Papa Franjo svoje misli uputio bolesnim i umrlim od korona virusa

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela te bojenje uskrsnih jaja neki su od običaja ovog praznika (EPA)

Papa Franjo u uskrsnoj poruci svoje je misli uputio je svima pogođenim korona virusom, “bolesnima”, “umrlima” i njihovim porodicama, pozvao je svijet da ušutka oružje, ublaži sankcije i otpiše dugove siromašnim državama kako bi se suprotstavile epidemiji, a posebno je upozorio Evropsku uniju.

Svijet zahvaćen pandemijom, “koja stavlja našu veliku ljudsku porodicu na golemu kušnju”, pozvao je da na to iskušenje odgovori “zaraznom nadom”.

U svojoj uskrsnoj poruci “Urbi et Orbi” papa Franjo je pozvao na ublažavanje međunarodnih sankcija i velikodušno smanjenje duga zemljama u razvoju kako bi se svim državama pomoglo u suočavanju s posljedicama pandemije korona virusa, prenosi Hina.

“Neka se međunarodne sankcije ublaže jer upravo one otežavaju zemljama kojima su nametnute da na primjeren način pomognu svojim građanima”, poručio je papa Franjo. 

“I neka sve nacije budu u mogućnosti da zadovolje svoje trenutno najveće potrebe na način da im se smanji, a možda i oprosti, dug koji opterećuje ravnotežu vrijednosti najsiromašnijih naroda”, dodao je papa. 

Spomenuo je i “epohalni izazov” koji je pred Evropskom unijom, pozvavši tu instituciju da “ne izgubi prigodu za nastavak iskazivanja solidarnosti, okrećući se inovativnim rješenjima” te je pozvao na okončanje svih ratova, terorističkih napada i patnji u cijelome svijetu. 

‘Pobjeda života nad smrću’

Vjernici koji blagdane obilježavaju po gregorijanskom kalendaru danas slave Uskrs, praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću, ujedno i najveći i najvažniji kršćanski blagdan.

Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi, a zbog vanredne situacije izazvane pandemijom korona virusa i nemogućnosti vjernika da u svojim crkvama sudjeluju u misnim slavljima i liturgijskim obrednima organizirani su na Uskrs prenosi misa na tv i radio stanicama te društvenim mrežama, prenosi Hina.

Kako bi omogućio 1,3 milijardi katolika u svijetu da za Uskrs usprkos korona virusu čuju njegove riječi, papa Franjo prekinut će stoljeća tradicije i misu povodom tog blagdana održati putem videoveze. 

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda.

Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se nisu služile mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.

Uskrsni običaji

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.

Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga ropstva i prelazak preko Crvenoga mora.

‘Urbi et Orbi’ bez prisustnosti vjernika

Strah i neizvjesnost zbog bolesti koja je prema službenim brojkama već odnijela više od 100.000 života, ali čije se najteže posljedice tek očekuju, mijenjaju društva i transformiraju načine na koje se vjera prakticira. 

Čak i posvećeni događaji poput Papinih obraćanja vjernicima na Trgu svetog Petra pretvoreni su u online događaje tokom kojih papa čita pred kamerama u izolaciji svoje privatne knjižnice. 

Njegova jedina publika uživo je kamera, a 83-godišnji Argentinac priznao je da se zbog cijelog iskustva osjeća kao da je „u kavezu“. 

Papa je na Veliki petak vodio procesiju s bakljama na mračnom i ispražnjenom vatikanskom trgu. Taj se događaj do 2020. više od 50 godina održavao pred rimskim Kolosejom, pred oko 20.000 vjernika. Međutim, Rim i ostatak Italije u karantinu su od početka marta.

Papina misa za Veliki petak i obraćanje „Urbi et Orbi“ prošle su godine privukli 70.000 ljudi na Trg svetog Petra. 

Ulaz u Vatikan danas štiti naoružana policija opremljena maskama i gumenim rukavicama. 

Papine virtuelne mise najistaknutiji su primjer improvizacije Crkve u vremenima socijalnog distanciranja i karantina. Vjernici su već poslušali njegov savjet i pronašli kreativna rješenja. 

Nadbiskup Paname tako je blagoslovio svoju državu iz helikoptera. Vjernici u Španiji su puštali religioznu muziku iz zvučnika sa svojih balkona. 

Težina trenutne situacije u svijetu simbolički je pokazana u njujorškoj katedrali gdje su nizovi klupa za vjernike zamijenjeni bolničkim krevetima koji će se koristiti ako se okolne bolnice prepune. 

Katolička crkva na Filipinima poziva vjernike da ne ljube križ. Grkokatolička crkva planira 19. aprila obilježiti svoj Uskrs iza zatvorenih vrata. 

Izvor: Agencije