Pametni gradovi: Građanima rješenja, vlastima uštede

Projekti u oblasti pametnih gradova su rentabilne investicije, kažu stručnjaci (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pametno donošenje odluka i upotreba informacionih tehnologija i otvorenih podataka u procesu strateškog promišljanja, planiranja i odlučivanja, teme su trećeg Start City Festivala (SCF), koji će se održati 15. oktobra u Beogradu.

Na prvi pogled, zvuči pomalo nejasno, kao još jedna u nizu konferencija koje ne služe ničemu „opipljivom“, no, u pozadini priče nalazi se težnja stručnjaka da ubrzani razvoj tehnologije, osim na pametne telefone, smart televizore, autonomne automobile i slične stvari, prenesu i u svakodnevni život građana, koji bi u praksi počeli uživati u plodovima inovacija današnjeg svijeta. Ukratko rečeno – u pametnim gradovima, korištenjem modernih informaciono-komunikativnih tehnologija.  Tu se misli na poboljšanja u javnim servisima – prevozu, odvozu otpada, saobraćajnoj infrastrukturi, vodovodnoj i kanalizacionoj mreži…

Primjeri dobre prakse iz regiona

Shvativši značaj pametnih gradova kao novog koncepta održivog urbanog življenja u 21. stoljeću, Toni Richard Crisolli, ispred Friedrich Neumann Foundation Western Balkans, i Aleksandar Mastilović, član upravnih tijela IEEE (The Institute for Electrical and Electronic Engineers), pokrenuli su Smart Cities Education Initiative (SCEI), za emancipaciju i edukaciju zainteresovanih profesionalaca i donosilaca odluka u regiji Zapadnog Balkana na temu Pametnih gradova i srodnih tema, sa širokim spektrom pogleda na problematiku – od tehničko-tehnoloških izazova, podsticanja nauke i razvoja, inovacija i inicijativa pretočenih u preduzetništvo, do kreiranja modernih strategija i politika za upravljanje urbanim centrima regije.

Raste interesovanje i u BiH

Koliko su nadležne institucije u Bosni i Hercegovini zainteresovani za pametne projekte? Mastilović kaže da je u posljednje vrijeme podignut nivo zainteresovanosti i lokalnih kompanija za ovu temu.

„Dominantni telekomi već u svojim planovima imaju ideju pružanja telekomunikacione usluge na 4G mobilnim sistemima za podršku aplikacijama Pametnog grada. Grad i Kanton Sarajevo intenzivno rade na pokretanju prvih pilot projekata, a i Grad Banja Luka je potpisao nekoliko sporazuma sa Univerzitetom u Banjoj Luci i lokalnim kompanijama da se krene u razvoj pilot rješenja. Za očekivati je da se u sljedećoj godini i drugi veći urbani centri pridruže u prvim akcijama u ovom pravcu. Sada je važno da se predstavnici vlasti i institucija pojave na događajima kao što je najavaljeni Festival, gdje se mogu upoznati sa dobrim praksama većih evropskih centara i globalnim eksperima u ovom polju, da bi efikasnije planirali aktivnosti u svojim sredinama“, kaže.

Festival, koji se održava upravo njihovom zaslugom, mjesto je na kojem će donosioci odluka, preduzetnici i lokalne zajednice moći da prikažu pametna rješenja, podijele svoja iskustva i upoznaju se sa primjerima dobre prakse iz regiona. Osim toga, na Festivalu će biti promovisani šampioni u otvaranju podataka, gradovi i opštine koji su uspješno počeli proces koji je jedan od osnovnih preduslova za kreiranje pametnih gradova.

Treće izdanje Festivala, koji se održava upravo njihovom zaslugom, imat će međunarodni karakter, sa preko 400 učesnika iz 20 država sa četiri kontinenta.

Govoreći o značaju Festivala za našu regiju, Toni Richard Crisolli za Al Jazeeru je rekao da je to prilika zemljama Balkana da čuju iskustva ljudi koji svojim idejama bukvalno mijenjaju svijet, da saznaju kako se on mijenja, ali i da svijet čuje „naša rješenja“.

