Oglasi

'Paradoks' ekstremne desnice među Hitlerovim žrtvama

'Ekstremna desnica' je svjesno prikrivanje fašističkih opcija, u cilju prevare političke javnosti.
Vlastima nije stalo da suzbiju neofašističke pokrete, kaže RadosavljevićEPA - Ilustracija

U zemljama koje su se tokom Drugog svjetskog rata našle na udaru Hitlerovih snaga i koje i dan danas nose ožiljke iz tog perioda primjetan je fenomen rasta ekstremno desničarskih i neofašističkih pokreta koji uveliko njeguju ideje koje su dominirale u nacističkoj Njemačkoj.

Čak i zemljama regije, u kojim su tokom najkrvavijeg sukoba u historiji čovječanstva nacističke i fašističke njemačke i italijanske snage i njihovi domaći saveznici na najbrutalniji način ubijali lokalno stanovništvo i zatvarali ih u koncentracione logore, postoje oni koji zagovaraju Hitlerove i Mussolinijeve ideje, upozoravaju organizacije koje se bore protiv širenja upravo takvih ideologija.

Osamdeset godina od izbijanja Drugog svjetskog rata, čini se da se historija na Starom kontinentu ponavlja, što stvara zabrinutost kod stanovništva koje te stavove ne dijeli.

Međutim, stvarnost je ipak nešto drugačija nego što se to čini na prvi pogled.

Politolog Vedran Obućina kaže da se prisustvo ekstremno desničarskih pokreta u zemljama-žrtvama Hitlerove Njemačke može sagledavati kao paradoks, ali da on to zapravo nije.

Tradicija desničarskih pokreta

"Fašizam je širi pojam nego li je bio slučaj u Italiji. Njemački tvrdi nacizam, gotovo mitološki obojan ubermenschom i rasnom politikom nije dio fašističkog miljea, pa je to možda jedan od najmanje predstavljenih ideja danas, ali ekstremni nacionalizam, šovinizam, ksenofobija i proto-fašističke ideje snažne i korporativne države povijesna su 'nasljeđa' politike u dvadesetim i tridesetim godinama u mnogim državama, napose u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, kao i u nekim ostalim zemljama, mahom Srednje Europe", kaže.  

Tako i ovi pokreti često vode svoju tradiciju do tih nacionalnih velikana i junaka koji su djelovali u drugim uvjetima, ali s podjednakim nivoom autoritarnosti i fašističkih politika kakve su postojale u Njemačkoj, Italiji, Španiji.

"Nisu iz nikuda izrasli Mikos Horthy, Ion Antonescu, Andrej Hlinka, kao ni Ante Pavelić ili Milan Nedić. Svi su oni dio desno-nacionalističko-autoritativne skupine na domaćim idejnim temeljima i mnogi današnji pokret svoje ideje vuku do njih, po principu struktura dugoga trajanja", podsjeća Obućina.

Srećom, njihove prijetnje su, većinom, ograničene. Direktno djelovanje je zabranjeno zakonom i potrebno bi bilo mnogo mijenjanja zakona da bi se došlo do zakonite primjene nekih ekstremnijih ideja.

Kako kaže stručnjak iz Hrvatske, najveća je poteškoća što su vrlo ekstremno desničarski pokreti glasni i mediji vole njihove senzacije i provokacije pa dobivaju time i više simpatija.

Neostvarena opcija

Profesor doktor Duško Radosavljević, politolog iz Srbije, pojašnjava da je "ekstremna desnica" neostvarena fašistička opcija, odnosno, svjesno prikrivanje fašističkih opcija, u cilju prevare političke javnosti. On se osvrnuo i na rast populizma u Evropi.

"Populizam nije politička opcija, to je metod kojima se neprijatelji javnosti služe da ostvare politički uticaj i participiraju u vlasti. 'Ekstremna desnica' plus populizam, vrlo brzo se očituje kao neonacistička opcija. Tu je igra završena", ističe Duško Radosavljević.

Centar Simon Wiesenthal upozorava da u Srbiji, ali i u zemljama okruženja jačaju neonacističke i fašističke grupe, koje bez većih problema svoje stavove šire putem digitalnijih medija, bez nekih konkretnih institucionalnih poteza kojim bi se takve stvari sprečavale.

Profesor Radosavljević kaže da neonacistički pokreti jačaju zato što vlasti u Srbiji, kao i vlasti u regiji, koketiraju sa ovim pokretima, sa ovim ideologijama, zato što i same imaju duboke ideološke veze sa pokretima koji su bili na strani nacizma tokom Drugog svjetskog rata.

Za jačanje takvih neonacističkih pokreta u zemljama okruženja politolog iz Srbije krivi vlasti.

"Uvek su vlasti najodgovornije za lošu situaciju, nema to ko drugi da bude. Vlastima nije stalo da ih suzbiju, naprotiv, oni su prisutni da bi vršili pritisak na opoziciju, civilno društvo i aktiviste antifašističkog pokreta, nezavisne intelektualce, medije i studente", dodaje Radosavljević.

Utjecaj desničara

Ekstremno desničarski pokreti, ovisno od zemlje u kojoj se nalaze i podrške među javnosti, imaju različite stepene djelovanja i manifestiranja svojih ideja.

Tako na parlamentarnom nivou EU-a izražavaju svoju skeptičnost prema većoj integraciji Evropske unije i zalažu se za očuvanje saveza jakih nacionalnih država, kaže politolog Obućina.

U nacionalnim prostorima se bore za smanjivanje useljeničkih kvota i općenito protiv migracijskih procesa; šire šovinističke poruke i time nadahnjuju grubijane i bande protiv nacionalnih i vjerskih manjina; posežu za društvenim medijima gdje šire svoje ideje; ali isto tako imaju problem integrativnog nastupa, mnogih raskola i političkog egoizma što im ne daje dovoljno snage da izdrže kao koherentna politička snaga.

Oni se prvo moraju institucionalizirati, te postati stranka kao i svaka druga stranka, pa da bi na tom tragu mogli ostvariti neke od svojih nauma, dodaje. Primjera radi, Nacionalna fronta Marine Le Pen je morala prilagoditi svoje euroskeptične stavove kako bi postala primamljiva i drugim slojevima Francuza pa da postane jakom političkom snagom. Druge su nestale sa svojim vođama ili se transformirale u nešto treće.

Iako ekstremno desničarskih pokreta ne nedostaje u regiji, oni su većinom marginalizirani i bez većih utjecaja jer su im mnoge ideje "pokrale" velike stranke desnog centra i koriste ih kao svoje u nešto umjerenijem obliku, navode sagovornici Al Jazeere.

"Pogleda li se, primjerice, Hrvatska stranka prava (HSP) i slične pravaške stranke u Hrvatskoj, jasno je da je HDZ većinom zauzeo područje krajnje desnice i potom ga neutralizirao te ga koristi po potrebi. Džabe što pravaši viču iz petnih žila da su to njihove ideje koje, navodno, mogu provesti u djelo, jer je politička kultura na Balkanu i dalje vezana uz stožerne stranke", navodi politolog Obućina.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.