Oglasi

Opcije pred Teheranom nakon uvođenja 'oštrih' sankcija

Iran je sankcije dočekao žešćim porukama da će prkositi Washingtonu, istovremeno provodeći vojne vježbe širokih razmjera.
Iran nastoji nastaviti prodaju nafte i osujetiti američku politiku kojom se ona želi svesti na nuluEPA

Konačno je došao trenutak koji je američka administracija dugo čekala i obećavala kako bi Iranu nametnula "najoštrije sankcije u historiji". Istekao je rok od 180 dana, koji je američko Ministarstvo finansija odredilo nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma 8. maja, kako bi se počelo s provođenjem druge etape sankcija.

Teheran je te sankcije dočekao žešćim porukama da će prkositi Washingtonu, istovremeno provodeći vojne vježbe širokih razmjera, u kojima je otkrio svoje novo raketno naoružanje. Iran govori i o budućoj pobjedi i kršenju sankcija koje je uvela Amerika, kako je to izjavio iranski predsjednik Hassan Rouhani. Takva situacija nameće važno pitanje među posmatračima i svima koji prate dešavanja u Iranu vezano za opcije koje su pred tom državom, osim "umirujućih" izjava, nakon 4. novembra.

Prema nukleranom sporazumu iz jula 2015, Iran bi mogao "prestati poštivati svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma, u cijelosti ili djelomično, ako dođe do ponovnog nametanja sankcija, u potpunosti ili djelomično". No, uprkos ranijim prijetnjama Irana da će prestati poštivati preuzeta obećanja u slučaju ponovnog uvođenja sankcija, to nije jedna od opcija uzetih u razmatranje, barem u ovom trenutku, prema izjavama iranskog ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa u junu. "To, sigurno, nije opcija iranskih vlasti, s obzirom na to da neuspjeh nuklearnog sporazuma predstavlja veliku prijetnju za Iran", rekao je Zarif.

'Zaobilazak' sankcija na dva načina

Međutim, nije isključeno da će Teheran smanjiti nivo saradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, imajući u vidu prijetnje većeg broja iranskih zvaničnika u posljednje vrijeme. Time bi se izvršio pritisak na Evropljane da ispune svoja politička obećanja. Iran je srdit zbog toga što Evropljani svoje otvorene stavove ne provode u djelo, što je bilo primjetno i u izjavama iranskih zvaničnika u posljednje vrijeme, prije svih vrhovnog vođe Irana i predsjednika države.

Iranski list Kayhan naglašava da je "jedina stvar koja bi Evropljane mogla navesti da praktično djeluju, čime bi njihovo neslaganje s Amerikancima ušlo u praktičnu fazu, postepeno povlačenje Irana iz nuklearnog sporazuma, paralelno s evropskim mjerama za osiguravanje ekonomske koristi Iranu".

Međutim, takav iranski korak sa sobom nosi i velike rizike, smatraju iranski stručnjaci. Bilo kakav negativan stav Irana prema ostanku u nuklearnom sporazumu može izazvati nezadovoljstvo Evropljana, što bi Teheran moglo ostaviti bez političke podrške i potaći Evropljane da se u potpunosti svrstaju na stranu SAD-a protiv Irana. Takva situacija mogla bi oživiti globalni konsenzus protiv Irana prije nuklearnog sporazuma.

Druga opcija na koju se Iran oslanja, prema riječima iranskih analitičara, jest "zaobilazak" američkih sankcija, i to na dva načina. Prvi je nastavak rada s ostalim potpisnicama nuklearnog sporazuma, odnosno evropskom trojkom, Kinom i Rusijom i drugim državama, kao što su Turska, u potrazi za mehanizmima i alatima koji će državi omogućiti da, prije svega, ostvari korist iz sporazuma koliko je to moguće, a zatim joj pomoći da nastavi trgovinu sa svijetom, ne dozvoljavajući da se američke sankcije ponovo pretvore u blokadu te države.

Može li pomoći strategija 'strpljenje'?

U tom kontekstu Teheran polaže nade da će ostvariti dvije stvari: prvo, nastaviti finansijsku saradnju s vanjskim svijetom kroz evropski finansijski kanal (Special Purpose Vehicle) koliko je to moguće; drugo, nastaviti prodaju nafte i osujetiti američku politiku kojom se ona želi svesti na nulu. Možda je američko izuzeće osam država koje kupuju iransku naftu probudilo nadu kod iranskih donosilaca odluka da Washington nije u stanju u potpunosti blokirati iranski izvoz nafte, koji čini okosnicu iranske ekonomije.

Drugi je način vraćanje tajnim sredstvima i putevima koje je Teheran koristio u periodu prije potpisivanja nuklearnog sporazuma kako bi se zaobišle američke i međunarodne sankcije u skladu sa šest rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Međutim, te metode možda neće biti upotrebljive, prema riječima ministra Zarifa, koji je u junu izjavio da su "Sjedinjene Američke Države otkrile prolaze preko kojih smo disali. Ako im to ranije i nije bilo dovoljno poznato, sada ih sigurno znaju nakon što su uhapšeni tursko-iranski biznismen Reza Zaraba i iranski biznismen Ali Sadr Hashmi".

Paralelno s tim koracima, čini se da Teheran slijedi i strategiju "strpljenje" sve do kraja prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa krajem 2020, prema riječima Karima Sadjadpoura, iranskog istraživača u Centru Carnegie za Bliski istok. List The New York Times otkrio je prošlog mjeseca da su viši evropski diplomati savjetovali svoje kolege "Irance" da ostanu smireni i strpljivi, nadajući se da Trump neće osvojiti drugi predsjednički mandat.

Bez mnogo opcija na stolu

U istom kontekstu, Sadjadpour kaže da i Teheran čeka na rezultate izbora za američki Kongres kako bi procijenio kakav će utjecaj imati na Trumpov pristup prema Iranu, u svjetlu predviđanja da će demokrati koji podržavaju nuklearni sporazum osvojiti većinu u Zastupničkom domu.

Osim toga, iranska Vlada pokušava prebroditi tu "tešku" fazu preduzimanjem koraka unutar države, kao što su promjena ekonomskog tima i donošenje niza ekonomskih odluka, poput kontrole tržišta, a naročito deviznog, kako bi bio spriječen daljnji pad vrijednosti iranskog rijala, zatim skladištenje osnovnih roba na period duži od godine i sprečavanje njenog izvoza, zabrana uvoza određenih vrsta robe (1.400) i izdvajanje finansijske podrške za 20 miliona Iranaca s niskim primanjima.

Na kraju se dolazi do zaključka da Iran danas pred sobom nema prevelik izbor. Kako je i sam predsjednik Rouhani rekao, ili da pristane na 12 američkih zahtjeva, za koje stručnjaci smatraju da su nemoguć i da se mogu postići samo promjenom prirode iranskog režima, ili da se raspoloživim kapacitetima i mogućnostima suoči s realnošću, što je teška stvarnost, koju je novi ministar ekonomije u ponedjeljak opisao kao veoma osjetljivu i s kojom se njegova država rijetko suočavala ranije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.