Oglasi

Panel: 25 godina nakon Srebrenice još se relativizira zločin genocida

Kako je moguće da se još uvijek na stadionima urla - nož, žica Srebrenica, rekao je filozof Žarko Puhovski. 
U genocidu u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 dječaka i muškaracaArmin Durgut / PIXSELL

Dvadeset i pet godina od genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 dječaka i muškaraca, taj se zločin još uvijek relativizira, a individualna krivnja zbog nacionalizacije zločina ostaje drugorazredno pitanje, upozorili su u srijedu sudionici panela u Kući ljudskih prava u Zagrebu.

"Tako dugo dok se u Srbiji i Hrvatskoj u nekom drugom kontekstu ti zločini nacionaliziraju i socijaliziraju oni postaju kolektivni zločini i individualna krivica ostaje drugorazredno pitanje", rekao je filozof i politički analitičar Žarko Puhovski.

Pita se jesu li se stvari četvrt stoljeća nakon tih događaja dovoljno promijenile da možemo koliko-toliko objektivno razgovarati o toj stravičnoj činjenici, treba li ih prebaciti u povijesno sjećanje i u kojoj se mjeri pitanje o odgovornosti i direktnoj krivici počinitelja danas drukčije gleda s obzirom na teške greške koje je međunarodno pravosuđe učinilo u Srebrenici.

Zločin bez presedana

Puhovski je napomenuo da je međunarodno pravosuđe taj zločin bez presedana proglasilo općinskim genocidom za koji ni jedna država nije odgovorna, a ukazao je i na problem niza manipulacija u konkretnim slučajevima pred Međunarodnim sudištem za bivšu Jugoslaviju, prenijela je Hina.

No, smatra, to su sve drugorazredna pitanja u odnosu na jednostavno pitanje: Kako je moguće da se još uvijek na stadionima urla "Nož, žica Srebrenica" i da se u javnoj svijesti, suprotno očekivanjima, nije dogodilo da će protekom vremena doći do izražaja stida zbog pripadnosti onima koji su taj zločin učinili.

Historičar Hrvoje Klasić rekao je da negiranje zločina u Srebrenici nije izuzetak jer je to kroz historiju bila česta pojava, a isprike političara i prihvaćanje zločina su licemjerni potezi u društvima u kojima se radi sve suprotno tome.

"Dok su Šešelj, Karadžić i Šljivančanin nacionalni heroji i 'selebritiji' po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zločinicima ili dok se u Hrvatskoj sugerira postojanje narativa i binarni pristup 'ili je zločinac ili je heroj' u takvim je društvima veliki problem i licemjerno reći da prihvaćamo da se tamo dogodio genocid", rekao je Klasnić.

Zaključio je da insistiranje na pojedinačnim slučajevima samo ukazuje na licemjeran pristup suočavanju s prošlošću dok društvo u cjelini ne pristane na suočavanje i ne prihvati da nije samo u stvar u konkretnom događaju nego u cijelom nizu događaja.

Zločin u Srebrenici se i dalje relativizira

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič rekla je da se zločin u Srebrenici relativizira iako ga je istražilo haško tužiteljstvo, te su činjenice utvrđene izvan razumne sumnje, kao što se u Hrvatskoj i drugim postjugoslavenskim zemljama relativiziraju drugi genocidi i ratni zločini.

Pitanje koje želimo postaviti društvima i političarima jest - što napraviti kako bi prestalo poricanje genocida i drugih ratnih zločina, poručila je Teršelič.

Uz raspravu "Srebrenica 25: relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina" u Kući ljudskih prava prikazan je i film "Srebrenica '95: jedna sedmica u julu" u produkciji SENSE Centra iz Pule.

Izvor: Agrencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.