Oglasi

Ostaje li Tuzla bez pozorišta, biblioteke i galerije?

Opstanak najvažnijih kulturnih institucija upitan nakon najave vlasti Tuzlanskog kantona da će ukinuti njihovo finansiranje.
Prema ugovoru iz 2006, osnivačka prava i obaveze prema ovim institucijama imaju i Tuzlanski kanton i Grad TuzlaAnadolija

Piše: Vedrana Maglajlija

Opstanak najvažnijih kulturnih institucija u Tuzlanskom kantonu, značajnih i za Bosnu i Hercegovinu, upitan je nakon najave vlasti ovog kantona da će od sljedeće godine ukinuti njihovo finansiranje.

Takvom odlukom ugrozio bi se rad Narodnog pozorišta Tuzla, najstarijeg u BiH koje godišnje zabilježi do 80.000 posjetilaca, Narodne i univerzitetske biblioteke Derviš Sušić sa više od 200.000 bibliotečkih jedinica koja je nedavno proslavila 60 godina postojanja, te Međunarodne galerije portreta u kojoj se nalazi više od 5.000 umjetničkih djela najznačajnijih slikara iz bivše Jugoslavije, dok bi bez posla ostalo 87 uposlenika.

“Svi smo zabrinuti i iznenađeni ovakvom najavom Vlade Kantona, faktički 87 zaposlenih bi ostalo bez plate, što bi dovelo u pitanje funkcionisanje rada ovih institucija, koje su važne i za BiH”, kaže direktor Međunarodne galerije portreta Dženan Jusufović, koju je osnovao poznati bh. slikar Ismet Mujezinović.

Prema ugovoru iz 2006, osnivačka prava i obaveze prema ovim institucijama imaju i Tuzlanski kanton i Grad Tuzla.

Približno 400.000 eura godišnje daje se iz kantonalnog budžeta za plate i doprinose radnika u tri ustanove, dok grad Tuzla izdvaja za druge troškove te je vlasnik zgrada u kojima se one nalaze.

Ipak, Vlada Tuzlanskog kantona, nezadovoljna takvim omjerom u finansiranju, uputila je prijedlog Skupštini da stavi van snage odluke o preuzimanju dijela osnivačkih prava i obaveza nad tuzlanskim ustanovama kulture, radi prestanka njihovog daljeg finansiranja iz budžeta Kantona.

'Suludo je ubjeđivati zašto je potrebno pozorište'

“To je poražavajuće za ustanove koje imaju ovaj status. Treba napomenuti da smo mi po zakonu o bibliotečkoj djelatnosti matična biblioteka Tuzlanskog kantona, tako da nas Kanton ne finansira zato što nas voli, nego zato što je zakonom obavezan da to radi, pa ako gledamo sa pravne strane - nisu u pravu što ovo rade”, ističe direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Edin Jahić.

Ova biblioteka ima 29 zaposlenih, a fond joj je više 200.000 bibliotečkih jedinica. Njen direktor je jedno vrijeme bio i bh. književnik Derviš Sušić.

U Međunarodnoj galeriji je zaposleno troje ljudi, a po sistematizaciji radnih mjesta treba biti zaposleno 11. Problem nastaje, kako kaže Jusufović, jer za svakog novog radnika saglasnost trebaju dati Grad i Kanton.  

“Mi smo jedna institucija u BiH koja ima u fundusu više od 5.000 umjetničkih djela, najvažnijih slikara bivše Jugoslavije, a nemamo kustosa, jer nismo dobili saglasnost za njegovo zapošljavanje od Vlade Kantona u proteklih nekoliko godina.”

Narodno pozorište u Tuzli, najstarije u BiH, godišnje primi 80.000 posjetilaca, kroz razne predstave i manifestacije. Samo u ovoj sedmici igra se 13 predstava. U ovoj ustanovi zaposleno je 45 ljudi, čije se plate i doprinosi finansiraju iz kantonalnog budžeta.

“Značaj našeg pozorišta je opšte poznata stvar, ne samo u BiH, nego i u regionu. Mnogi kulturni radnici širom regiona su čuli za ovo što se desilo, dobio sam mnoge pozive gdje ljudi žele da nas podrže. Niko neće dovesti u pitanje rad Narodnog pozorišta Tuzla, jer samim tim narušavamo integritet BiH. Jednostavno je suludo da ja nekoga ubjeđujem da je neophodno da Narodno pozorište radi, jer mi čuvamo identitet BiH”, kaže direktor ove institucije Armin Ćatić.