„Gosti ovogodišnjeg festivala bit će neki od vodećih stručnjaka kada je u pitanju urbana transformacija. Videćemo koja su to pametna rešenja implementirali gradovi u regionu, a verujte, dosta njih će to s ponosom prezentovati. Na svakom Festivalu došlo je do novih ideja i rešenja. Siguran sam da će tako biti i na ovom“, kaže Crisolli.

Implementacija pametnih rješenja

Kako se, uopšte, na najjednostavniji način može definisati termin „pametni grad“ i kakve konkretne beneficije od njega mogu imati građani?

Građani se ne smiju plašiti pametnih rešenja, koja nisu ni skupa, niti podrazumijevaju tehnologiju iz naučno-fantastičnih filmova, kažu Crisolli i Mastilović

„Najbolje je široj populaciji viziju pametnog grada objasniti kroz nekoliko jednostavnih primera. Jedan od mogućih benefita je ušteda vremena zbog velikih saobraćajnih gužvi, praćenjem stanja zauzetosti saobraćajnica u realnom vremenu i opterećenosti javnog prevoza, gdje se građanima može sugerisati najbrži put od tačke A do tačke B. U gradovima kao što su Sarajevo ili Beograd trošimo i više od sata od mesta stanovanja do radnog mesta i isto toliko nazad. Koliko tog vremena samo stojimo, bez micanja? Pametnim saobraćajnicama moguće je uštedeti i do sat vremena. Ko ne bi želeo tih sat vremena dnevno? Tih sat vremena ima i svoju novčanu vrednost, recimo, troši se manje goriva, manje je izduvnih gasova… Takođe, zašto u vozilima javnog saobraćaja imamo gužve ujutru i popodne, a tokom radog vremena mnoga vozila skoro saobraćaju prazna? To je, recimo, odlično mesto za optimizaciju kojom bi postigli značajne finansijske uštede“, kaže Crisolli, naglašavajući da takvi projekti imaju i finansijski učinak.

Pomaci u Bosni i Hercegovini

„Ako sve ovo kombinujete sa uštedama u javnoj rasveti, odvozu otpada, na nivou gradova kao što su Sarajevo, Zagreb ili Beograd, govorimo o višemilionskim uštedama u lokalnom budžetu, što se može iskoristiti za druge projekte kao što su nove škole, parkovi, utopljavanje postojećih škola ili drugih objekata i podizanje ukupne energetske efikasnosti te mnoge druge namene. Smanjenje bespotrebnog osvjetljenja u noćnim satima, a posebno gdje su stubovi javne rasvete blizu prozora, omogućavamo građanima da kvalitetnije spavaju bez neprirodnog ometanja i potrebe za zavesama i roletnama. Takvih primera je mnogo, a mnoge možemo sami zamišljati ali i jasno iskazati kroz incijative i od samih građana“, kaže naš sagovornik.

Građani moraju zahtijevati pametna rješenja

Uz opasku da je u fokusu pametnih gradova čovjek, ne tehnologija, Crisolli je dodao kako je jedan od ciljeva SCF-a da podigne svijest donosioca odluka u vladinom sektoru, ali i sektorima industrije i akademije.

„Građani moraju zahtevati pametna rešenja, ali pre toga moraju znati koja postoje, šta nose sa sobom i koji su benefiti. Građani se ne smeju plašiti tih rešenja, ona često nisu ni skupa, niti podrazumevaju tehnologiju iz naučno-fantastičnih filmova. Nerijetko smo svedočili značajnim problemima u odvozu otpada ili problemima neredovnog vodosnadbevanja ili sabraćajnih gužvi. Nekada to i ne primjećujemo jer smo na to navikli, ali to nije ono što nas zadovoljava u smislu kvaliteta života u gradovima u 21. veku. Na ovom događaju želimo da podelimo iskustva i znanja i pokažemo da postoje rješenja i ljudi iz ove regije, koji ih mogu ponuditi, tako da mnogi od tih procesa budu u konačnici kvalitetniji iz ugla građana“, rekao je Crisolli.

