Palestinci u Jordanskoj dolini: Naša je zemlja već pripojena

Lokalna populacija Ras Ain al-Auje sastoji se većinom od farmera koji generacijama obrađuju zemlju (Al Jazeera)

Ras Ain al-Auja, Jordanska dolina – Između prostranih i suhih parcela Jordanske doline, koja se proteže sjeverno od Mrtvog mora i zapadno od granice između Zapadne obale i Jordana, smješteno je malo palestinsko selo Ras Ain al-Auja.

Ako izraelski premijer Benjamin Netanyahu provede svoj plan, najavljen u utorak, da pripoji Jordansku dolinu i predjele sjeverno od Mrtvog mora, ovo selo od oko 350 stanovnika i njegova plodna obradiva zemlja postat će dio Izraela.

Posmatrači su odbacili Netanyahuov plan kao senzaciju u sklopu kampanje uoči općih izbora iduće sedmice. Ali mještani Ras Ain al-Auje kažu da su Netanyahuove riječi prijeteće budući da bi njegov plan formalizirao izraelsku kontrolu nad ovim krajem.

„Ovo nije ništa novo. Naše su parcele već pripojene i mi živimo pod izraelskom okupacijom“, Al Jazeeri je kazao Ahmed Atiyat, 48-godišnji farmer u Ras Ain al-Auji.

„Sve ove parcele i palmina stabla pripadaju Izraelcima“, rekao je on upirući prstom u prostrane oranice posute zelenim grmljem i palminim stablima na kojima rastu hurme i koja se protežu prema Mrtvom moru.

Netanyahuov plan ima za cilj pripojiti ovo selo i druge dijelove Jordanske doline, ali to ne bi uključivalo Jerihon, ovom selu najbliži palestinski grad.

Pripajanje Jerihona bi ga prisililo da riješi status hiljada tamošnjih palestinskih državljana. Trenutni plan bi odsjekao Jerihon od ostalih palestinskih gradova na okupiranoj Zapadnoj obali.

De facto okupacija

Stanovništvo Ras Ain al-Auje sastoji se uglavnom od farmera koji obrađuju ovu zemlju generacijama. Oni kažu da su iscrpljivanje vodenih resursa i restrikcije na gradnju i pristup od strane izraelske vojske učinili uslove života teškim.

Hussein Saida kaže da su farmeri suočeni sa svakodnevnim izazovima jer im Izrael uskraćuje vodu i blokira pristup nekim od njihovih parcela [Arwa Ibrahim/Al Jazeera]

„Svi naši izvori vode su pod izraelskom kontrolom. Imamo veoma malo vode za piće, a da ne spominjemo vodu za usjeve“, kaže Atiyat, koji je rekao da se njegova porodica doselila u ovaj kraj nakon što ih je izraelska vojska izbacila iz predjela duž rijeke Jordan 1967.

Hussein Saida, još jedan farmer i član lokalne općine, se složio.

„Suočavamo se sa stalnim izazovima, posebno kada je u pitanju pristup našim izvorima vode i njihovo održavanje kako bismo zalijevali usjeve. Naši su izvori vode pod de facto izraelskom kontrolom“, kazao je Saida.

Kako tvrdi nekoliko palestinskih i izraelskih nevladinih organizacija, Izrael Palestincima koji žive u Jordanskoj dolini, kao i u drugim predjelima okupirane Zapadne obale, ne dozvoljava pristup zemlji, vodi i struji, čineći uslove života teškim.

„Izrael je de facto pripojio predio Jordanske doline. Veliki komad tog predjela je dodijeljen vojsci pa Palestinci tu ne mogu živjeti. Ako pokušaju, bivaju izbačeni“, kazao je Roi Yellim, direktor sekcije za informiranje javnosti u Btselemu, nevladinoj organizaciji za ljudska prava.

„Prisutna su i stalna nastojanja Izraela da uslove života za Palestince u Jordanskoj dolini učini teškim da bi većina napustila svoju zemlju“, dodao je, ističući da su takvi uslovi duž cijelog Predjela C, koji čini oko 60 posto okupirane Zapadne obale.

Kraj koji Netanyahu planira pripojiti čini oko 30 posto okupirane Zapadne obale. Više od 65 000 Palestinaca i oko 11 000 ilegalnih izraelskih doseljenika živi u tom kraju.

Maha Abdullah, pravnica i zvaničnica za borbu za prava u Al-Haqu, palestinskoj nevladinoj organizaciji, kazala je da će se ovi uslovi samo pogoršavati ako ovaj kraj bude pripojen, što će dovesti do tog da Palestinci razmotre napuštanje svojih domova.

„Ti krajevi donose puno prihoda izraelskoj ekonomiji pa im odgovara da iskorištavaju ove resurse i zemlju“, kazala je Abdullah.

Obradive parcele u Jordanskoj dolini mogle bi biti pripojene ako se Netanyahuov plan ostvari [Arwa Ibrahim/Al Jazeera]

„U isto vrijeme, kreiranje prisilne okoline za Palestince koji tamo žive kroz rušenje kuća, restrikcije u upotrebi struje i vode, natjerat će Palestince da odu“, kazala je ona, upoređujući ovu situaciju sa pripajanjem Istočnog Jerusalema 1967.

Palestincima u okupiranom Istočnom Jerusalemu nije dato izraelsko državljanstvo nakon pripajanja i njihov status je i danas kontroverzan i nerazriješen.

Buduća palestinska država

Ovaj plan također predstavlja prijetnju za formiranje buduće palestinske države budući da Palestinci traže 2400 kvadratnih kilometara Jordanske doline za istočni obod palestinske države u okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze.

Saeb Erekat, generalni sekretar Palestinske oslobodilačke organizacije, odbacio je plan o pripajanju rekavši Al Jazeeri da će on „pokopati svaki preostali izgled za mir i održivu i nezavisnu palestinsku državu“.

Prijetnja za budućnost Palestine osjeti se i na lokalnom nivou.

„Sve i ako su to samo riječi, za sada, veoma je opasno što Netanyahu kuje planove da pripoji najplodniju zamlju i dio buduće palestinske države“, Al Jazeeri je rekao Salah Frijat, čelnik lokalnog vijeća Auje, veće općine kojoj pripada Ras Ain al-Auja.

„Prisutni su stalni nasrtaji na naše zemlje i vodene resurse. Žele da odemo kad nam život postane teži i povećaju se naselja oko nas“, dodao je.

Izrael je ponovio svoje namjere da održi vojnu kontrolu nad ovim krajem, koji je osvojio u ratu 1967, sve i ako se postigne mirovni sporazum s Palestincima.

Prošle godine je američki predsjednik Donald Trump priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela. Osim tog, izraelski suverenitet nad okupiranom Golanskom visoravni, koju su njegove snage otele od Sirije 1967, je razlog zbog kojeg mnogi posmatrači misle da bi u izvjesnom trenutku ovaj plan zaista mogao biti ostvaren.

Ahmed Atiyat kaže da je njegova zemlja već pod de facto izraelskom kontrolom [Arwa Ibrahim/Al Jazeera]

„Iako su Netanyahuove riječi umnogome senzacija u sklopu kampanje, on će vjerovatno uraditi neki vid pripajanja jer ima podršku Trumpove administracije“, rekao je Yellim.

Uprkos ovim teškim uslovima i prijetnjama, Atiyat kaže da nikada neće napustiti svoju zemlju.

„Sve i ako život nastavi bivati teži, radije bismo umrli ovdje nego otišli ili ponovo bili izbačeni sa naše zemlje“, rekao je Al Jazeeri.

Izvor: Al Jazeera