Karamarko: Odlazim ako odu Orešković i Petrov

Šef Hrvatske demokratske zajednice i prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Tomislav Karamarko izjavio je kako bi bi bilo najbolje “da premijer i potpredsjednik i ja izađemo iz Vlade” .

Karamarko je do sada kategorički odbijao zahtjev hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića da odstupi sa funkcije, zajedno sa drugim potpredsjednikom vlade, šefom Mosta Božom Petrovim.

Preokret u stavu uslijedio je nakon burnog političkog dana u Hrvatskom saboru, u kojem je opozicija zatražila raspuštanje parlamenta, što bi, ukoliko obezbijede natpolovičnu većinu, automatski dovelo do novih izbora. 

“HDZ će sve napraviti da što prije izađemo iz problema, nema personalnih diktata. Najbolje bi bilo da i premijer i potpredsjednik i ja izađemo iz Vlade, da se vrh Vlade osvježi i da se nastavi novim korakom”, rekao je Karamarko.

“Stranka koja ima najviše mandata treba dati novog mandatara. Ja sam spreman prepustiti to bilo kome. Interesi države su važniji od interesa pojedinca.”

Predsjednik Sabora Željko Reiner kazao je za Novu TV kako je Karamarko pokazao državnički stav i dao konstruktivan prijedlog.

Hrvatski sabor u srijedu je u dnevni red uvrstio prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Hrvatske Tihomiru Oreškoviću, koji su predložila 42 zastupnika iz Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske stranke prava “Dr. Ante Starčević”.

Prijedlog se uvrštava u dnevni red odmah i bez odlučivanja, rekao je predsjednik Sabora Željko Reiner, citirajući odredbe saborskog Poslovnika.

Most neće sudjelovati u preslagivanju Vlade

U međuvremenu se oglasio i Most potvrdom da neće sudjelovati u preslagivanju Vlade, već će radije ići na izbore.

“Ako [Tomislav] Karamarko odluči rušiti Vladu, Most neće sudjelovati u preslagivanju i za nas su opcija izbori. Most ima svoj stav od samog početka i oduvjek je isti. Pozivamo na političku odgovornost sve one osobe koje sudjeluju u izvršnoj vlasti i nadamo se da će se u ovom kratkom vremenu što nam je ostalo pokazati da je svima stalo da se održi Vlada i da na kraju ispune povjerenje koje su dobili od svojih birača”, poručio je potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta Petrov u izjavi na Markovu trgu.

Mostu je, kazao je, iskreno žao zbog svega što se događa. “Nadam se da će se i s druge strane pokazati razum i dogovornost”, rekao je Petrov.

Na pitanje hoće li Most podržati raspuštanje Sabora, Petrov je odbio odgovoriti te se nakon izjave vratio u zgradu Vlade.

Vlada ima osam dana očitovati se o prijedlogu za opoziv premijera Oreškovića.

Trideset dana od dana uvrštenja u dnevni red rok je u kojem Sabor treba odlučiti o Oreškovićevu opozivu.

Odluči li ga opozvati, s premijerom će pasti i Vlada, nakon čega počinje teći 30-dnevni rok da se okupi nova parlamentarna većina koja bi podržala novog mandatara i imenovala novog premijera i vladu.

Ustav kaže kako će, ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje mandataru i novoj vladi, predsjednik Sabora o tome izvijestiti predsjednicu Republike, koja će odmah raspustiti Sabor i raspisati parlamentarne izbore.

Razgovori u SOA-i

Oreškovićeve “grijehe” zastupnici su pobrojali u šest točaka.

Zamjeraju mu da se, umjesto gospodarstvom, socijalnim pitanjima, otvaranjem novih radnih mjesta, bavio kadroviranjem u represivnom aparatu, da je “držao političku napetost u državi u interesu stjecanja osobne političke moći”, prenosi Hina. 

Spočitavaju mu da je, kad je trebalo održavati sjednice Vlade, odlazio u Sigurnosno-obavještajnu agenciju, na razgovore o kojima nije želio ništa reći svojim potpredsjednicima ni ministrima.

Navode i da je, otkazujući sjednicu Vlade tajanstvenim sastankom u SOA-i, “svjesno od te agencije napravio politički faktor” u državi, što se, dodaju, može tumačiti i kao uvod u pokušaj “kancelarske diktature, uz pomoć represivnog aparata”.

Zastupnici vladajuće koalicije Oreškovića prozivaju i za “potpunu odsutnost volje” da surađuje s predstavnicima političkih snaga koje su mu dale povjerenje da vodi Vladu, u prilog čemu navode da je tražio ostavke lidera HDZ-a i Mosta, Tomislava Karamarka i Bože Petrova, stranaka o čijoj podršci ovisi njegov mandat.

Istovremeno, Vladina sjednica u srijedu je počela uobičajeno, unatoč zahtjevu za opoziv premijera Oreškovića, a nazočili su joj svi ministri i Mosta i HDZ-a i oba potpredsjednika Vlade, Karamarko i Petrov.

Premijer je na početku sjednice kratko rekao da je dnevni red obiman.

