Pamet u glavu, mobitel u džep

Uz uključen smartfon blizu jastuka spava 71 posto Amerikanaca, piše autor (Reuters)

Sećam se da sam krajem 90-ih godina prošlog veka dobio svoj prvi mobilni telefon. Bio je to neki Ericsson, ‘cigla’ po današnjim merilima. I sećam se da sam imao sat vremena poziva mesečno i tačno pedeset SMS poruka. Dobiješ poruku, pa je čuvaš, pa je pročitaš posle par dana. Pa se pohvališ prijateljima ‘stigao mi je SMS od tog i tog’. Slično je bilo i tamo neke 2000-te, prva email adresa, Yahoo! Mail. Pa odštampam email kako bih svima pokazao – jer internet pristup je bio retka stvar.

Danas, 2020. godine, svako u proseku primi pedesetak poruka dnevno, što na Messengeru, što na Gmailu, Viberu, Instagramu… Pa na to još dođu deseci lajkova i komentari na objave. Pa onda mi napišemo još toliko komentara. Pa neke obrišemo. Pa odgledamo par YouTube videa. Pa i tu napišemo neki komentar. Pomnožite to sada sa 365 dana u godini.

Najjeftinija zabava

Smartfoni, tableti, pa i laptop računari su postali izuzetno pristupačni – često možemo videti odlične modele poznatih brendova sa cenom i ispod sto eura. Kineski brendovi su i još jeftiniji. Dodajmo na to i da skoro svaki kafić, restoran pa i mnoga javna mesta – trgovi, pozorišta i bioskopi imaju besplatan WiFi pristup Internetu. I kada kupimo novi telefon – prvi potez velike većine korisnika je instalacija Facebook, Instagram i Twitter aplikacija. Ne zaostaju ni aplikacije Viber i WhatsApp, koje su takođe postale jedna vrsta društvenih mreža. Ne ‘lajkujemo’ samo objave onih koje smo dodali za prijatelje – na Facebooku i Instagramu možete gledati vesti, slušati muziku, učestvovati u anketama, pratiti vesti iz celog sveta. Tu su i razne zajednice (grupe) u kojima možete razmenjivati sadržaje sa ljudima širom sveta. Zato i ne čudi da je sve više ljudi prisutno na društvenim mrežama – i to sve duže.

Problem preterane upotrebe društvenih mreža nije nov. Još ranih 2000-tih godina su stručnjaci upozoravali na zavisnost od računarskih igara, kao i onlajn komunikacije (tada su u pitanju bilo razni forumi i ICQ dopisivanje). Ipak, tada je internet bio ‘retka pojava’ pa razmere ove zavisnosti nisu uzimane ozbiljno, čak i od strane psihologa i psihijatara. Pojavom prve ‘prave’ društvene mreže My Space, kao i prvih iPhone i Android smartfona, stvari postaju ozbiljnije.

Po poslednjim statitstikama, više od tri milijarde ljudi na planeti koristi neku od društvenih mreža, a milijarda i osam stotina miliona to čini svakodnevno. Broj korisnika je porastao za 15 posto od 2018. godine, što je oko 362 milona ljudi. Od ove brojke, više od dve milijarde društvenim mrežama pristupa preko mobilnih uređaja. Usled ovolike rasprostranjenosti, ne iznenađuje da mladi u Evropi između 16 i 19 godina na društvenim mrežama provode između tri i pet sati svakog dana. Takođe, studija koja je obuhvatila više od 23.000 ispitanika zaključila je i da je zavisnost od društvenih mreža 50 posto češća kod žena.

Telefon pod jastukom

Uz uključen smartfon blizu jastuka spava 71 posto Amerikanaca. Kod tinejdžera ta brojka je oko 55 posto, a čak 42 posto ima problema sa spavanjem.

I na ovim prostorima rezultati su slični – u proseku proveravamo telefon između 70 i 100 puta dnevno. Svaki četvrti ispitanik proverava svoj smartfon više od pet puta tokom noći. Ono gde statistike postaju zaista opasne je vožnja. Više od 80 posto vozača priznaje da koristi telefon barem jednom u toku vožnje. U SAD više od 1000 saobraćajnih nezgoda dnevno je direktno izazvano korišćenjem telefona u vožnji. Ne čudi zato i da je Evropska unija, kao i mnoge države članice, pokrenula kampanju pod nazivom ‘Može da sačeka’ kako bi se podigla svest o opasnostima korišćenja smartfona u vožnji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Kada se konstantno prisustvo na društvenim mrežama kombinuje sa igranjem ‘zaraznih’ onlajn igara, dolazimo do brojke od preko 200 miliona mladih širom sveta koji pate od nekog poremećaja pažnje ili poremećaja ličnosti, kao i čiste zavisnosti od Interneta, koja se u svojim pojavim oblicima ne razlikuje puno od zavisnosti od kocke ili alkohola. Mnoge poznate klinike zato i nude programe odvikavanja od interneta i video igara.

I sam sadržaj koji objavljujemo može uticati na našu ličnost. Na Instagramu su svi lepi, nasmejani, srećni i uspešni. Mnogi priznaju da slikaju fotke za Instagram kao neku vrstu lične promocije – te da one nemaju mnogo dodirnih tačaka sa realnim životom. Jedna poznata Blogerka iz Austrije, koja od Interneta zarađuje i do 5000 eura mesečno, kaže da dnevno načini više od stotinu fotografija – a objavi samo jednu.

Tu je i komercijalna strana društvenih mreža – marketing agencijama širom sveta društvene mreže su glavni fokus kada je promocija odeće, šminke i razne elektronike u pitanju. Ne treba zaboraviti ni da Facebook, Instagram, YouTube ‘žive’ od plaćenih reklama i sadržaja, kojima ‘zatrpavaju’ korisnike.

‘Samopomoć’

Stručnjaci kažu da je odvikavanje od onlajn zavisnosti dug i komplikovan proces, ali svako od nas ipak može da primeni nekoliko koraka ‘samopomoći’. Prvi je – ograničiti broj tema o kojima razgovaramo putem mreža, te svesti kontakte na porodicu, prijatelje i zaista neophodne poslovne kontakte. Takođe, Facebook sada ima i korisnu opciju koja vam prikazuje koliko vremena provodite u aplikaciji. Na kraju, treba imati u vidu da je svet društvenih mreža zaista ‘virtuelan’ te da retko reflektuje stvaran život.

Internet je naravno veoma koristan izum – da nema društvenuh mreža, ne bismo tako lako bili u kontaktu sa prijateljima i porodicom, koji su često i širom  sveta.

Francuzi kažu da je ‘čaša vina dnevno sasvim dovoljna’. I kao i u piću, i u korišćenju interneta treba biti – umeren.

Izvor: Al Jazeera