Osobe s invaliditetom teško do tendera

Nadir Ibrahimović radi u sklopu Socijalnog privrednog društva TMP (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Nermina Avdukić

Sarajku Šejlu Samouk 1993. godine, kao petogodišnju djevojčicu, u igri je pogodio snajperski metak. Za Šejlin život doktori su se izborili, ali ne i za vid na njenom desnom oku. Članica je Udruženja civilnih žrtava rata, a procenat njene invalidnosti je 60 posto.

Nakon završene srednje škole, dvije godine bezuspješno je pokušavala pronaći posao. Uz formalno obrazovanje, oduvijek ju je zanimala izrada nakita.

“Prije tri godine osmjehnula mi se sreća. Zaposlila sam se u Privrednom društvu TMP”, priča Šejla Samouk, koju smo zatekli na radnom mjestu, u šivaćoj radionici.

Šije kožne tašne i izrađuje srebreni nakit sa Swarovski elementima.

“Sretna sam jer se profesionalno bavim nečim što najviše volim. Ovdje sam dobila obuku, dali su mi mogućnost da usavršim nešto što zaista volim, a to je izrada nakita. Omogućili su mi da naučim šiti i raditi sa kožom”, nastavlja.

Samo nekoliko metara dalje od radionice i prodavnice u kojoj radi nalazi se fizioterapeutski salon u sklopu iste firme. U njemu dvadesetčetverogodišnji Nadir Ibrahimović radi kao fizioterapeutski tehničar. Slabovidna je osoba, završio je školu za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu i član je Udruženja slijepih.

“Ovaj posao me čini sretnim, ispunjenim, osjećam se korisnim članom društva, jer radim. Situacija u državi je takva da mladi ljudi koji nemaju zdravstvenih problema ne mogu naći posao, a kamoli osobe s invaliditetom”, kaže Ibrahimović.

Salon je otvoren 2012. godine, u sklopu firme TMP, i ima šest uposlenih, a radno okruženje je prilagođeno osobama s invaliditetom.

“Ako se i pojave neke barijere, usput ih lako pravazilazim, jer lako je raditi posao koji se voli”, nastavlja Ibrahimović.

Društvo za zapošljavanje slijepih i slabovidnih

Firma u kojoj rade Samouk i Ibrahimović je Socijalno privredno društvo TMP, koje ima status zaštitne radionice, a osnovao ga je Savez slijepih Bosne i Hercegovine 1968. godine, s ciljem da razvija programe i provodi djelatnosti u okviru kojih će se profesionalno rehabilitirati i zapošljavati slijepe i slabovidne osobe.

TMP danas upošljava 42 radnika, a od toga su 34 osobe s invaliditetom. U sklopu firme su restoran, štamparija, trgovina mješovite robe i salon fizioterapeutskih usluga. Djelatnost ove firme je raznolika – prženje i pakovanje kafe, pakovanje zrnastih i praškastih proizvoda, kopiranje ključeva, proizvodnja papirnih salveta, izrada nakita i kožnih torbi, uzgoj hrane u plasteniku, pružanje ugostiteljskih usluga u klub-restoranu i iznajmljivanje multimedijalne sale.

“Do rata ova je firma zapošljavala 123 radnika, od kojih 75 osoba s invaliditetom. U ratu je sve razrušeno, cesta ispred firme bila je prva linija razdvajanja, oprema i mašine su uništene ili opljačkane. Entuzijazmom radnika uspijeli smo osposobiti dio nekadašnjeg prostora te za kratko vrijeme i uz minimalna ulaganja uvesti neke od djelatnosti”, kaže Veselin Rebić, direktor TMP-a, pravnik i 100- postotno slijepa osoba.

Savez slijepih je 2002. godine uspio TMP izuzeti iz procesa privatizacije, vraćena su osnivačka prava nad preduzećem i od tada kreće ozbiljniji razvoj.

Na nivou Bosne i Hercegovine postoje dva fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – jedan u entitetima Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.

“Fond je osnovan 2010. godine, a mi smo morali funkcionirati i do 2010. godine. Mi jesmo postojali, ali smo se ozbiljnije počeli razvijati od kako postoji Fond. Bez sumnje on doprinosi održivosti zakonskog okvira u ovakvim društvima, ali i razvoju i zapošljavanju novih radnika. Od naročite važnosti i posebnog značaja je za svaku osobu s invaliditetom da je zaposlena i da kroz to postigne bar minimalan nivo samostalnosti i neovisnosti od porodice, ali i drugih ljudi u njihovoj životnoj sredini”, kaže Rebić.

Prolazak na tenderima

Proizvodi i usluge koje pružaju ili proizvode uposlenici poput Samouk i Ibrahimovića teško pronalaze svoj put na tržištu. Problem se javlja prilikom javnih nabavki, gdje proizvodi i usluge firmi koje zapošljavaju osobe s invaliditetom teško prolaze na tenderima. Razlog tome je što nabavljači određene vrste roba i usluga ne poštuju zakon.

Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine od prošle godine je uskladila Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da proizvodi i usluge privrednih društava i zaštitnih radionica koje zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju biti zastupljeni najmanje 35 posto prilikom javnih nabavki, čak i u slučaju da su proizvodi skuplji do 20 posto u odnosu na druge ponuđače.

Nepoštivanje zakona može biti posljedica i nepoznavanja zakonske obaveze, ili svjesnog izbjegavanja postupanja u skladu sa zakonskom odredbom.

“Zakon se ne poštuje. Mi nastojimo da se izborimo na redovnim tenderima i na nekima smo do sada prošli. Javni sektor bi trebao da raspiše javni poziv, odnosno jednu vrstu tendera na početku svake godine, na kojem bi iskazali svoje potrebe i ponudili ih samo invalidskim privrednim društvima. Zatim da izaberu onoga ko im je najpovoljniji i ko ih je uvjerio da ima dobar kvalitet i odgovarajuću cijenu te sa njim naprave rezervisani ugovor za cijelu godinu. Ako se niko ne javi na taj poziv, tek onda bi trebali raspisati otvoreni konkurs. Oni to ne rade, a nema regulisane kontrole u zakonu”, kaže Rebić.

Niti jedna firma iz javnog ili privatnog sektora do sada nije raspisala poziv za rezervirane ugovore.

“A postoji i druga, jako bitna stvar. Kroz vrijeme su uspostavljene relacije sa izvođačima određenih usluga ili nabavkom proizvoda od određenih ponuđača. Uspostavile su se veze i poslovne saradnje na obostranu korist te se na svaki način nastoji održati to partnerstvo”, kaže Rebić.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom radi na afirmaciji i promociji kroz organizacije i suoganizaciju javnih skupova i međunarodnih konferencija.

Upitna budućnost Fonda

“Obavještavamo nadležne institucije o svim problemima iz ove oblasti, poslali smo i oko 3.000 upozorenja pred tužbe”, kaže Ahmet Baljić, direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije.

On ukazuje i na najveći problem s kojim se susreću u radu i funkcioniranju Fonda.

“Zakonskim propisima nije decidno riješeno pitanje ko provodi kontrolu nad uplatom posebnog doprinosa. Tako da je zabrinjavajuće veliki broj poslodavaca u Federaciji koji ne poštuju zakon i pri tome dugi niz godina prolaze bez bilo kakvih sankcija. Ističemo, također, i činjenicu da se Fond najvećim djelom finansira upravo iz posebnog doprinosa, tako da, ukoliko se problem naplate posebnog doprinosa urgentno sistemski ne uredi, bojimo se za budućnost Fonda, a samim tim i za budućnost svih pravnih i fizičkih lica koja egzistiraju upravo zahvaljujući finansijskoj podršci koja im se doznačava iz Fonda”, upozorava Baljić.

Kroz saradnju, privredna društva bi trebala nametati i objašnjavati korisnicima svojih usluga mogućnost da mogu s njima sklopiti rezervirane ugovore. Najveći problem je neinformiranost i strah da se ne načini greška. Kako privredna društva, a ni Fond, nemaju mogućnost prinude poštivanja zakona, svojim javnim djelovanjem pokušavajuj upoznati privredne i druge subjekte koji vrše nabavku roba i usluga u određenom kapacitetu o njihovoj zakonskoj obavezi i upozoravaju ih na moguće sankcije u slučaju nepoštivanje zakona.

Problemem je predočen i Udruženju poslodavaca Federacije, od kojeg je zatraženo da dopisom sve svoje članice upozna sa zakonskim odredbama.

“Ugovorni organi ne znaju da nam mogu pomoći, javnost još manje. Mi predlažemo i objašnjavamo prednosti i za nas i za njih, vršimo promociju, šaljemo dopise i cirkularna pisma”, kaže Armin Hadžić, pomoćnik direktora TMP-a.

Narednog mjeseca planirana je konferencija na kojoj će biti prezentiran katalog šest privrednih društava koje zapošljavaju osobe s invaliditetom. Ovih šest privrednih društava oformilo je udruženje i pozivaju i ostale da im se pridruže. Na taj način žele promovirati dosadašnji rad, izložiti proizvode i prezentirati usluge. U katalogu koji će biti distribuiran javnim preduzećima objašnjeno je da se mogu i trebaju praviti rezervisani ugovori.

Na konferenciju će biti pozvani predstavnici javnog sektora, predstavnici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavnici određenih firmi iz realnog sektora, koji mogu biti korisnici njihovih usluga te mediji.

Izvor: Al Jazeera