Papa na Baltiku: Podrška zemljama na rubu Rusije

Čelnici crkava baltičkih zemalja nadaju se da će posjeta pape Franje tom kraju biti ohrabrenje zemljama na sjevernoistočnom rubu Evrope koje još prolaze kroz društvenu obnovu, tri decenije nakon što su se oslobodile kontrole Sovjetskog Saveza.

I analitičari su optimistični da će dolazak najvažnijeg zapadnog crkvenog poglavara poslati poruku aktuelnoj ruskoj vladi o bliskim odnosima baltičkih zemalja sa Zapadom, četiri godine nakon što je Rusija nezakonito anektirala Krim, piše časopis National Catholic Reporter.

“Papina posjeta tim zemljama potvrđuje njihovu pripadnost Zapadu”, rekao je Declan Murphy, bivši sekretar Američke biskupske konferencije.

U trenutku dok Bijela kuća prijeti da će odustati od NATO saveza, posjeta pape baltičkim zemljama će “simbolično potvrditi njihove dobre odnose sa zapadnom Evropom”, rekao je Murphy, osvrnuvši se na Trumpove nedavne prijetnje o izlasku iz NATO-a.

Papa Franjo će posjetiti Litvaniju, Latviju i Estoniju od 22. do 25. septembra. Svaka od tih zemalja na Baltičkom moru, sjeveroistočno od Poljske i zapadno od Rusije, nekoć je bila u SSSR-u, a sada je članica NATO-a. 

Diplomatski i ekumenski orijentirana posjeta

Heather Conley iz Centra za strateške međunarodne studije kaže da Trump “preispituje” vrijednosti američke vanjske politike zadnjih 70 godina. 

Bilo koja riječ koju bi papa tokom svoje posjete mogao uputiti “u vezi sigurnosti i zaštite baltičkih zemalja”, bi bila snažna i dobrodošla, rekla je Conley.

Ovo će biti 25. inostrana posjeta pape Franje i bitno drugačija od onoga u Irskoj u augustu koja je privukla svjetsku pažnju zbog svećeničkog zlostavljanja djece u toj zemlji. 

Posjeta baltičkim zemljama, koje se mogu smatrati svojevrsnom “periferijom”, više će biti diplomatski i ekumenski orijentirana.

Litvanija, najjužnija od tri zemlje, ima oko 77 posto katoličkog stanovništva, ali u druge dvije zemlje su katolici u manjini. 

U Latviji, po procjenama, ima oko 26 posto katolika, a u Estoniji ih je samo 0,5 posto u ukupnoj populaciji. 

Jedinstveno iskustvo zajedništva

Biskup Kestutis Kevalas iz Litvanije izjavio je kako Papa svojim dolaskom “iskreno slijedi vlastite upute svećenicima da treba ići do periferije”.

Pauls Klavins, administrator katedrale svetoga Jakova u Rigi, izjavio je da će papina posjeta osnažiti odnose Latvije sa Zapadom i dati podršku malim katoličkim zajednicama.

Nada se također da će papa podržati razgovore između suprostavljenih proevropskih i proruskih grupacija u zemlji.  Rekao je kako su odnosi Latvije i Rusije “usijani i ispolitizirani” te da se nada da će papa pokrenuti dijalog među različitim strankama i kulturološkim zajednicama u zemlji.

Baltičke zemlje posjetio je 1993. Ivan Pavao II, manje od dvije godine nakon raspada SSSR-a. 

“Bilo je to jedinstveno iskustvo zajedništva i nadahnuća” u vrijeme kada su baltičke zemlje na vrhuncu osjećaja novostečene slobode, ali su se vremena od tada promijenila, kaže Klavins.   

“Danas se ljudi suočavaju s realnostima globalne ekonomije i finansijske nestabilnosti”, rekao je.

Događaji tokom posjete

Papa će u subotu stići u Vilnius i tamo se sastati s državnim vrhom. Idućeg dana će u drugi po veličini litvanski grad, Kaunas, gdje ga čeka misa na otvorenom.

U ponedjeljak će biti u Latviji, a dan poslije u Estoniji. 

Za vrijeme četverodnevne pape posjete bit će dva ekumenska događaja, a to su molitva u Rigi 24. i susret s mladima u Tallinnu 25. septembra. 

Molitva u Latviji će biti važna i za katoličko i pravoslavno stanovništvo koje je tamo skoro pa jednako podijeljeno (26 naprema 24 posto).

Ronald Roberson, član Američke biskupske konferencije, rekao je kako će molitvu biti “zanimljivo promatrati” jer je latvijska pravoslavna crkva pod jurisdikcijom ruske.

Napominjući da je Franjo bio prvi papa koji se susreo s moskovskim patrijarhom Kirillom 2016, Roberson smatra da će posjeta “poboljšati situaciju” među katolicima i pravoslavcima u Latviji. 

Izvor: Agencije