Oglasi

Pančev: Balkanska liga je odlična ideja

Darko Pančev, fudbalska zvijezda bivše Jugoslavije, govori o fudbalu nekad i sad, huliganstvu i šansama BiH i Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.
Pančev: Navijaću za BiH i Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu 2014. godineA. Fazlagić

Razgovarao: Admir Fazlagić

SKOPLJE - Koliko je realna ideja o zajedničkoj fudbalskoj ligi na Balkanu? Koliko smo za to spremni? Kako prevazići huliganstvo na stadionima? Kakvo je stanje ,,druge sporedne stvari na svijetu" u regiji? O fudbalu nekad i sad, prestojećem Svjetskom prvenstvu u Brazilu i ličnim iskustvima govori jedan od najboljih nekadašnjih fudbalskih napadača bivše Jugoslavije, čovjek koga su sportski novinari i publika nazvali "gol-mašinom", Darko Pančev.

  • Šta sada radi nekad najbolji napadač u historiji Crvene zvezde i legenda makedonskog fudbala?

Darko Pančev: Živim mlad penzionerski život, jer mi sportisti, na našu sreću ili nesreću, kako za koga, zbog prirode svog posla idemo rano u penziju. Danas svoje vrijeme najviše provodim sa svojom porodicom i prijateljima i bavim se nekim svojim privatnim biznisima. Obavezno pratim sport, najviše fudbal, u tome uživam i tako ispunjavam svoje vrijeme. Ukratko, živim jedan miran život.

  • Šta mislite o ideji zajedničke fudbalske lige na Balkanu?

Pančev: To je odlična ideja.Vidite, samim tim razdvajanjem republičkih prvenstava nekako su svi izgubili na kvalitetu. Zato smatram da bi vraćanje lige na nadnacionalni, odnosno balkanski nivo, bilo veoma dobro, što zbog podizanja kvaliteta fudbala, što zbog ponovnog spajanja naroda iz zemalja bivše Jugoslavije.

Smatram da se problem huliganstva i divljanja po stadionima može riješiti i kod nas, određenim mjerama koje su već primijenjene u Evropi, kao što je povećavanje obezbjeđenja, policije. Ipak, suština problema je promjena svijesti.

Poboljšanje fudbalskog kvaliteta u regiji bi prouzrukovalo i pozitivnosti u Evropi. Vjerujte da bi tada bili gledani drugim očima od ostalih fudbalskih klubova Evrope, jer bi rezultati naših klubova bili znatno bolji. Možda u početku ne, ali bi vremenom sigurno bilo timova koji bi postizali zapažene rezultate. Sa kojeg god aspekta da pogledate, ja sam 'za'.

  • Stav protivnika lige je da bi jedna ovakva, balkanska fudbalska liga bila opasna zbog navijača. Da li smo taoci grupe navijača i može li se taj problem nekako riješiti? 

Pančev: Vidite, problem huliganstva postoji, ali nije prisutan samo kod nas, prisutan je i Zapadnoj Evropi i u svim zemljama gdje je demokratija, rekao bih, na visokom nivou.

Tamošnji fudbalski klubovi su probleme ovog tipa riješili u dobroj saradnji sa policijom, postavljanjem videonadzora na stadionima, visokim sankcijama, posebno visokim novčanim kaznama za huligane, kao i za klubove.

Promjena svijesti

Smatram da se problem huliganstva i divljanja po stadionima može riješiti i kod nas, određenim mjerama koje su već primijenjene u Evropi, kao što je povećavanje obezbjeđenja, policije.

Ipak, suština problema je promjena svijesti. Primjera radi, kada bi navijači klubova odsustvovali sa nekoliko utakmica svog kluba i kada im ne bi bilo dozvoljeno da bodre i navijaju za svoj omiljeni klub kada igra negdje vani, u gostima, kada bi uvidjeli koji je to nedostatak fudbalerima kada nemaju podršku svojih navijača, a kada sa druge strane stiže velika podrška domaćem timu, čiji je stadion krcat publikom, tek bi tada shvatili.

  • Šta znači biti navijač, voljeti klub i podržavati ga? 

Pančev: Ne možemo cijelog života biti založnici malih navijačkih grupa koje svoj revolt izražavaju na stadionima. Nisu stadioni mjesta za to. Potrebno je da sa takvim ljudima porade stručnjaci, koji će raditi na promjeni njihove svijesti, a institucije ojačati kapacitete kako bi blagovremeno odgovorili i ne bi dozvolili da sport razdvaja ljude. To nije njegova svrha i srž.


