Optužbe za novu podjelu već podijeljenih

Mostarci su posljednji put na lokalnim izborima bili prije osam godina (Al Jazeera)

Piše: Mladen Obrenović

Taman kad se pomisli da je rješenje političke krize u Mostaru, koja traje skoro desetljeće, na pomolu i da su stvoreni svi preduvjeti za održavanje izbora, konstituiranje gradskog vijeća i izbor gradonačelnika, politička stvarnost pokaže drugačije.

Prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) po kojem će jedinstven grad imati jednog gradonačelnika, jedan proračun, jedinstvenu administraciju, ali i posebne „podjedinice“ za Bošnjake i Hrvate, s negodovanjem su dočekali u HDZ-u BiH. Smatraju da to vodi podjeli grada.

O predloženom modelu govorio je predsjednik SDA  Bakir Izetbegović. Iako je ustvrdio da se radi o modelu prihvatljivom i za HDZ BiH, i za SDA, ubrzo su ga politički partneri – demantirali.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović u telefonskoj izjavi za Al Jazeeru se složio kako je „apsolutno neodrživo“ nepostojanje mogućnosti izlaska na lokalne izbore, te ponovio stajališta stranačkog predsjednika Izetbegovića.

„Mostar treba da bude jedinstven grad sa gradonačelnikom i Gradskim vijećem, jedinstvenom gradskom administracijom i budžetom, a u okviru toga da postoje gradska područja ili ‘podjedinice’ koje bi omogućile lokalnu samoupravu i učinile da, osim što imamo jedinstven grad, imamo i ravnopravnost svih koji žive u Mostaru. Te bi ‘podjedinice’ zapravo bile sui generis jedinice lokalne samouprave“, objašnjava Džaferović.

Po njemu, „cilj je osigurati jedinstven grad i ravnopravnost svih u tom gradu, ali i isključivanje dominacije bilo koga nad bilo kime“. „Sve su to odrednice koje proizlaze iz Daytona. Mostar je poseban, on je dejtonska kategorija i na tome treba insistirati. To je zapravo suština predloženog modela“, dodaje.

‘Istočni i Zapadni Berlin 21. vijeka’

O predloženom modelu odmah su se oglasile i oporbene stranke, pa je iz SDP-a BiH upozoreno kako se „Mostar nalazi pred definitivnom podjelom na bošnjački i hrvatski geto koji će dijeliti Neretva“. Tvrde i da bi „takav Mostar postao Istočni i Zapadni Berlin 21. vijeka i bio bi to jedini grad u Evropi koji je formalno podijeljen po etničkom principu“.

„Mostar je već dugo talac nacionalnih politika SDA i HDZ BiH koje su gotovo ugušile tolerantni građanski duh koji je krasio Mostar i njegove građane. Zbog različitog pristupa ove dvije stranke oko primjene odluke Ustavnog suda BiH Mostarcima prijeti da i ovaj put ostanu bez izbora“, izjavio je za Al Jazeeru Miro Lazović, potpredsjednik SDP-a.

Smatra da je prijedlog SDA, po kojem se „grad suštinski dijeli na dvije etničke, bošnjačke i hrvatske, cjeline i sa kozmetičkom gradskom upravom – sramotan i diskriminatorski prema drugim građanima, pogotovo srpske nacionalnosti“.

Lazović podsjeća i kako je njegova stranka, zajedno s Demokratskom frontom, dala svoj prijedlog za Mostar, a to su tri multietničke općine s jedinstvenom gradskom upravom i mehanizmima zaštite nacionalne ravnopravnosti. Predlažu i da gradonačelnika izravno biraju građani.

„Ne samo što je to u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, već bi se na taj način brže stvarala atmosfera zajedništva, a kandidati za gradonačelnika bi svojom politikom morali biti odgovorni prema svakom građaninu i Mostaru kao gradu koji ujedinjuje, a ne razdvaja svoje građane“, ukazuje Lazović.

‘Nikad dalje od rješenja’

I u HDZ-u 1990 tvrde da su „stanovnici Mostara taoci neodgovornih politika HDZ-a BiH i SDA“. Optužuju SDA da „insistiraju na nekoj novoj podjeli“, te smatraju da su dvije vodeće stranke daleko od rješenja.

„Mostar je nedjeljiv grad i neprihvatljiva nam je bilo kakva podjela. Građani moraju imati prigodu da glasaju u listopadu, a svaki birač koji glasa da dobije mogućnost izabrati svog predstavnika što do sada nije bilo slučaj“, ukazuje Ilija Cvitanović, v.d. predsjednika stranke.

O posljednjim naznakama mogućeg rješenja kaže kako dvije stranke – HDZ BiH i SDA – već dulje vrijeme „izlaze s pričom da su blizu rješenja“. „Sve ovo je pokazatelj da su nikad dalje od rješenja i ovdje se postavlja veliki upitnik htijenja i želje da se riješi situacija u Mostaru. Stavovi dvije stranke su apsolutno suprotni i tu je vrlo mala nit koja ih povezuje“, smatra Cvitanović.

Navodi i kako „oporba već godinu dana radi i dogovara se, a devet stranaka koje sudjeluju u tzv. inicijativi za rješavanje problema grada Mostara postiglo je suglasje samo s jednim ciljem – da se održe izbori i Gradsko vijeće dobije mogućnost mijenjati statut koji će biti prihvatljiv za svakog čovjeka koji živi u Mostaru“.

Iz Saveza za bolju budućnost BiH samo su kratko odgovorili kako ta stranka „nema predstavnika u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva“. „O svim dogovorima, koji se po tim pitanjima vode između SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, saznajemo iz medija“, kažu u SBB-u.

Gradonačelnik nema kome podnijeti ostavku

Po onome što je govorio Izetbegović, osmišljen je „model za Mostar koji bi sačuvao jedinstven grad, imao jednog gradonačelnika, jedan budžet, jedinstvenu administraciju i unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla Bošnjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave za koju su zainteresovani“.

Uslijedila je reakcija iz HDZ-a BiH, čija je zamjenica predsjednika Borjana Krišto, kako prenose agencije, ocijenila da prijedlog „nosi podjelu Mostara“, te da će se njezina stranka „pridržavati presude“ ustavnog suda BiH za Grad Mostar.

„Zalažemo se za implementaciju presude u smislu vrijednosti glasa, a kod nekakvih razgovora koji se do sada vode postoje različiti stavovi. Prijedlozi koji dolaze od SDA su, na neki način, podjela grada na dvije općine. Nastoji se nekako uvjeriti da to nije tako, ali  to kroz ove prijedloge koje sam do sada mogla vidjeti i propratiti kroz razgovore, ne vidim da se radi o jedinstvenom Gradu nego upravo podjeli grada na dvije općine“, tvrdi Krišto.

Na lokalne izbore građani Mostara posljednji put su izašli prije osam godina. U međuvremenu su ostali bez Gradskog vijeća, dakle bez zakonodavne vlasti na lokalnoj razini, blokirani su mnogi projekti i smanjeni prihodi u proračun koji, umjesto samih Mostaraca, usvaja Parlament Federacije BiH.

Dugotrajnoj krizi vlasti ne nazire se rješenje, a ni gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je na toj dužnosti 12 godina, nije u mogućnosti napustiti tu dužnost. Kaže: „I kada bih želio napustiti dužnost, jednostavno nemam kome podnijeti ostavku“.

O izmjeni izbornog zakonodavstva, a time i rješenju problema u Mostaru, stranački predstavnici će ponovno raspravljati idućeg tjedna.

Izvor: Al Jazeera