Pariz ne dovodi u pitanje evropsku perspektivu Zapadnog Balkana

'Proces pristupnih pregovora vrlo je dug i frustrirajući i to vidimo u Srbiji i Crnoj Gori', kaže De Montchalin (EPA)

Francuska ne dovodi u pitanje evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, ali želi biti sigurna da uvjeti postavljeni za pregovore budu ispunjeni te da se sam proces pokaže korisnim, s dobrim rezultatima na terenu što je prije moguće, izjavila je u četvrtak u Zagrebu francuska državna sekretarka za Evropu Amelie de Montchalin.

To je rekla nakon sastanka s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem, osvrćući se na odluku Pariza da na nedavno održanom Evropskom vijeću ne podrži početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, prenosi Hina.

“Francuska ima jasno stajalište prema evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, predana je tome niz godina i to uopće ne dovodi u pitanje. Samo želimo biti sigurni da će uvjeti koji su postavljeni za početak pregovora biti ispunjeni i stalo nam je da se sam proces pokaže kao koristan i ljudima donese prave rezultate, pravi ishod na terenu što je prije moguće”, rekla je Montchalin.

Prema njenim riječima, pregovarački proces nije puko ispunjavanje upitnika, nije samo pravni i administrativni proces nego proces koji donosi “evropsku dodanu vrijednost na terenu”.

Frustrirajući proces

“Proces pristupnih pregovora vrlo je dug i frustrirajući i to vidimo u Srbiji i Crnoj Gori i svjedoci smo da ishod procesa, koji je već sada vrlo dug, nije na nivou očekivanja tih zemalja i ljudi, kao ni na nivou evropskih očekivanja”, ocijenila je francuska visoka zvaničnica, ističući da Francuska vidi “hitnu potrebu za snažnijim ekonomskim i društvenim razvojem te razvojem na području obrazovanja i inovacija”.

“I taj razvoj očekujemo sada, a ne za 15 godina”, kazala je.

Također je rekla da Francuska na Evropskom vijeću održanom 17. i 18. oktobra nije stavila veto ni na jednu odluku nego da je bilo mnogo stajališta u vezi s daljnjim proširenjem EU-a i pristupanju zemalja u evropski blok.

“To nije bio slučaj u kojem je Francuska bila sama protiv drugih i to nije način na koji radimo. Realnost je da na tim raspravama nije bilo konsenzusa”, podsjetila je državna sekretarka.

Kad je riječ o utjecaju stranih zemalja na regiju, kazala je da Evropa mora raditi na svojoj suverenosti, koja ne podrazumijeva samo vojnu moć nego je to i pitanje investicijskih kapaciteta, postavljanja svoje infrastrukture s evropskim kompanijama.

“Suverenost također znači biti sposoban djelovati zajednički. Strani utjecaji događaju se stalno, pa tako i u ovom trenutku. A događaju se i u zemljama EU-a i sam proces proširenja neće te utjecaje zaustaviti, oni neće nestati”, kazala je Montchalin, odbacivši kritike da je neotvaranje pregovora s dvije zemlje greška koju bi Evropa mogla skupo platiti jer će u tom području porasti utjecaj globalnih sila, poput Rusije, Kine i Turske.

Evropska sigurnost

Također smatra da izostanak zelenog svjetla za početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom neće ugroziti evropsku sigurnost.

Govoreći o sigurnosti, Montchalin smatra da EU mora znati analizirati svijet takav kakav je kako bi sama odlučila šta će preduzeti.

“I da, imamo saveznike i nećemo to stalno raditi sami. No, moramo imati jak, dosljedan, ujedinjeni evropski glas”, poručila je i dodala da “SAD i Kina od nas očekuju da budemo snažni i moćni”.

“Ujedinjeni možemo biti uistinu snažni i moramo prihvatiti tu snagu i moć”, nastavila je i istakla da je to za Francusku daleko relevantnije i učinkovitije od samog procesa proširenja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron od početka svog mandata ne krije stav da Evropa nije spremna na još jedno proširenje te da prvo mora reformirati svoje institucije, a potom i iz temelja reformirati pregovarački proces.

Također, osim Francuske, zadršku prema otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom pokazale su i Holandija i Danska te, kako tvrde poznavaoci stanja u Briselu, još neke zemlje koje ne žele to otvoreno reći nego sav teret blokade žele staviti na leđa Francuske.

Prema posljednjem Eurobarometru, 46 posto Evropljana protiv je novog proširenja, 44 posto podržava pristupanje novih zemalja, a 10 posto ih se ne izjašnjava.

Hrvatska je na spisak svojih prioriteta tokom predsjedavanja EU-om u prvoj polovini 2020. stavila upravo proces daljnjeg proširenja Unije.

Izvor: Agencije