Osuda susreta Tomislava Nikolića s Momčilom Krajišnikom
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić razgovarao je u srijedu s predsjednikom asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske” i nekadašnjim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba, osuđenim pred Haškim sudom zbog ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, Momčilom Krajišnikom, predsjednikom Srpskog nacionalnog vijeća Crne Gore Momčilom Vuksanovićem i akademikom Slobodanom Remetićem.
Sastanak je održan u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike u Beogradu.
Razgovarali su o načinima unapređenja kulturnih veza srpskog naroda na prostorima bivše Jugoslavije, saopćila je služba za odnose s javnošću Predsjedništva Srbije.
‘Ratnohuškačka kampanja’
Inicijativa mladih za ljudska prava kritizirala je Nikolića zbog susreta s Krajšnjikom, što je, kako smatraju, početak “ratnohuškačke kampanje” aktuelnog predsjednika.
U saopćenju dostavljenom medijima, Inicijativa mladih navodi da, nakon svih dešavanja koja su pratila obilježavanje Dana bh. entiteta RS, što je za njih revizija historije i negiranje zločina, Nikolić se sastaje s Krajišnikom, koji je osuđen za ratne zločine kao jedan od političkih lidera bosanskih Srba tokom rata.
Fond za humanitarno pravo susret Nikolića i Krajišnika vidi kao “nedopustivo ruganje žrtvama” i suprotstavljanje namjeri Srbije da radi na pomirenju u regionu.
Uz opširno podsjećanje na to ko je Krajišnik, FHP napominje da je on trenutno predsjednik asocijacije indikativnog naziva “Stvaraoci Republike Srpske”.
FHP ukazuje da odluka predsjednika Srbije da se sastane s Krajišnikom ne predstavlja puku podršku RS-u, poput one nedavno izražene u Banjoj Luci, već govori da vlast koju Nikolić predvodi podržava i način na koji je ona, uz Krajišnikov veliki doprinos, tokom rata stvarana – vojnim putem i etničkim čišćenjem zauzetih teritorija.
Osuđen na 20 godina zatvora
FHP konstatira da ovo nije prvi put da Krajišnik gostuje u javnim institucijama u Beogradu.
Krajišnik je pušten na slobodu 2013. godine, nakon odslužene dvije trećine zatvorske kazne.
Prethodno je osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom.
Nakon povratka na Pale, gdje je dočekan kao heroj, nastavio je aktivan politički život te je svojedobno pozvao na jedinstvo stranaka sa srpskim predznakom u formiranju vlasti na državnom nivou.
Pokušao je otvoriti fabriku za preradu drveta, ali su se tome usprotivili stanovnici Pala.
U međuvremenu je objavio knjigu Kako se rađala Republika Srpska – zapisi iz haškog zatvora, čiju su promociju u beogradskom Domu omladine pokušale prekinuti aktivistice Inicijative mladih za ljudska prava, ali su fizički napadnute i na silu izbačene iz dvorane.
Protest protiv veličanja zločina
One su ocijenile da je prekidanje tribine “osuđenog ratnog zločinca i protest protiv veličanja zločina” bila građanska dužnost članova te nevladine organizacije.
Protiv promocije Krajišnikove knjige ustale su i druga nevladina udruženja – Žene u crnom, FHP, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za ljudska prava i Savez antifašista Srbije.
Prije nekoliko mjeseci Narodna skupština RS-a, obilježavajući 25 godina od kada su 24. oktobra 1991. godine zastupnici tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donijeli Odluku o osnivanju “skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, dodijelila priznanja nekolicini svojih bivših predsjednika – među njima i osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić.
Izvor: Al Jazeera i agencije