Oglasi

Paravojne formacije kao 'samozaštita' od migranata

Postavlja se pitanje: trebaju li države regije strahovati od formiranja paravojnih formacija uz migrantsku rutu?
U javnosti je negativno odjeknula vijest da u Sloveniji postoje paravojne formacije, kao i pojedinci koji patroliraju duž granice sa HrvatskomArhiva

Pored problema sa nedostatkom adekvatnih smještajnih kapaciteta za migrante, prisutne su takođe i informacije o netransparentnom trošenju novca koji je osigurala EU za tu namjenu. Međutim sve više migrantska situacija u Bosni i Hercegovini poprima elemente sigurnosnog problema. Ono što se javlja kao posljedica nerazumijevanja migrantskih tokova u Evropi, jeste to da desničarske stranke koriste migrantsku situaciju za širenje straha u javnosti još od 2015. godine i na taj način pridobijaju glasove na izborima. Zahvaljujući takvoj politici desničarske snage širom Evrope dobijaju izbore ili bilježe konstantan rast broja glasova, odnosno rast uticaja u parlamentima.

Kao što se znalo desiti u desničarskim krugovima u svijetu, u sličnim situacijama dolazilo je do formiranja oružanih paravojnih formacija koje u stvari služe desničarskim politikama, ali se osnivaju pod plaštom zaštite od drugih i drugačijih, u ovom slučaju od migranata. Takve paravojne formacije su ranije formirane u Bugarskoj, a posljednjih mjeseci, na iznenađenje slovenačke javnosti i u Sloveniji. U još nekim balkanskim državama su uočene grupe i pojedinci koji pokušavaju patrolirati duž granice ili u planinskim područjima u cilju otkrivanja migranata, pravdajući to kao zaštitu vlastitih domova. Nedavni slučaj ubistva migranta u Bileći moguće je posmatrati u kontekstu posljedica stvaranja klime straha u kojoj su prisutni izrazito neprijateljski narativi prema migrantima u BiH.

Paravojne grupe u Bugarskoj i Sloveniji

Zvanično postojanje paravojnih grupa na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, a koje su sastavljene uglavnom od ultranacionalista, desničara i lica krimogene prošlosti, registrovano je u Bugarskoj i Sloveniji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Bilo je nekoliko slučajeva u 2015. i 2016. godine kada su migrante zadržavale grupe sastavljene uglavnom od bugarskih nacionalista. Neke od grupa su uzimali stvari od migranata, ali nisu se sve te grupe ponašale na ovaj način. Bilo je grupa koje su jednostavno pritvarale migrante i prevozili ih u policijske stanice, a da pritom nisu počinili štetu migrantima. Trenutno u Bugarskoj nema takvih slučajeva", kaže Jordan Božilov, predsjednik Sigurnosnog foruma iz Sofije (Sofia Security Forum).

Javnost na Balkanu je naviknuta da iz Slovenije dolaze pozitivne vijesti i često upravo ova država služi kao primjer uspješnih euroatlantskih integracija, zato je negativno odjeknula vijest da u Sloveniji postoje paravojne formacije, kao i pojedinci koji patroliraju duž granice sa Hrvatskom. Proteklih dana više slovenačkih zvaničnika uključujući predstavnika Savjeta za nacionalnu sigurnost  su davali izjave za javnost o pojavi paravojne jedinice.

Štajerska straža

Uroš Škerl Kramberger, novinar Dnevnika iz Ljubljane, je stava da su slovenački zvaničnici očigledno shvatili, da je internacionalna pažnja u ovom slučaju loša za Sloveniju.

"Zvaničnici su čak najavili i da će promjeniti neke zakone, da bi spriječili dalje aktivnosti Štajerske straže", naglašava.

Inače, paravojna jedinica koja se naziva Štajerska straža, koja je uzbudila slovenačku i javnost u regionu, osnovana je u septembru 2018. godine. Vođa Štajerske straže je Andrej Šiško iz Maribora, bio je vođa navijača nogometnoga kluba Maribor i pripadnik krajnje desnice. Zanimljivo je da se  kandidovao na izborima za predsjednika države.

"Dvojica vodećih članova te grupe su bili osuđeni zbog prijetnje ustavnom uređenju Republike Slovenije. To znači, da barem sudski dio vlasti taj fenomen smatra kao sigurnosni problem. U zvaničnim izjavama predstavnici izvršne vlasti uvijek kažu da Štajerska varda (straža) nije legitiman poduhvat. Ali, teško je znati, šta o toj ‘straži’ misle sigurnosne agencije odnosno policija, pošto se obuka straže neometano nastavila i poslije sudske presude (mada bez javnih izjava predstavnika ‘straže’, kakve su bile izrečene u prošlosti i koje su narušavale autoritet države)", naglašava Škerl Kramberger.

Mediji povezuju Andreja Šiška sa desničarskim krugovima u Sloveniji, a još je nepoznanica ko finansira njegovu organizaciju, mada se u tom smislu pominju desničarske stranke iz susjednih država.