Pančev 2006. s Michelom Platinijem [EPA]

Sport je uvijek bio simbol spajanja, demonstracija znanja, poštovanja i respektiranja boljeg, što treba biti motiv slabijima da poprave sebe. Eto, to bi, po meni, bila neka formula za rješavanje problema huliganstva. Ipak se o ljudima radi...

  • Kako sport može zbližiti ljude umjesto da ih udaljava?

Pančev: Historija je pokazala da su svi ovi narodi, koji žive na ovom podneblju, znali živjeti zajedno, poštovati se, voljeti i surađivati, bez razlike u kakvom je stanju bilo koja nacija. Također, historija bilježi da smo, kada smo nizali uspjehe, svi bili jedno.

Znate, kada od svih nas naroda u timu ima makar po jedan igrač i kada se pobjeđuje tada ljudi postaju bliži, raduju se, zajedno su i što je mnogo važno - sretni su. Zamislite da sada u nekoj elitnoj fudbalskoj ligi, recimo Ligi prvaka, imamo jedan takav tim. Uvjeravam Vas, bili bismo daleko bliži jedni drugima. Zato kažem da se treba ulagati u sport na način koji bi nas vratio tamo gdje smo nekada bili, na samome vrhu.

  • Već dva puta ste bili sportski direktor najtrofejnijeg makedonskog kluba Vardar, s kojim ste dva puta osvojili Kup Makedonije. Šta mislite o trenutnom stanju makedonskog i fudbala u regiji?

Pančev: Problemi u makedonskom fudbalu su slični kao u ostalim republikama bivše Juge. Dakle, loše ekonomsko stanje čini svoje. Zbog toga i nema dobrih uslova za rad, a finansijski problemi u klubovima su često razlog za rasprave i negativnu atmosferu.

Kada postoji problem sa finansijama nema ni dobrih uslova za rad. Sve ovo utiče na kvalitet lige u zemlji, koji je, moram naglasiti, u posljednjoj deceniji veoma loš. Ako republička liga nije kvalitetna i dobra, onda nema realne osnove za dobra očekivanja i postizanje dobrih rezultata, ali ja sam optimista, može biti mnogo bolje.

  • Vlasnik Cardiffa, Malezijac Vincent Tan, najavio je kupovinu FK Sarajeva, a uveliko se špekuliše da ruski magnat Abramovič želi kupiti FK Crvenu zvezdu. Po Vašem mišljenju, je li privatizacija klubova na Balkanu spas za lige i klubove?

Pančev: Svaki dolazak svježeg kapitala može doprinijeti da se stanje u klubu poboljša, ali, ipak, ne mora značiti da će se to dogoditi. Ne bih da spominjem, ali bilo je i slučajeva u kojima novac nije donio uspjeh. Treba se u tom mozaiku sklopiti mnogo kockica. Važni su menadžment kluba, njegov način upravljanja, strategija, ciljevi.

Šanse BiH i Hrvatske na Svjetskom prvenstvu

Postoji i druga strana priče. Mnogo je primjera za uspješne klubove u svijetu koji nisu privatizirani. Kao primjer uzmimo Barcelonu, Bayern Minhen ... Ipak je to spoj nekih velikih fudbalskih imena sa velikim renomiranim nacionalnim i multinacionalnim kompanijama, koje ulažu zbog dokazanih i uspješnih ličnosti u fudbalu u koje imaju povjerenje. Radi se transparentno i vjerovatnoća uspjeha je velika. Zato se treba napraviti neki odgovarajući model.

  • Sa prostora Balkana na predstojeće Svjetsko prvenstvo u fudbalu plasirale su se Bosna i Hercegovina i Hrvatska. U čemu je razlika BiH i Hrvatske, sa jedne strane, koje su obezbijedile plasman na Mundijal, za razliku od Srbije, Makedonije, Crne Gore i Slovenije, koje nisu?

Pančev: Puno je tu faktora u pitanju. Počnimo redom. Srbija je dosta podmladila reprezentaciju - svjesno ili nesvjesno, ne znam. Trebamo biti svjesni kako, kada se podmlađuje tim, ne možemo očekivati da će rezultati biti dobri. Kod nas u reprezentaciji Makedonije stanje je obrnuto. Dakle, mi već trebamo podmladiti reprezentaciju.

Od srca želim da BiH i Hrvatska postignu dobre rezultate. Kroz ove reprezentacije se vidi da se ovdje, pored svega, igra dobar fudbal.

