Oglasi

OSCE: Na ruskim izborima bez istinskog izbora

Ograničavanje sloboda i prijava kandidata smanjili su prostor za politički angažman, zbog čega nije bilo istinske konkurencije, kažu u OSCE-u.
Ruski predsjednik Vladimir Putin na izborima je osvojio 75 posto glasovaEPA

Ruskim predsjedničkim izborima, koji su, općenito gledajući, bili korektni, "nedostajalo je istinske konkurencije", izvijestili su promatrači Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE).

Naveli su i kako su ograničavanje temeljnih sloboda i prijava kandidata ograničili prostor za politički angažman, zbog čega nije bilo istinske konkurencije. 

"Izbor bez istinske konkurencije ne predstavlja stvaran izbor", rekao je na konferenciji za novinare Michael Georg Link, voditelj OSCE-ova Odjela za demokratske institucije i ljudska prava.

"Izbori su održani u pretjerano kontroliranom zakonskom i političkom ozračju, a domaći su mediji izbore pokrili pretjerano revnosno, izvještavajući u korist aktualnog predsjednika", kazao je Link. 

Prema njegovim riječima, "birači su bili izloženi pretjeranom pritisku da se odazovu izborima, a sve radi ostvarenja velike izlaznosti".

Daleko ispred konkurencije

Središnje izborno povjerenstvo nakon prebrojane polovice glasačkih listića izvijestilo je da je ruski predsjednik Vladimir Putin osvojio 75 posto glasova.

Na drugom je mjestu s 13,4 posto ostao kandidat komunista Pavel Grudinjin, ispred ultranacionalista Vladimira Žirinovskog, koji je dobio 6,3 posto i liberalne novinarke Ksenije Sobčak s 1,4 posto.

Putin je pred više stotina pristaša ocijenio da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

"U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda", rekao je Putin.

Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".

Nema pravo na treći uzastopni mandat

Putinu (66) ovo je drugi uzastopni šestogodišnji mandat i po Ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat morao bi preskočiti, što znači da bi se ponovno mogao kandidirati 2030. godine.

Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjenama u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.

Prvi je put za predsjednika izabran 2000. s 52,9 posto glasova, drugi put četiri godine kasnije, kad je osvojio 71,3 posto, a 2012. dobio je 63,6 posto glasova. Nedjeljni izbori njegov su najbolji rezultat otkad je stupio na dužnost.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.