Oglasi

Pandemija dovela u pitanje potrošnju za odbranu članica NATO-a

Dužnosnici Alijanse kažu da će se o izračunima potrošnje za odbranu moći govoriti tek kada zdravstvena kriza prođe.
NATO vojnici su na prvoj liniji odgovora na korona virus u EvropiEPA

Ekonomski šok pandemije korona virusa vjerovatno će dovesti u pitanje ciljano povećanje potrošnje za odbranu NATO-a na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), na kojem insistira američki predsjednik Donald Trump, ocjenjuju analitičari.

Budući da se zbog krize očekuje pad BDP-a zemalja članica, ako potrošnja za odbranu ostane ista, ona bi se povećala u postotnom smislu, no analitičari ocjenjuju da bi, zbog drugih prioriteta, zemlje NATO-a najviše pogođene korona virusom, poput Italije i Španije, mogle znatno smanjiti odbrambeni budžet.

Dogovoren nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, cilj povećanja potrošnje za odbranu na dva posto BDP-a podržao je Trump i prošle godine u Londonu priredio ekskluzivan ručak za one saveznike koji su ga postigli.

Godišnji izvještaj NATO-a iz marta pokazuje da je, prema procjenama, devet zemalja, uključujući SAD, postiglo taj cilj 2019. godine, dok neki drugi veliki saveznici, poput Francuske i Turske, na zaostaju mnogo.

Njemačka 'bolna tačka' za Trumpa

I dok su NATO vojnici na prvoj liniji odgovora na korona virus u Evropi, dopremajući medicinsku opremu avionima i pomažući u izgradnji improviziranih bolnica, očekivana duboka recesija srezat će mnoge svjetske ekonomije.

To znači da će potrošnja za odbranu rasti kao postotak BDP-a ako ona ostane na sadašnjim nivoima.

Njemačka potrošnja za odbranu od 1,35 posto BDP-a, koliko trenutno iznosi, mogla bi se, naprimjer, približiti 1,7 posto, rekao je Carlo Masala, profesor međunarodne politike na Bundeswehrovom univerzitetu u Minhenu.

Njemačka potrošnja za odbranu "bolna" je tačka za Trumpa.

"Države će napredovati prema NATO cilju bez povećavanja budžeta za odbranu, isključivo zahvaljujući činjenici da njihovi BDP-i padaju. Vidjet ćemo potpuni paradoks, neočekivani efekt", kazao je Masala, stručnjak za vojna pitanja.

Godine 2015. godine Grčka je nesmotreno povećala potrošnju za odbranu, u trenutku kada je njena dužnička kriza izazvala naglu ekonomsku kontrakciju.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg javno je pozvao saveznike da ustraju kada je riječ o ostvarivanju zacrtanog cilja.

Odgovarajući na pitanje s tim u vezi ove sedmice, rekao je za Reuters da bi fokus sada trebao biti na tome da se medicinsku opremu dopremi onima kojima je potrebna.

Veća potrošnja kada prođe kriza

Dužnosnici NATO-a kažu da će se o izračunima potrošnje za odbranu moći govoriti tek kada ova zdravstvena kriza prođe.

No, diplomati i stručnjaci očekuju da će se budžeti za odbranu također smanjiti, s obzirom na to da je odbrana često jedan od prvih sektora koje se reže u krizi.

Dvojica visokih NATO diplomata kazala su Reutersu da u Savezu shvataju da se ne može očekivati da će Italija i Španija, saveznici koji su najteže pogođeni pandemijom i već ionako manje izdvajaju za odbranu, ostvariti cilj od dva posto.

"Postoji granica do koje možemo biti opsjednuti sa dva posto. To je politički korisno za Trumpa, ali nije jasno je li ekonomski izvedivo", rekao je jedan diplomata.

Od 2017. godine Trump opetovano optužuje saveznike u NATO-u da ne troše dovoljno za odbranu, tvrdeći da neki duguju "velike iznose".

Nedavno je kazao da su oni saveznici koji manje troše "delinkventi".

Članice NATO-a u Evropi, Turska i Kanada trebale bi od 2016. do 2024. godine za odbranu potrošiti ukupno 400 milijardi dolara, prema zadnjem godišnjem izvještaju NATO-a.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.