Palmer: SAD za sporazum koji bi značio priznanje Kosova, ne isključuje promjenu granica

Palmer je kazao da je na izabranim predstavnicima BiH da odluče u kojem će smjeru ići (Fena)

SAD podržava normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine te postizanje trajnog i sveobuhvatnog sporazuma koji bi u svojoj srži značio međusobno priznanje, izjavio je američki dužnosnik Matthew Palmer, dodavši da je “potpuno moguće” da bi jedan takav sporazum uključivao i “prilagođavanje” granice između Srbije i Kosova.

“Podržavamo normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine (…) Dogovor dvije strane moraju postići same, on mora biti trajan i sveobuhvatan. U samoj srži toga, za nas, to znači međusobno priznanje”, kazao je novinarima Palmer, iz Ureda za evropske i evroazijske poslove State Departmenta zadužen za zapadni Balkan.

“Potpuno je moguće da bi to uključivalo i prilagođavanje granice između Srbije i Kosova. SAD to ne zagovara, ali niti ne isključuje”, dodao je Palmer.

Prema njegovim riječima, od Beograda bi se očekivalo “priznavanje i prihvatanje Kosova kao suverene i nezavisne države”, a Kosovo bi moralo priznati Srbiju kao svog susjeda.

Ima prostora, nastavio je Palmer, da strane ispregovaraju sporazum koji bi bio prihvatljiv za javnost i u jednoj i drugoj zemlji.

“Željeli bismo vidjeti da strane postignu sporazum, želimo da nam ga donesu i da ga dobro pogledamo. Ako bi bilo ikakvih dvojbi u sporazumu mi ćemo to dati na znanje i na tome raditi s uključenim stranama te ga uobličiti u nešto što SAD može prigrliti i potvrditi”, rekao je Palmer.

“Prvenstveno, naš je cilj pomoći u sklapanju sveobuhvatnog sporazuma, normalizaciji odnosa s obostranim priznavanjem u njegovoj samoj srži”, istaknuo je američki diplomata.

Ukinuti carine 

Upozorio je da je spor između dvije strane izvor nestabilnosti u regiji, dok bi normalizacija odnosa i Srbiju i Kosovo približilo evropskim integracijama.

Pojasnio je da bi sporazum između dvije strane morao svakako biti “multivarijabilan” i sadržavati političku, sigurnosnu, ekonomsko-trgovinsku i kulturnu komponentu.

Podsjetio je, međutim, da se dvije strane prvo moraju svakako vratiti za pregovarački sto te da su pregovori blokirani uvelike zbog visokih carina koje je Kosovo krajem novembra uvelo na proizvode iz Srbije i BiH.

Priština se odlučila na taj korak nakon što su Srbija i BiH, na zasjedanju Glavne skupštine Interpola u Dubaiju glasale protiv prijema Kosova u članstvo u svjetsku policijsku organizaciju – Interpol.

“SAD bi želio da Kosovo ukine te carine kako bi se dijalog ponovo pokrenuo. Čak bi i privremena suspenzija omogućila pokretanje dijaloga (…) Pozivamo Kosovo da suspendira te carine i omogući povratak dijaloga između Beograda i Prištine”, rekao je Palmer.

Govoreći o raspravama koje se vode, istaknuo je da SAD “nije strana u pregovorima”, već da podržava strane da postignu dogovor koji im je prihvatljiv i koji je prihvatljiv za javnost u Srbiji i na Kosovu.

Po njegovom mišljenju, strane nemaju puno vremena na raspolaganju ukoliko svojim građanima žele omogućiti sigurnost i prosperitet te put u evropsku budućnost.

“Hitno se moraju pokrenuti i biti ekspeditivni kako bi postigli sporazum koji bi bio obostrano prihvatljiv i uključivao potpunu normalizaciju odnosa”, istaknuo je Palmer.

Vjeruje da Srbija želi pogurati taj proces i polučiti uspjeh jer, kako je rekao, “Beograd shvata da je rješavanje spora s Kosovom važno za interese Srbije i ambicije što se tiče članstva u Evropskoj uniji”.

“Nadam se i da Kosovo uvažava i shvata da je postizanje sporazuma s Beogradom ključno za otvaranje vrata u evropsku budućnost”, kazao je Palmer.

Na pitanje novinara do kada će Srbija održavati “ravnotežu” između Zapada i Rusije, Palmer je kazao da Srbiju vide kao “dio Zapada, kao članicu EU-a i partnera SAD-a”.

Palmer o BiH

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Palmer je podsjetio da je Vijeće NATO-a sredinom februara odobrilo stupanje na snagu Akcijskog plana za članstvo (MAP) s BiH kada vlasti zemlje donesu godišnji nacionalni program (ANP).

“Odgovornost je sada na institucijama BiH da identificiraju proces koji im omogućuje da predaju ANP. Mi to podržavamo i konsultiramo se s našim evropskim saveznicima i partnerima te relevantnim faktorima u BiH kako to učiniti na najbolji mogući način”, kazao je Palmer.

Osvrnuvši se na složenost stanja u BiH, pogotvo na bh. entitet Republiku Srpsku, Palmer je kazao da je na izabranim predstavnicima te zemlje da odluče u kojem će smjeru ići, ali da je, koliko zna, “službeni stav BiH, kao države nacije”, da će raditi na postizanju punopravnog članstva u NATO-u.

“Ono što bismo sada željeli je da BiH smjesta preda ANP, koji će omogućiti snažniju saradnju u području odbrane i sigurnosti, te da BiH razvije partnerstvo s NATO-om koje je u najmanju ruku jednako dobro kao partnerstvo između Srbije i NATO-a”, naglasio je Palmer, dodavši da je do članstva u Savezu “još jako dalek put”.

Također je kazao da SAD zagovara reformu izbornog zakona u skladu s evropskim normama i zakonima te formiranje vlasti na saveznom nivou “što je prije moguće”, dodavši da “Washington pritom razumije bojazni bosanskih Hrvata”.

“Očekujemo da se vlast na saveznom nivou smjesta oformi. To ne smije biti talac problema oko reforme izbornog zakona”, poručio je diplomata.

Izbori u Mostaru

Što se tiče stanja u Mostaru, istaknuo je da je potrebno postići kompromis kako bi građani tog grada mogli ostvariti svoje demokratsko pravo i prvi put u deset godina izabrati Gradsko vijeće.

“To će zahtijevati kreativnost i volju za kompromisom. SAD je voljan podržati taj proces”, kazao je Palmer. 

Američki dužnosnik je stigao u posjetu regiji kako bi se sastao sa svojim kolegama i naglasio snagu američko-hrvatskog partnerstva.

“Cijenimo vodeću ulogu Hrvatske na zapadnom Balkanu, napore koje Zagreb poduzima kako bi pomogao tim zemljama da napreduju na putu prema članstvu u evropske i euroatlantske institucije i kako bi pomogao zapadnom Balkanu da se integrira u Evropu”, kazao je Palmer.

Također je kazao da SAD cijeni i ulogu Hrvatske u okviru Evropske unije, jer podržava snažno i trajno partnerstvo sa SAD-om i i NATO-om.

Izvor: Agencije