Pahor predlaže glasanje o povjerenju Vladi

Predsjednik Slovenije Borut Pahor poručio je da bi bilo dobro provjeriti povjerenje Vladi Janeza Janše u Parlamentu.

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare od preuzimanja dužnosti u decembru prošle godine, Pahor je kazao  da je dogovor o okončanju krize moguć, ako postoji politička volja.

S manjinskom Vladom nemoguće je upravljati zemljom, kazao je slovenski predsjednik.

Pahor je rekao da bi provjera povjerenja Vladi imala “višestruk učinak za Vladu, za Parlament  i za ukupno povjerenje u politiku”.

“Vlada bi tako znala da li ima  potrebnu parlamentarnu podršku”, rekao je on.

Reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo javio je iz Ljubljane da će se Pahor u februaru sastati sa svim predsjednicima političkih stranaka, kako bi pokušali naći izlaz iz krize.

Presuda u slučaju Ljubljanska banka

Politička kriza u Sloveniji je kulminirala poslije objavljivanja izvještaja Komisije za borbu protiv korupcije, koja je prije dvije sedmice optužila Janšu i čelnika opozicije, ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovća, za kršenje zakona koji se odnosi na borbu protiv korupcije i integritet državnih funkcionera, jer nisu transparentno prijavljivali stvarno stanje svojih računa i imovine.

Predsjednik Parlamenta Gregor Virant zatim je napustio tu poziciju, a njegova Građanska lista izašla je iz vladajuće koalicije.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec također je najavio svoj odlazak iz Vlade 22. februara.

U petak se ponovno aktueliziralo i pitanje slovenske ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s Evropskom unijom i rješenja spora Hrvatske i Slovenije oko Ljubljanske banke.

Općinski sud u Zagrebu donio je prvu nepravomoćnu presudu u korist štediša, prema kojoj slovenske banke moraju vratiti štedišama dug s kamatama.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić oglasila se saopćenjem, u kojem je potvrdila da će se sljedeće sedmice sastati s Erjavcem. Dodala je kako se nada da će biti pronađeno rješenje.

“Mi smo opetovano rekli, a to potvrđujem i sada, da je hrvatska strana spremna povući slučajeve koji se vode pred hrvatskim sudovima, dakle punomoći bankama za te sudske postupke, ukoliko uspijemo sa slovenskom stranom dogovoriti alternativan način rješavanja problema. Iza tog stava stojimo i sada”, naglasila je Pusić.

Pahor je rekao  kako je činjenica da su dvije vlade imenovale svoje ekonomske stručnjake dovoljan pokazatelj da postoji politička volja za rješenje tog problema.

Čorkalo je javio da su neki slovenski političari skloni politici Janše, koji smatra da se pitanje Ljubljanske banke treba vezati uz ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Neki su na strani Hrvatske, dok se drugi, pak, boje da bi Evropska unija mogla postati taocem unutrašnje politike u Sloveniji, te da Sloveniji prijeti izolacija.

Ekonomska kriza

Osim političke, Sloveniju potresa i ekonomska kriza. Država je na ivici bankrota, najavljuje se talas otkaza, a građansko nezadovoljstvo dostiže vrhunac.

Dok se političke elite u Sloveniji bave sobom, građani razmišljaju kako izbjeći prosjački štap.

Donedavno se od prodaje na tržnici moglo normalno živjeti, kaže za Al Jazeeru prodavač Ismet Jevrić.

Danas ljudi paze na svaki potrošeni euro i kupuje se samo što je neophodno, a troškove rada nitko ne oprašta.

“Troškovi mjesečno dođu preko hiljadu eura. To je bez socijalnog, rezervacija… Na kraju ostane možda 500-600 eura”, kaže

Jevrić, te dodaje da je teško s tim novcem izdržati do kraja mjeseca.

Za tešku ekonomsku situaciju građani najodgovornijima smatraju političare. Sigurne pozicije i zagarantirani prihodi koje imaju nešto su o čemu mnogi samo sanjaju.

“Kad si na tržištu, to je onda malo drugačije, to je jako teško. Imam vlastiti biro i ti ljudi uopće ne razmišljaju kako je nama”, kaže Anja, arhitektica iz Ljubljane.

Kod građana je sve prisutnija apatija i nesigurnost u bolje sutra, a povjerenje u politiku gube i poslodavci. U nestabilnim političkim uvjetima, kažu, teško je ostvariti poslovni uspjeh. 

“Situacija kakva je ne ide u prilog poslovnom okruženju. Stabilnost je jedan od onih uvjeta za svaki poslovni sistem da može dobro funkcionirati. Nadajmo se da će se ovo riješiti što brže je moguće”, kaže predsjednik Uprave Leka Vojmir Mrlep.

Jedine konkretne mjere za servisiranje države su nova zaduženja. Slovenska Vlada će, uz gotovo 3,5 milijardi eura duga, zemlju dodatno zadužiti za još milijardu i po.

Izvor: Al Jazeera