Oglasi

Otkrivena nova rana ljudska vrsta

Porodično stablo ljudi dobilo je novu granu otkrićem do sada nepoznate ljudske vrste, koja je prije 50.000 godina živjela na otoku na današnjim Filipinima.
Homo luzonensis, nazvan prema otoku Luzonu, gdje je otkriven, nije direktni predak modernih ljudi, nego više njihov drevni rođakEPA

Porodično stablo ljudi dobilo je novu granu otkrićem do sada nepoznate ljudske vrste, koja je prije 50.000 godina živjela na otoku na današnjim Filipinima.

Homo luzonensis, nazvan prema otoku Luzonu, gdje je otkriven, nije direktni predak modernih ljudi, nego više njihov drevni rođak.

Studija, objavljena u četvrtak u naučnom časopisu Nature, novi je dokaz da evolucija ljudi nije tako pravolinijska kao što se mislilo.

Ona otvara i brojna pitanja, poput onih kako je vrsta stigla na otok i ko su joj preci, prenosi Hina.

"Ovo izvanredno otkriće bez sumnje će izazvati živu naučnu raspravu idućih sedmica, mjeseci i godina", rekao je Matthew Tocheri, profesor antropologije na kanadskom univerzitetu Lakehead.

Stručnjaci iz Francuske, Filipina i Australije pronašli su ostatke u pećini Callo, gdje je još 2007. godine pronađena kost stara 67.000 godina.

Sedam zuba i pet kostiju

Tada nije bilo jasno kojoj ljudskoj vrsti kost pripada, no nedavno su istraživači otkrili sedam zuba i još pet kostiju, starih između 50.000 i 67.000 godina.

Kada su analizirali ostatke najmanje tri različite jedinke, mogli su reći da se radi o kostima do sads nepoznate ljudske vrste.

"Od početka smo znali da se radi o neobičnim fosilima", rekao je Florent Detroit, jedan od koautora studije.

"Kada smo završili analize i usporedbe, pokazalo se da se radi o nečemu posebnom u odnosu na sve poznate vrste hominisa", dodao je Detroit, paleoantropolog u francuskom muzeju Musee de l'Homme.

No, naučnici se sada pitaju kako je Homo luzonensis stigao na otok, budući da je za to trebao preći veliki dio mora, te ko im je predak među starijim ljudskim vrstama otkrivenima u fosilima u Africi.

Teorija evolucije već dugo vremena se temelji na ideji da su se rane vrste Homo erectusa počele širiti iz Afrike prije 1,5 do dva miliona godina, a da su neke ostale su u Africi, gdje su naposljetku izumrle.

No, teoriju su dovela u pitanje nedavna otkrića vrsta koje, čini se, nisu potomci Homo erectusa, uključujući Homo floresiensisa, ili takozvanog hobbita, otkrivenog 2004. godine na indonezijskom otoku.

Evolucija hominida složenija i zanimljivija

Otkriće Homo luzonensisa "pruža nove dolaze da Homo erectus možda nije bio jedini rani putujući čovjek", rekao je Tocheri.

Stručnjaci za sada vjeruju da je luzonensis hodao uspravno, da nije živio na drveću, a ostaci ukazuju da se radi o malenoj vrsti, vjerojatno nižoj od 1,2 metra.

Jedna teorija kaže da bi posebne karakteristike luzonensisa i njegovog otočnog rođaka floresiensisa mogle biti rezultat njihovog staništa, tako što su, zbog jedinstvena i izoliranog okoliša, razvili drugačije osobine od svojih drevnih predaka.

No, konačne dokaze za to tek treba naći, a dosadašnji pokušaji da se iz ostataka izolira DNK bili su neuspješni.

"Jedna je stvar sigurna - naša predodžba o evoluciji hominida u Africi upravo je postala još složenija i zanimljivija", kaže Tocheri.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.