smo, pa makar i kao gosti, pozivani na njihove sastanke i aktivnosti.  Mislim da naš doprinos društvu može biti mnogo bolji ukoliko nam se pruži više prilike za to.

  • Je li potrebna reformacija i bh. društvu? Ko bi mogao zakucati na njegova vrata i donijeti promjene?

– Promjena dolazi od pojedinca. Mi smo, kroz Dejtonski sporazum, odlučili da budemo zemlja nacija. U takvoj zemlji pojedinac i njegovo mišljenje i njegova prava su nebitni. Sve se podređuje interesu kolektiviteta, koji postaje svrha za sebe. Ipak, ne treba odustati od borbe.

Martin Luther je jedan od primjera da jedan čovjek može da pokrene pozitivnu promjenu. Luther je imao odličnu inspiraciju u Isusu iz Nazareta i njegovom učenju. Isus je najuticajnija osoba u istoriji čovječanstva i njegov život je primjer borbe za slobodu i pravdu. Isusova strategija je bila da razotkrije korupciju u srcu svakog čovjeka. Mi uvijek razmišljamo o političarima kao onima koji su korumpirani, a gotovo nikada o sebi.

Ipak, društvo se mijenja tako što počneš od sebe, kada otkrijemo da nama nešto nedostaje i kada poželimo promjenu u svome životu. Isus je počeo sa malom grupom, a na kraju su promijenili svijet. Ja sam siguran da ima nade i za Bosnu i Hercegovinu ako ljudi krenu ovim putem, ako krenu od sebe.

  • Kakva je uloga Crkve (Rimokatoličke i Evanđeoske) u današnjem svijetu? Koristi li ona svoj utjecaj da donese mir i dobrobit ljudima ili se može više uraditi na tome?

– Vjerske zajednice i crkve imaju veliki uticaj i odgovorno mjesto u društvu. One trebaju sa odgovornošću i ozbiljnošću nositi mandat i poslanje koje imaju.

Ako žele i hoće, mogu biti nezamjenjivi faktor pomirenja, mira i blagostanja u društvu.

Izvor: Al Jazeera