Oglasi

Origjanski: Umjetnici moraju imati stav

Makedonski muzičar i kompozitor govori o balkanskoj muzici, 'državnim umjetnicima' i utjecaju politike na kulturu.
Origjanski: Istok je izvor nove energije u filmu, muzici, literaturi...Zlatko Origjanski/Ustupljeno Al Jazeeri

Razgovarao: Admir Fazlagić

Odličan muzičar, zanimljiv čovjek, čiji se fitilj lako pali, posebno kada smatra da je pravda uhvatila "krivinu". Zanimljiv sagovornik, koji se lako otvara ako se pogodite na istoj frekvenciji. Bistar, pažljiv i nepredvidljiv. Eto, takav je Zlatko Origjanski.

To je muzičar i kompozitor koji je čitave dvije decenije zadovoljava apetite makedonske muzike. Njegova muzička karta se otvara s članovima Lola V. Stain, gdje je s albumima Ikona i Mansarda za zagrebačku nezavisnu diskografsku kuću Blind Dog Records, na tacnu stavio tradicionalni foklor Makedonije u visokostiliziranoj urbanoj ambijentalnoj matrici.

Ovo je bilo zabilježeno u engleskom muzičkom magazinu New Musical Express. Uslijedio je projekt Anastasia, s kojim je snimio tri albuma.

Kao autor, potpisao je muziku za film Milča Mančevskog Prije kiše, a pisao je muziku i za nekoliko teatarskih projekata.

Kao muzičar, autor i producent stao je iza izdanja Makedonski ljubovni pesni i Ritmistika, koja su neponovljivi glas Vanje Lazarove pretvorile u zvučnu fresku sadašnjosti i budućnosti Makedonaca.

U posljednje vrijeme veoma je popularan među omladinom zbog novih kompozicija, kao i stavova o aktuelnim političkim zbivanjima u Makedoniji.

Osvojio Cannes Titanium Lion

Origjanski je dobitnik nagrade ''Cannes Titanium Lion'' za 2013. za muziku komercijalnog videospota.

Autor je muzike još nekoliko komercijalnih videospotova,  ''Amazing Macedonia'' 2010, ''Macedonia Timeless'' 2009 i ''Mi tovaril Dončo''1999.

U ulozi kompozitora pojavio se i na albumu ,,Makedonsko devojče'' Karoline Gočeve 2009. godine. 

 

Origjanski iskreno govori o svom radu, balkanskom melosu, makedonskoj muzici, kao i odnosu nadležnih institucija prema muzici, kulturi i stvaralaštvu.

  • Šta danas radi jedan od najznačajnijih makedonskih muzičara i kompozitora?

Origjanski: Završio sam pisanje muzike za jedan turski dokumentarac, koji radi njihgov javni servis TRT. Riječ je o filmu u kojem se govori o fudbalerima sa balkanskih prostora koji su igrali u Turskoj. Također, ovih dana pišem muziku za novu pozorišnu predstavu Slobodana Unkovskog Solun - grad duhova autora Marka Mazowera. U godinama sam kad uživam u svakodnevnim, banalnim i lijepim stvarima i ljudima. Volim svaku sekundu svog života.

  • U Vašoj višedecenijskoj muzičkoj karijeri sarađivali ste s mnogim zvučnim imenima, kako sa prostora Balkana, tako i šire. Ko Vam je od njih ostavio poseban utisak i zašto?

- Sreo sam razne ljude radeći ovaj posao. Milčo Mančevski je čovjek koga puno volim i od koga sam naučio tajne vještine, tipa spojiti sliku i muziku, svejedno da li je to na filmu, reklami ili u pozorištu.

  • Autor ste kompozicija koje su veoma kvalitetno afirmirale Makedoniju i makedonski narod. Pisali ste muziku za film Prije kiše, muziku za komercijalne videozapise u kojima predstavljate Makedoniju. Odakle crpite motive i ideje da stvarate muziku koja tako dobro dočarava Makedoniju i makedonski narod?

- Stari bi rekli - "od kada je vijeka i svijeta, svaki dobar kompozitor ili pisac oslanja se na svoju tradiciju''. Makedonija je okean u tom pravcu, iako sam ja na to uvijek gledao malo šire i dublje. Pored makedonske, albanska tradicionalna muzika je isto veoma bogata i uzbudljiva.Volim sve tradicionalne muzike Balkana. One se međusobno prepliću, no, nažalost, malo ljudi to zna.

  • Kada smo kod države, kakav je odnos države prema umjetnicima, posebno prema muzičarima?