Dok svjetski gradovi pravi ogromne korake da se što više prilagode potrebama svojih stanovnika i stresnu svakodnevnicu im načine podnošljivijom, naša regija, kao i u svemu ostalom, dobro zaostaje u tim projektima.

Gdje se nalazi Bosna i Hercegovina kada se govori o pametnim gradovima? Aleksandar Mastilović, inače uposlenik Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kaže da se u BiH taj trend dugo nije niti primijećivao, ali da su u posljednje dvije godine zabilježeni pomaci.

On je u saradnji sa Gradskom razvojnom agencijom Istočno Sarajevo (RAIS) realizovao projekt koji je imao za cilj uspostavljanje sistema pametne javne rasvjete i postizanje ušteda u potrošnji električne energije i zaštiti okoline.

„Projekt je uspješno okončan u prvoj fazi na teritoriji opštine Istočna Ilidža i šetačke zone u ulici Dabrobosanska, te građani u večernjim satima mogu da se uvjere u benefite ovog naprednog sistema upravljanja. Osim smanjenja nepotrebnog svjetlosnog zagađenja, što remeti prirodni ciklus spavanja i utiče generalno na biodiverzitet, benefiti se vide i u značajnom smanjenju zagađenja vazduha i finansijskim uštedama u sredstvima alociranim za pokrivanje troškova energije javne rasvjete“, kaže Mastilović.

Uz opasku da je to prvi potpuno funkcionalan servis pametnog grada u regiji Zapadnog Balkana, Mastilović naglašava da od njega postoji dvostruka korist – servis građanima i ušteda novca.

Analiza navika i stvarnih potreba

„On obuhvata i senzorski dio za prikupljanje podataka, ali i podatkovne centre u  kojima se podaci analiziraju naprednim algoritmima vještačke inteligencije i mašinskog učenja sa ciljem identifikacije navika građana i stvarnih potreba za snagom javne rasvjete tokom svakog dana, sedmice, mjeseca ili perioda godine. Postignute su uštede oko 47 posto u odnosu na javnu rasvjetu koja ne posjeduje komponentu ‘pametnog’, što je svakako značajan rezultat. Nije teško dokazati da su projekti u oblasti pametnih gradova rentabilne investicije za gradove i da se povrat investicija može obezbijediti za tri do sedam godina zavisno od javnog servisa koji unaprijeđujemo. Prateći benefiti, osim ovog finansijskog, su praktično nemjerljivi u kontekstu ukupne kvalitete života i uštede vremena i drugih resursa“, dodaje.

Mastilović kaže da je projekt u Istočnom Sarajevu izazvao pozitivan efekat pa se slične inicijative ili pokreću ili su neke od njih u toku realizacije.

„Kanton Sarajevo je uz podršku UNDP BiH, formirao ekspertsku neformalnu interdsiciplinarnu grupu City Mind Lab, čiji sam i ja član, a koja ima za cilj da pomogne nadležnim institucijama sarajevskih opština, Grada Sarajevo i Kantona Sarajevo, da krenu u realizaciju projekata iz domena pametnih gradova. Očekuje se da do kraja ove godine krene i realizacija prvih pilot projekata na teritoriji opštine Stari Grad. Grad Banja Luka već je pokrenuo pilot projekt upravljanja javnim gradskim saobraćajem uz mogućnost praćenja vozila i broja putnika, te se u ovoj fazi prikupljaju podaci koji će kasnije biti analizirani naprednim matematičkim modelima i gdje bi trebalo da se ponude rješenja lokalnoj samoupravi kako da optimizuju raspoloživa vozila prema stvarnim potrebama u geografskom smislu ali i tokom dana ili sedmice“, rekao je Mastilović.

Izvor: Al Jazeera