Za premijera kulturne ustanove 'lokalnog nivoa'

Pored velikog značaja ovih institucija ne samo za Kanton, nego i BiH, kantonalni premijer Bego Gutić ipak je izjavio da su ovo jedine kulturne ustanove “lokalnog nivoa” koje se finansiraju iz budžeta TK-a.

"Imamo u Živinicama amatersko pozorište, a u svakoj općini imamo biblioteku ili neku drugu instituciju kulture koju je potrebno finansirati. Kultura nisu samo pozorište, galerija i biblioteka”, rekao je na konferenciji za novinare.

Kako je dodao, Vlada učestvuje u finansiranju ove tri ustanove u omjeru od 85 posto, a Grad Tuzla sa nekih 15 posto: “Vlada TK nije švedski sto pa da se može uzeti ono što vam odgovara.”

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović odgovorio je da Grad ulaže zgrade velike vrijednosti, funduse galerije i pozorišta i fondove knjiga biblioteke neprocjenjive vrijednosti te plaća troškove grijanje, rekonstrukcija zgrada, produkcije, dok se Kanton obavezuje na plate uposlenicima.

Podsjetio je i da su ove institucije progalašene ustanovama od kantonalnog značaja te da je po zakonu Kanton nadležan za njihovo finansiranje, napominjući da ako se Ugovor o suosnivačkim pravima i obavezama jednostrano prekrši - cijeli slučaj bi mogao dobiti sudski epilog.

Čak je upozorio da bi Grad Tuzla mogao deložirati kantonalne ustanove iz “više od 60 zgrada u vlasništvu Grada”, ako se ukinu sredstva za kulturne ustanove.

Muzej u Tuzli potpuno uništen

“Novac za finansiranje kulture postoji, ali one se brišu iz budžeta. U sarajevskim ustanovama je problem što njih nema u budžetu, nema sredstava za njihovo finansiranje, ovdje novac nije u pitanju, ovdje su u pitanju neki sukobi političke prirode između dvije političke opcije, između Kantona i Grada, riječ je o Stranci demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratskoj partiji (SDP)”, kaže Jahić.

Dodaje da je model suvlasništva Grada i Kantona primjer uspješnog poslovanja ustanova kulture koji bi rebao da bude urnek za ostale ustanove u BiH, jer Biblioteka nema nikakvih dugovanja.

“Ukoliko se ovo desi, ukoliko bi nas Vlada kantona uzela samo sebi, ili bi nas prepustila Gradu, bili bismo u položaju u kojem se nalaze mnoge ustanove kulture u BiH. Naprimjer, tuzlanski Muzej je u isključivoj nadležnosti Vlade TK i znamo da je on uništen, to je najbolji primjer kako oni brinu o kulturi, on se nalazi u ruševnom stanju, veći dio artefakata je uništen i otuđen.”

'Kada nema para uštede se prave na kulturi'

Ipak, predstavnici kulturnih ustanova vjeruju da će gradske i kantonalne vlasti pronaći rješenje.

“Ovo je samo jednostavno nedostatak komunikacije između dvije institucije. Mislim da će rješavanje suvlasničkih odnosa definitivno biti u korist Narodnog pozorišta, jer se mora znati koliko ko finansira”, kaže Ćatić.

Za direktora Međunarodne galerije portreta van pameti je da se ugasi pozorište, galerija i biblioteka.

“Politika ima svoj teren, ali kulturu ne treba tu miješati, treba pustiti ljude da rade, da se organizuju predstave, izložbe, a na kraju svega - svi koristimo budžetski novac, dakle novac građana.”

Ističu da su u sličnoj situaciji bile kulturne institucije u Sarajevu, te da sada oni dobijaju podršku Zemaljskog muzeja, Umjetničke galerije i Historijskog muzeja BiH

Kako kažu, svjesni su da kada nema para u državi uštede se prvo prave na kulturi i obrazovanju.

Međutim, upozoravaju, kultura i obrazovanje nisu nadogradnja nego temelj društva, koji se na ovaj način ruši.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.