Otkrivena kometa s komponentom ključnom za formiranje života

Kada se kometa padne u okean, molekule se oslobađaju, kreću se, međusobno reagiraju i možda tako nastaje život, tvrde naučnici (Reuters)

Svemirska letjelica Rosseta otkrila je elemente ključne za formiranje života u gasovima komete oko koje kruži gotovo dvije godine. 

Ovo otkriće ukazuje na to da je moguće da je materijal za stvaranje primitvnih oblika života možda došao na našu planetu putem kometa, tvrde naučnici. 

Među uočenim elementima bili su glicin i fosfor, koji su važne komponente DNK-a i RNK-a.

Letjelica Evropske svemirske agencije oktrila ih je u uzorcima oblaka gasa i prašine oko komete 67P/Čurjumov-Gerasimenko.

Kontaminirani uzorak

To je prvi put da je fosfor pronađen u okružju komete.

“Ovi rezultati pokazuju da su komete možda odigrale ključnu ulogu u pojavi života na Zemlji”, napisali su naučnici u radu objavljenom u magazinu Journal of Science Advances.

Glicin je, također, otkriven u uzoricma koji su 2006. godine poslani sa komete Wild 2, međutim, naučnici su rekli da je uzorak bio kontaminiran.

Ipak, činjenica da je glicin dva puta detektiran nije slučajnost i znači da je to uobičajen element u svemiru, tvrde naučnici.

“Aminokiseline su svugdje, tako da je moguće da se život razvio na mnogim mjestima u svemiru”, rekla je Kathrin Altwegg sa Univerziteta u Bernu, jedna od autorica naučnog rada.

“Kometa uopće nema energiju, pa na njoj ne može nastati život. Međutim, kada se kometa nađe na toplom mjestu, recimo da upadne u okean, ove molekule se oslobađaju, kreću se, međusobno reagiraju i možda tako nastaje život.” 

‘Sastojci za život’

Naučnici pokušavaju odgovoriti na pitanje kako je nastao život na Zemlji, a do sada su iznijete različite teorije.

Jedna od njih je da su komete i meteoriti pali u okeane i donijeli organske komponente potrebne za stvaranje života.

“Meteoriti i, sada, komete dokazuju da je na Zemlji ‘posađeno’ mnogo ključnih biomolekula tokom njenog postojanja”, kaže Donald Brownlee sa Univerziteta u Washingtonu i jedan od članova misija koje uključuju komete u NASA-i.

“Potrebno je više od aminokiselina da se formira živi organizam. To je mnoštvo molekula koje čine sastojke za život”, dodaje.

“Demonstriranje da su komete rezvoari primitivnog materijala u Sunčevom sistemu i letjelice koje mogu transportirati ove vitalne komponente na Zemlju, neki su od ključnih ciljeva misije Rosetta, i uzbuđeni smo zbog ovakvih rezultata”, ističe Matt Taylor, naučnik u ovoj misiji.

‘Praiskonski kiseonik’

U oktobru prošle godine naučnici su objavili da su otkrili velike količine kiseonika na kometi 67P/Čurjumov-Gerasimenko.

Mjerenja koje je tada obavila Rosetta ukazuju na to da su molekuli kiseonika u oblaku gasa kojim je obavijana kometa postojali “prije ili za vrijeme” njenog nastanka.

Ovi podaci bi mogli utjecati na shvatanje hemije formiranja Sunčevog sistema prije nekih 4,6 milijardi godina.

“Vjerujemo da je ovaj kiseonik praiskonski, odnosno da je stariji od Sunčevog sistema”, rekli su tada naučnici.

Kometa 67P rotira oko Sunca, između orbita Jupitera i Zemlje.

Izvor: Agencije