- Makedonska država danas ima svoje takozvane državne umjetnike, koji rade sve što treba za državne rođendane i sahrane. Čak su spremni i drveće saditi kako bi dobili neku nagradu. Nisam ja dio tog cirkusa. Ne treba mi ništa njihovo. Jedino bih možda uradio jedan marš za našu vojsku. To mi je nekako blesavo uzbudljivo.

  • Prošle godine Vlada Makedonije je raspisala konkurs za pjevače i kompozitore koji će napisati ili interpretirati pjesme koje, između ostalog, promoviraju i porodične vrijednosti. Koliko je to, po Vašem mišljenju, zaista dobro i koliko ovakav način ostvarivanja političkih ciljeva može pomoći društvu kao što je makedonsko?

- To je suluda ideja, koja neće donijeti dobre rezultate. To je samo dobar plan da neko uzme novac. To je samo veliki znak da je, u duhovnom smislu, Makedonija potonuli brodić. Ako se te stvari tako rešavaju, Velika Britanija bi sutra dala subvencije ne bi li ponovila "Beatlese", ali to je nemoguće. Iskreno, meni je to zaista smiješno.

  • Koliko umjetnost, posebno muzika, pomaže ljudima da se oforme kao ličnosti? Zapravo, kako ona može utjecati na sve nas?

- Vidite, ima raznih teza i teorija, čak i da muzika liječi ljude. Muzika je oduvijek bila namijenjena samo za igranje i pjevanje, da nam život bude bar malo lakši. Zapravo, sve je to relativno.

  • Balkanska muzika je zanimljiva ne samo Balkanu, već i svijetu. Brojni balkanski muzičari ostvaruju znatan uspjeh. Šta mislite zašto je to tako? Koliko smo kvalitetni autori muzičkih kompozicija i koga biste Vi izdvojili kao posebnog muzičara sa balkanskih prostora?

- Ove procese koji se danas dešavaju, vjerovali ili ne, predviđao sam odavno. Mi, varvari, balkanski, trebamo Evropi zato što smo svježi i još uvijek neistrošen narod u svakom smislu. Imamo nove melodije pune krvi i života. Većina Evropljana je puno toga dala u slikarstvu, arhitekturi, muzici. To su sasvim normalni fenomeni da se civilizacije potroše i zamijene. Mislim da je Istok došao na red - Balkan, Irak, Iran, Alžir, Turska... - čitav taj istočni bogat svijet, pun je nove energije u filmu, muzici, literaturi... Događat će se puno iznenađenja u tom pravcu. Što se tiče muzičara, sviđaju mi se Fanfara Tirana iz Albanije, Florin Salam iz Rumunij, strašan muzičar i pjevač.

  • Stavovi umjetnika o miješanju u politiku su podijeljena. Neki kažu da se uopće time ne trebaju baviti, neki nekad kažu nešto, a pojedini su davno zauzeli političku stranu. Vašim statusima na Facebooku iskazujete stavove o aktuelnim društveno-političkim dešavanjima. Šta želite time postići i koliko to cijene poštovaoci Vašeg rada?

- Provincijalne sredine zamišljaju umjetnika kako sjedi pored mora i piše pjesme gledajući palme. Živ čovjek mora imati svoj stav o momentu i sredini u kojoj živi. Sjetite se Meše Selimovića, ili Danila Kiša, Mirka Kovača, Filipa Davida... koji su se borili protiv režima Slobodana Miloševića. Sjetite se Charlesa Chaplina, koji je bio progonjen od Amerike, ili Milana Kundere, Johna Lennona, Boba Dylana... Svi ti ljudi su imali svoj stav.

Na kraju krajeva, politika nije ništa osim načina uređenja društvenog života. Ne vidim u tome grijeh, niti mislim da umjetnik treba nevino gledati sa strane, da čačkalicom prelazi preko zuba i gleda nebo. Ja isto plaćam ručune za električnu energiju, kupujem hljeb. Gledam kako se bombardira Palestina i kako narod krvari. Ne zanima me strana, već je to neki san o pravednijem, boljem i humanijem svijetu.

  • Nedavno je u Danskoj urađena reklama za keks u kojoj se koristi Vaša muzika. Kako je došlo do ove saradnje?

- Prije par godina radio sam pjesme za album Makedonsko devojče. Neko iz danske kompanije čuo je muziku iz moje pjesme Prolet, leto, esen, zima, potražili su me i kupili jedan dio te muzike. Bjonko Čalgija je to samo presvirao. Lijepo je čuti svoju muziku u takvoj reklami. To je samo potvrda onoga što smo govorili na početku našeg razgovora.

  • Za kraj, šta biste poručili čitateljima?

- Da smo živi i zdravi. Kada malo bolje pogledate, sve drugo je manje važno.  

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.