‘Pajac u lošoj priči’

“Lijepo vas je vidjeti, imamo dugačku sjednicu i puno posla. Idemo raditi”, rekao je Orešković.

U jednom je trenutku sjednicu napustio te se potom opet vratio prvi potpredsjednik Vlade Karamarko.

Ministri iz HDZ-a koji je kao član Domoljubne koalicije zatražio opoziv premijera Tihomira Oreškovića, uoči sjednice Vlade u srijedu isticali su da joj nazoče zbog važnosti točaka dnevnoga reda za život građana, dok ih je ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz Mosta prozvao za nedosljednost.

Novinari su sve HDZ-ove ministre pitali je li im neugodno nazočiti sjednici i sjediti uz premijera čiju ostavku traže, a od onih koji su bili spremni odgovarati na pitanja redom se čulo kako je razlog u važnosti odluka i zakonskih prijedloga.

Orešković je rekao u utorak, nakon što je Karamarko izjavio da pokreću postupak opoziva premijera, kako je Karamarko ogroman teret za Vladu, ali i HDZ.

Poručio je kako je za mjesto premijera dobio povjerenje u Hrvatskom saboru i spreman ga je opet tražiti.

Orešković se zatim sastao s Petrovom, ali nije bilo izjava poslije njihovog susreta.

Karamarko je kazao kako je Vlada disfunkcionalna te da u HDZ-u smatraju da i njihov plan, kao najveće parlamentarne stranke, koja, kako kaže, nosi ovu vladu, treba biti implementiran u ono što treba raditi.

“Mi pokrećemo ovaj postupak jer smatramo da moramo biti odgovorni pred biračima i članovima stranke”, rekao je Karamarko, dodavši da HDZ ne želi biti “pajac u ovoj lošoj priči” i sudjelovati u sadašnjoj, kako je rekao, lakrdiji.

Naveo je i da su izbori za HDZ posljednja stvar, ali i da su na njih spremni.

Milanović traži izbore

No, drži kako je gubitak od pola godine za zemlju previše.

Apelirao je da se “neke glave ohlade i poslože”, kako bi se krenulo raditi.

“Kada sam kazao da Most nije bio vjerodostojan partner, nisam rekao da su ‘mostovci’ loši ili nedobronamjerni ljudi, ali da nisu imali političkog iskustva. Imali su krivu i pogrešnu taktiku”, rekao je.

Postupak pokretanja opoziva nazvao je šokom, kojim HDZ želi “izazvati nešto pozitivno”.

Karamarko smatra da u Saboru ima dovoljan broj ruku za opoziv premijera Oreškovića, no nije želio reći tko ih sve u tome podržava.

Predsjednik najveće hrvatske oporbene stranke Socijaldemokratske partije i bivši premijer Zoran Milanović pozvao je na raspuštanje Sabora u najkraćem roku, još prije ljeta, i da se na izbore ide sredinom srpnja.

Milanović je izjavio kako će o odluci u vezi s opozivom Oreškovića još razgovarati te da je možda neće donijeti ni idućih nekoliko dana.

No, rekao je kako je jasno da i jedna i druga opcija ovise o volji SDP-a i njihovih partnera.

Međusobne optužbe

HDZ je u utorak u Saboru počeo skupljati potpise za opoziv premijera Oreškovića.

Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Ivan Šuker naveo je da su ga potpisali svi koji su bili u Zagrebu, odnosno na Klubu Domoljubne koalicije.

Prijedlog opoziva premijera u saborsku proceduru može uputiti najmanje petina zastupnika, dakle, dovoljan je 31 potpis.

Vlada će potom imati osam dana da se očituje o tom prijedlogu, a ne učini li to, Sabor će deveti dan, najranije 17. lipnja, o njemu moći raspravljati i glasovati.

Dan kasnije istječe rok za raspravu i glasovanje o oporbenom prijedlogu da se izglasa nepovjerenje Karamarku.

Izglasa li Sabor nepovjerenje premijeru, s njim pada i Vlada, pa bi prijedlog Karamarkova opoziva izgubio smisao, a premijer i Vlada će, sukladno Ustavu, podnijeti ostavku.

Orešković je pozvao prošli tjedan Karamarka i Petrova da odstupe s dužnosti, jer, kako je kazao, njihov međusobni sukob šteti Hrvatskoj.

Karamarko u sukobu interesa

Karamarko je to odbio, rekavši da ide u preslagivanje vladajuće većine bez Mosta.

Bez Mosta, s kojim vlada posljednjih mjeseci, Karamarku u Saboru treba 76 glasova, desetak više nego što ima sada.

Vlada je nedavno, na telefonskoj sjednici, odbila prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Karamarku.

Šest ministara iz redova Mosta i Petrov glasali su za Karamarkov opoziv, ali je većina iz redova HDZ-ove Domoljubne koalicije bila protiv.

Most traži ostavku Karamarka zbog navoda o poslovnom odnosu njegove supruge Ane Karamarko i konzultanta MOL-a, mađarske kompanije s kojom Hrvatska vodi arbitražne sporove o INA-i.

Državna komisija istražuje Karamarka zbog navoda o sukobu interesa.

Izvor: Al Jazeera i agencije