"Povezivanje Štajerske straže sa usponom desničarskih stranaka u regionu je indirektno. Andrej Šiško je uvijek imao slične političke stavove, već godinama, dok političko okruženje još nije bilo toliko naoštreno", navodi Škerl Kramberger.

"Istina je da je on gajio desničarsku ideologiju i već je imao osnivanu takvu organizaciju (pod drugim imenom i manje aktivnu) daleko prije recentnog uspona nacionalističkog mentaliteta u mainstreamu. Ali su u zadnje vrijeme njegove izjave pronašle put do medija, jer su takvi stavovi, kao što je poziv na osnivanje zatvorenih državnih-nacionalnih zajednica koje odbijaju doseljenike, ili poziv na osnivanje civilnih militantnih udruženja za ‘samozaštitu’, percipirani manje kao maštanje nekih obrubnih likova i više kao nešto 'što smo već negdje čuli'. Dakle, usponom deničarskih političkih ideja promjenila se percepcija Štajerske straže (dobila je više pažnje), ali su ona i slične pojave uvijek bile tu negdje među nama", pojasnio je Škerl Kramberger.

Kritike EU upućene BiH i Hrvatskoj

U drugim balkanskim državama koje se nalaze na migrantskoj ruti nisu zabilježeni slični primjeri formiranja paravojnih grupa, ali iz EU su stigle kritike na račun BiH i Hrvatske zbog odnosa prema migrantima. Vlasti u BiH su kritikovane jer nisu osigurale lokacije za kampove za migrante, iako su imali finansijsku pomoć od EU. Hrvatska je kritikovana u EU parlamentu zbog odnosa prema migrantima koji pokušavaju prijeći granicu. Zbog takvog stanja na Zapadnom Balkanu najavljen je sastanak ministara unutrašnjih poslova država EU sljedeće sedmice u Skoplju.

"Iako je istraživanje agencije Promocija plus (2019) pokazalo da 65 posto državljana RH smatra da Hrvatska ne treba dopustiti ulazak migranta u zemlju, smatram da opći stav građana vezan uz opasnost koju donose migranti nije toliko izgrađen. Trenutno ne postoji javno istaknuta inicijativa samoorganiziranja građana RH da štite granicu od migranta. Usprkos činjenici postojanja indikacija da se policija prema migrantima ne odnosi na pravilan način, smatram da građani generalno imaju povjerenja u policiju na granici te nemaju potrebe za građanskom intervencijom. Za razliku od vlastite perspektive života na području unutrašnje Republike Hrvatske, populacija koja živi uz granice s BiH i Srbijom moguće je sklonija samoinicijativnom uspostavljanju zaštite", kaže Dora Varjačić, predsjednica Udruge za osnaživanje i sigurnost mladih iz Zagreba. 

Kada se pogledaju pravci kretanja migranata zapadnobalkanskom rutom postavljaju se mnoga pitanja, posebno kada znamo da migranti moraju preći nekoliko državnih granica da bi došli u BiH. Po podacima međunarodnih organizacija, ova ruta trenutno ima tri kraka, prvi ide od Grčke preko Makedonije, Kosova i Crne Gore do BiH, drugi krak Grčka-Albanija-Crna Gora-BiH i treći krak Grčka-Bugarska-Srbija-BiH. Kulminacija problema je u BiH, iako se i ostale države na migrantskoj ruti susreću sa migrantskim tokovima, ali očito imaju neki drugi pristup.

Migranti u predizbornim kampanjama

"Trenutni nivo migracije kroz Bugarsku je vrlo nizak, neuporedivo je manji u odnosu na prethodne godine. Kriminalne grupe koje su pljačkale migrante su procesuirane i osuđene, ali nema optužbi protiv osoba koje su jednostavno zatočile migrante i poslije toga ih prebacile u policijske stanice. Oni su čak u dijelu javnosti percipirani kao heroji", ukazuje Božilov.

Problematika migracija je često korištena u predizbornim kampanjama u regionu i Evropi, prvo iskušenje u tom smislu su predsjednički izbori u Hrvatskoj. "Budući da se u posljednje vrijeme javlja pitanje mogućnosti novog migracijskog vala na bosansko-hrvatskoj granici, vjerujem da će se tematika migracija za vrijeme predizbornih kampanja koristiti u pogledu uspostavljanja bolje sigurnosti na granicama. Kako su ilegalne migracije već nekoliko godina pitanje nacionalne sigurnosti, smatram da se ne bi trebalo manipulirati s informacijama i osiguravati glasove na temelju mogućih ishoda, već znanstveno istražiti te pružiti konkretan plan integracije, suradnje i suzbijanje incidenata s migrantima", obrazlaže Varjačić.   

Uvažavajući podatke o migrantima koji dolaze iz Grčke, Turske, kao i iz država koje su u zoni sukoba i država pogođenih sušom i siromaštvom u Africi, očekivati je da migracije budu nastavljene i narednih godina. Stoga sve više činjenica vezano za neuspjeh upravljanja migracijama na Balkanu ide u prilog mišljenju da je neophodan zajednički i iskreni pristup svih država zahvaćenih migracijama u cilju stavljanja pod kontrolu migracijskih tokova.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.