Kvalitet reprezentacije je takav da nije mogla postići neke zavidne rezultate. Crna Gora nije bila loša, čak je do kraja bilo neizvjesnosti hoće li igrati u baražu. Za razliku od spomenutih, BiH u zadnjih nekoliko godina ima jednu veoma zrelu i dobru reprezentaciju, uigranu momčad čiji su članovi dobri i u nacionalnim i u klupskim dresovima, što mi je, zaista, drago.

Hrvatska je standardno dobra, napravila je neki red i organizaciju, tako da to su to, prema meni, neki očekivani rezultati.

  • Saznali smo protivnike u grupama u kojima će igrati BiH i Hrvatska. Hrvatska je u grupi A, sa domaćinom Brazilom, Meksikom i Kamerunom, a BiH je u grupi F, koju čine snažni tim Argentine, te Iran i Nigerija. Kakve su šanse reprezentacija BiH i Hrvatske da prođu grupe?

Bit će dobrog fudbala. Objektivno, BiH ima realnije šanse da prođe grupe. Argentina je tu favorit. Nikako se ne može potcijeniti Nigerija kao protivnik, ali Papetovi izabranici se mogu nositi sa Nigerijcima. U ovoj grupi Iran je autsajder.

Što se tiče grupe A, u kojoj je favorit domaćin Brazil, Hrvatska neće imati nimalo lak zadatak. Meksiko i Kamerun igaju brz, dinamičan fudbal. Obje reprezentacije imaju kondiciono snažne timove, ali postoje šanse da se Hrvatska može plasirati u drugoj fazi.

Sumirano, ipak je to fudbal, nekada momenti znaju biti presudni.

  • Za koga ćete navijati na SP-u u Brazilu 2014?

Pančev: Odgovor je kratak i jasan, bar što se mene tiče. Navijaću za BiH i Hrvatsku. To su naše dvije reprezentacije sa prostora bivše Jugoslavije, koje ostale republike trebaju bodriti i iz srca navijati. Očekujem dobro i kvalitetno fudbalsko Svjetsko prvenstvo. Znate, to je svjetski praznik fudbala. Od srca želim da BiH i Hrvatska postignu dobre rezultate. Kroz ove reprezentacije se vidi da se ovdje, pored svega, igra dobar fudbal.

  • Imali ste zapaženu, uspješnu fudbalsku karijeru. Odigrali ste veliki broj utakmica. Sjećate li se neke zanimljive anegdote, recimo sa Safetom Sušićem, Sinišom Mihajlovićem, Ivicom Osimom? Jeste li u kontaktu sa nekima od njih?

Pančev: Heh ... Bilo je svega i svačega. Mi smo sportisti šaljive prirode, pa je bilo šale i na moj račun, kao i na račun ostalih. To su vremena kojih se sjećam sa velikom dozom nostalgije i sa velikim zadovoljstvom. Trebao bih knjigu napisati da Vam odgovorim na ovo pitanje.

Poslije svoje karijere svako krene svojim putem, svako od nas ima svoju porodicu, svoj život, a sa njim i probleme. Kontakti su, svakako, ostali, ali su mnogo rijetki.

Napadači nekad i sad

Svakako da se radujemo kada neko nešto dobro radi. Konkretno, raduje me uspjeh selektora bh. reprezentacije Safeta Sušića, koji je velikim trudom i umijećem, kao i selekcijom igrača, poveo BiH na Mundijal u Brazilu.

Neću ništa novo reći, ali Safet je najbolji fudbaler u historiji bosanskohercegovačkog fudbala. Imao sam sreću da nekoliko utamica odigramo u istome timu. To je čovjek koga ja poštujem iz sveg srca.

  • Kao nekadašnji najbolji napadač na Balkanu, šta mislite o Pandevu, Džeki, Jovetiću, Mandžukiću i ostalima?

Pančev: Balkan je uvijek imao dobre pojedince. Ne čudi me što sada ima puno dobrih napadača. Dopada mi se Džekin stil igre, postigao je dosta i u njemačkoj Bundesligi, dobar je i u Premier ligi, a mnogo je doprinio da BiH postigne ovaj uspjeh. Mandžukić se dobro snalazi u Bundesligi, koja je izuzetno jaka u posljednjih nekoliko godina. Goran Pandev je u kontinutitetu dobar. Sviđa mi se njegova igra.

  • U kojem napadaču, danas ili u prošlosti, vidite sebe? Za primjer uzmimo Pandeva ili, recimo, Inzaghija?

