Opstaju samo najjači videoklubovi na Balkanu

Piše: Fahrudin Smailović

Vlasnici videoteka u regiji složni su da iznajmljivanje filmova na DVD diskovima nije unosan posao kao što je nekada bio, ali veliki lanci u prijestonicama i dalje imaju dovoljno članova.

Filip Šarić, vlasnik zagrebačke videoteke “Pauk”, koja je nekada imala 16 poslovnica, ističe da su mediji preuveličali probleme s kojima se videotekari suočavaju.

No, videoteka, koja je počela s radom daleke 1986. godine, nekada je imala 50 uposlenih, a sada radi samo četvero, govori Šarić za Al Jazeeru.

Ipak, on tvrdi da je kontakt između uposlenika i članova jedna od najvećih prednosti klasičnih videoteka. Kako je ocijenio, informacija koju od uposlenika dobiju o filmu je nešto što se ne može naći na internetu.

“Mi i dalje imamo najveću ponudu filmova na tržištu – 9.000 naslova, što nema ni Max TV, niti jedna kablovska televizija. Ljudi i danas vole doći u videoteku i popričati s našim djelatnicima kako bi dobili bolju informaciju vezanu za film”, ističe on.

Vlasnik videoteke “Pauk” ističe da potražnja u videotekama nije umanjena, ali da je evidentan manji broj članova.

Prilagođavanje novim uvjetima

Šarić ističe da je jedan zagrebački štampani medij situaciju predstavio znatno lošijom nego što jeste te ističe da slika nije tako crna.

“Posuđivanje filmova je i dalje najjeftiniji oblik zabave. Kina su i dalje jako skupa. Tako da za 15 kuna [dva eura] posudba filmova je daleko najjeftinija”, ističe Šarić.

Kako bi se prilagodili novim uvjetima poslovanja, videoteka omogućava vikend posudbu, a član ima pravo zadržati film onoliko dana koliko je filmova posudio. “Znači, ako posudi pet filmova, ima ih pravo zadržati pet dana”, navodi on.

Internet sam po sebi, prema Šariću, nije nanio štetu videotekama. Smatra da je država trebala zaštititi videotekare od piratstva.

“Da imamo veću ponudu filmova, bilo bi puno bolje. Ovako su se i dobavljači našli u situaciji u kojoj se ne mogu boriti”, zaključuje on.

Gašenje klubova u BiH

Ekspanziju širokopojasnog interneta videotekari u Bosni i Hercegovini nisu preživjeli. U Sarajevu je bilo nemoguće naći videoteku koja i dalje radi. Gašenje videoteka evidentno je i u drugim bh. gradovima.

Videoteka ST jedna je od onih koje su najduže preživjele. U januaru je zatvorena, a sada vlasnici prodaju preostale filmove. Predstavnik videoteke za Al Jazeeru kaže da Sarajlije sada filmove uglavnom gledaju na internetu.

“Kada je uvedena flat internet konekcija, drastično je opala potražnja za filmovima. Dok se internet plaćao prema količini preuzetih podataka, još je bilo moguće raditi”, kaže predstavnik videoteke koja je registrirana još 1998. godine.

Vlasnici su odlučili zatvoriti radnju kada je zarada pala ne pet eura dnevno. Po saznanjima sagovornika Al Jazeere, u sarajevskom naselju Grbavica još postoji jedna videoteka, koja također slabo posluje.

Tri kluba u Tuzli

Mersija Alić, vlasnica videoteke “Cobra” u Tuzli, ističe da su videoteke u tom gradu pred zatvaranjem.

“Pitanje je dana kada ćemo i mi zatvoriti. Poslujemo samo da plaćamo račune”, kaže ona.

Od nekadašnjih deset videoteka u gradu ostale su samo tri.

“Ovo je stari videoklub, koji posluje već 25 godina. Ranije se poslovalo odlično. Radilo se s originalima, koji su plaćani od 50 do 100 maraka [25 do 50 eura]. Kada je krenuo internet, tada je zamrlo sve”, ističe Alić.

Da bi opstala, ova videoteka se bavi presnimavanjem kaseta. Za Mersiju Alić prekvalifikacija nije rješenje, budući da su joj ostale još tri godine do penzije, ali njen sin, koji vodi posao, planira otvoriti servis za opravku računara.

U Tuzli filmove iznajmljuju stariji ljudi, koji ne znaju “skidati” sa interneta, a vole pogledati dobar film.

“Oni dođu povremeno… vikendom, mahom. Dođu subotom, uzmu jedan-dva filma, odgledaju…”, zaključuje vlasnica videoteke “Cobra”.

Prekvalifikacija u Srbiji

Dušan Jelić, vlasnik Kluba SM u Beogradu, kaže da njegova firma danas opstaje zahvaljujući nekim drugim uslugama, poput štampanja i fotokopiranja.

“Jedva izdamo dva filma nedeljno, a pitanje je da li je iko od distributera opstao”, kaže Jelić za Al Jazeeru.

Klub SM radi od 1994. godine, a na nekadašnji posao podsjeća jedino hrpa filmova, koje nemaju gdje smjestiti. Ljudi koji ulaze u klub s čuđenjem pitaju da li neko iznajmljuje filmove, kazuje Jelić i dodaje da je zlatno doba ovog kluba trajalo od otvaranja do 2003. godine.

“Verujem da je internet tu najviše kumovao, ali ljudi imaju manje para. Pored toga, sada su filmovi dostupni na drugim mestima”, ističe Jelić.

On kaže da su, osim videokluba “Žabac”, u Beogradu skoro svi prestali raditi. Sada je filmove mnogo lakše naći na internetu.

“Nije potrebno čak ni tražiti prevod, on se automatski podešava”, pojašnjava Jelić.

Po njegovim riječima, Android TV box uređaji sami pronalaze filmove na internetu, što ljude dodatno udaljava od videoteka.

Izvor: Al Jazeera