Oštrija pravila za finansiranje kampanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj će 28. prosinca biti održan prvi krug izbora za predsjednika Republike. Ako bude potreban drugi krug, on će biti održan 11. siječnja. Ovi se izbori provode uz nova, stroža pravila financiranja kampanje.

Iako kampanja službeno počinje 9. prosinca, zapravo već odavno traje. Mjesecima je već u kampanji aktualni predsjednik Ivo Josipović, koji ide po svoj drugi mandat. Njegova je najveća suparnica kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Kolinda Grabar Kitarović te još jedan kandidat s desnog bloka, bivši HDZ-ovac Milan Kujundžić.

“Kandidati su odavno na terenu, pojavljuju se svagdje gdje ih žele primiti, gdje god mogu doći. Izjave, napadi međusobni su već počeli. Već smo imali cijeli niz afera koje su izmislili timovi koji stoje uz pojedine kandidate. Ostaje sad samo da vidimo koliko je tko prikupio novaca i koliko će brzo te novce potrošiti”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.

Novac će im, zahvaljujući zakonu iz 2011. godine, ovoga puta biti pod povećalom. Moraju otvoriti poseban račun za kampanju. Od pravnih osoba ne smiju primiti više 26.300 eura donacije, a od pojedinaca mogu maksimalno dobiti 4.000 eura. Sve donacije, imenom i prezimenom, moraju precizno objaviti i dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu.

Kandidati maksimalno smiju potrošiti milijun i 52.000 eura. I ta pravila ne ovise, kao do sada, o njihovoj dobroj volji, već im prijete kazne – za kandidata 6.500 eura, a za stranke i do 65.000 eura, izvještava iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Naknada za pobjednika u prvom krugu

“Ukoliko tijekom kampanje mi utvrdimo, ne moramo čekati izvješća, ukoliko procijenimo da su se dogodile radnje koje bi podlijegale određenim izvidima, mi možemo od banke zatražiti ispis s tog posebnog računa i izvršiti uvid u njega”, objašnjava Zdravka Čufar Šarić, potredsjednica DIP-a.

Tko u prvom krugu osvoji najviše glasova, odlučila je Vlada, dobit će iz državnog proračuna naknadu od 130.000 eura. Ostali koji prijeđu 10 posto dobit će također nakadu razmjerno broju osvojenih glasova. Taj je iznos četiri puta veći od dosadašnjeg.

“Dojam je kao da Vlada pokušava odmoći svojem vlastitom kandidatu, odnosno predsjedniku Josipoviću. Jasno da to nije bila namjera. Potpuno je neshvatljivo da netko tko živi u našoj stvarnosti može donositi takvu odluku. Znači, to je neka vrsta izgubljenosti, opet života u paralelnoj stvarnosti. Odluka je neodgovorna, prije svega, socijalno neodgovorna”, smatra Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za odnose s javnošću.

Dosad je poznato ukupno šest kandidatura za predsjednika Hrvatske, ali će ih vjerojatno biti još. Da bi doista ušli u izbore, svi kandidati moraju do 6. prosinca prikupiti 10.000 potpisa potpore. I to je jedini uvjet, potvrda o nekažnjavanju za ovo radno mjesto nije potrebna.

Izvor: Al Jazeera