Pančev: Pandev nije klasičan gol-igrač. On ima druge kvalitete, zbog čega nije klasičan špic-igrač. Džeko je pravi napadač, Inzaghi je bio pravi napadač, Cavani pravi golgeter, Aguero, Falcao, sve su to vrhunski napadači po mom mišljenju. Po meni, danas je napadačima mnogo lakše, igra se moderniji fudbal.

Konkretnije, igra se u liniji, a u vrijeme kada sam ja bio napadač igralo se striktno 'na igrača'. Igra se na tu ofsajd varijantu. Kada smo mi igrali odbrambeni igrač koji te čuva maltene ide s tobom i u svlačionicu... Danas su taktike drugačije. Igrači su slobodniji, odbrambene igrače mnogo više štite sudije. Međutim, ko je dobar igrač uvijek izađe na površinu.

Moj stil je bio da se skoncentrišem u napadu, da dajem golove. Danas svaki fudbaler igra po cijelom terenu, dinamičnije je, u tome je suštinska razlika.

  • Zanimljivo je to da ste jednako golova dali i za Vardar i za Crvenu zvezdu, po 84. Čak ste za beogradski klub u projseku davali po jedan gol na utakmici, ali niste napravili zapaženu karijeru u inostranstvu. Smatrate li da je Vaš odlazak u Inter Vaš najveći neuspjeh?

Pančev: Mi smo igrali u periodu do 28 godina u Jugoslaviji. Svoje najbolje fudbalske godine proveli smo unutar naše Juge. Nismo išli u inostranstvo, jer su nam uslovi ovdje bili dobri, kvalitet lige dobar. Gledajući to nismo ni mogli da imamo vremena praviti karijere vani. Sada su druga vremena. Sadašnji dobri igrači sa balkanskih prostora najčešće karijeru grade u inostranim klubovima, jer od malih nogu idu tamo.

U Inter sam otišao kao dokazani igrač, priuštio sam sebi da se opustim. Možda nisam bio zadovoljan zbog određenih stvari, bilo je i nesporazuma sa klubom, ali je bilo lijepog života i, ipak, svako iskustvo je dobro iskustvo. Sve u svemu, ja sam zadovoljan svojom karijerom.

  • Engleski sportski magazin Four Four Two  proglasio Vas je najboljim fudbalerom Crvene zvezde ikada. Koliko Vam to znači?

Pančev: Dobro je kada vas neko kao što je ovaj renomirani magazin proglasi najboljim igračem fudbalskog kluba koji je u svojoj historiji imao velika imena. Ne bih sad izdvajao pojedince. Sretan sam da smo kao kolektiv, kao tim, bili uspješni i da nas svijet nije zaboravio. Svakako, to je veliko zadovoljstvo, počašćen sam tim priznanjem.

  • Politika je ušla u sve pore života, pa i u sport. Između države čiji ste građanin, Republike Makedonije i Grčke traje višedecenijski spor o imenu Makedonije. Dvadesetog maja 1992. godine u Kupu šampiona Crvena zvezda, u kojoj ste tada igrali, gostovala je grčkom Panathinaikosu. Tada su Vam Grci zamjerili što ste se u prijavnom listu deklarisali kao Makedonac. U mrežu Panathinaikosa u toj utakmici ste zabili dva gola i Zvezda je pobijedila.

Pančev: Uh... Da. Tačno je. Bio sam pod velikim pritiskom. Bilo mi je krivo i žao što se neke nepotrebne stvari miješaju i utiču na sport. Bila su to dva divna gola, na koje sam ponosan. Veliku podršku sam dobio i od mojih kolega. Znate, kada ste diskriminisani veći je motiv da budete još bolji. Sa takvim ljudima oko sebe, sa mojim Zvezdašima, ništa nije bilo teško.

  • Koji su Vaši planovi za budućnost? Da li biste prihvatili funkciju selektora fudbalske reprezentacije?

Pančev: Ne bih, sigurno. Nisam više za to spreman. Sada uživam s porodicom i u krugu prijatelja. Nedaleko od centra Skoplja u svom kafiću družim se sa ljudima koje volim, pratim sport. Možda bih bio u nekom fudbalskom savezu.

  • Šta biste željeli poručiti čitaocima?

Pančev: Sportujte. Živite zdravo, družite se. Volite ljude. Želio bih da vidim jedan dobar, kvalitetan i jak tim u sastavu igrača iz svih republika bivše Jugoslavije.

Izvor: Al Jazeera