Oglasi

Opasno poginjanje glave pred marginalnim grupama

Hrvatska je ogledan primjer kako rat koji se navodno vodio za demokratiju, završava i živi kao klasičan proizvod totalitarnog uma, smatra prof. Dean Duda.
Hrvatska, Prosvjed, Veterani, BraniteljiKad se reagira na dojam velike utjecajnosti nekih grupa, ta snaga se priznaje i u stvarnostiEPA - Ilustracija

U posljednje vrijeme neke su se institucije u Hrvatskoj, ali i jedna tvrtka, našle pod pritiscima i zahtjevima od kojih bi se neki mogli nazvati i pomalo bizarnim, a stižu iz krugova i skupina koje su neki skloni smatrati marginalnim.

I dok je pritisak utjecajnih konzervativnih udruga i drugih civilnih, ali i političkih grupacija na Vladu u vezi ratifikacije Istanbulske konvencije zbog njima spornih svjetonazorskih elemenata očekivan, pritisak srbijanskih medija zbog slova 'U' u prezimenu jednog košarkaša Cedevite, koje se jednom tamošnjem tabloidu učinilo ideološki 'sumnjivo', te zahtjev jedne veteranske udruge u Hrvatskoj da se manifestacija 'Noć kazališta' ove godine pomakne na drugi datum jer se poklapa s obljetnicom pada Vukovara, izazvale su polemike.

Dojam važniji od činjenica

Pogotovo s obzirom na to da se pred tim dvjema, u najmanju ruku, neobičnim pritiscima popustilo - vlasnik Cedevite najavio je da će promijeniti font slova na dresovima, a organizatori Noći kazališta odgodili su manifestaciju.

Ovo posljednje podignulo je pravu buru u kulturnim krugovima, u kojima su neki već najavili da će ignorirati taj zahtjev, navodeći da su se predstave igrale i tijekom rata i u vrijeme patnje Vukovara, često upravo kao oblik otpora agresiji i inata agresoru.

Radikalizacija na desnom spektru

Iako zahtjeva ima i s druge strane, Čerepinko smatra kako na ljevici još nije došlo do radikalizacije kakvu se može vidjeti na desnom spektru, za koji kaže da je u ofenzivi po pitanju ukidanja niza prava i sloboda, pogotovo prava žena i dijela ljudskih prava. "Na ljevici su radikali još uvijek izrazito marginalni i njihove metode nailaze na osudu dobrog dijela lijevo orijentiranog društva. Međutim, ne treba zaboraviti da radikalna ljevica baštini revolucionarnu prošlost i ideje koje bi uskoro, ako situacija nastavi regresirati, mogle ponovo postati aktualne".

Odgovor na pritiske je, smatra, u osobnoj i građanskoj hrabrosti pojedinaca i društvenih elita, koje takvim inicijativama trebaju reći da im je mjesto "izvan uljuđenog i civiliziranog društva". Macan ističe da je odgovornost s jedne je strane na oporbi, a s druge na građanskom društvu, dok Duda kaže kako će centrističko liberalno stajalište zagovarati edukaciju i razvijanje demokracije, ali da "život nije škola i ne može se sve riješiti školskim mjerama". Taj put je, smatra, samo kupovanje vremena.

"Radi se o tome tko polaže pravo na definiciju zajednice i njezina značenja i tko u tom definiranju ispada iz definicije. Stvar je isključivo desne političke perspektive. Ne vidim drugih političkih subjekata na suprotnoj strani spektra koji nastoje učiniti isto".

Raznih pritisaka i pokušaja pritisaka, kaže politički analitičar Darijo Čerepinko, bilo je oduvijek, no nisu uvijek dobivali jednaku pozornost javnosti, prije svega zato što je medijski prostor bio oskudan i skup, a internet danas omogućuje svakome da javno kaže što misli.

Kad se tome pridoda mogućnost anonimnog ili polu-anonimnog komentiranja i izražavanja često onih stavova koji u bilo kojem pristojnom društvu nisu prihvatljivi, navodi, marginalni pojedinci u virtualnim zajednicama mogu, ako odigraju na pravu kartu, stvoriti relativno veliku bazu pratitelja i dojam da imaju izuzetan utjecaj.

U post-činjeničnom društvu, kako ga naziva, trenutačni dojam važniji je od samih činjenica i istine pa ti pojedinci ili skupine ostavljaju dojam utjecajnijih, no što bi u stvarnosti trebali biti.

Međutim, jednom kad se na taj dojam reagira, ističe, onda im se ta snaga i u stvarnosti priznaje i teško se može natrag.

'Zamka marginalnih ucjenjivača'

"Tim pojedincima i skupinama to onda dokazuje da su utjecajne i samo dodatno potiče i raspiruje njihovo djelovanje. S marginalnim skupinama situacija je slična kao i s ucjenjivačima. Ako im jednom platite što traže, vjerojatnost je da će vas samo nastaviti ucjenjivati i postajati sve nezajažljiviji u zahtjevima", kaže Čerepinko.

Komentirajući popuštanje pod tim pritiscima, Čerepinko objašnjava da na internetu i društvenim mrežama praktički ne postoje 'filtri' koji bi razdvojili istinite od lažnih informacija - a lažne, pogotovo kad izazivaju bijes, puno se brže dijele i šire.

"Što može negativno djelovati na poslovanje, ali i na ljude. Zbog toga je kratkoročno efikasnije krizu zaustaviti čim se pojavi nego ići dokazivati da sve što se o nekome ili nečemu piše nije istina".

No, dugoročno, ističe, oni koji reagiraju na taj način upadaju u "zamku marginalaca ucjenjivača". Ekstremne političke i društvene ideje, ističe Čerepinko, na taj način postaju dio prihvatljivog i normalnog i time teško potkopavaju ideju liberalne demokracije pa, u velikoj mjeri, i građanske države.

"Kada se institucije građanske države povuku pred marginalnim društvenim skupinama ili pojedincima, sasvim je jasno da je u krizi i sama građanska država koja kapitulira pred različitim ekstremizmima. Ako institucije države ne funkcioniraju, sljedeći korak je ili anarhija ili neki od oblika autoritativnih društava koje će biti neslobodno, potencijalno i nedemokratsko, ali će pružati određenu sigurnost barem dijelu svojih stanovnika", ističe Čerepinko.

Svaka društvena i politička pojava istovremeno je i kulturološka pojava pa se može i treba promatrati u širem diskursu.

'Kućni ljubimci' i 'udarna pesnica'

Dean Duda s Filozofskog fakulteta u Zagrebu komentira kako "stupanj gluposti u javnosti svakim danom sve više napreduje".

Hrvatska je, smatra, ogledan primjer kako rat koji se, kako kaže, navodno vodio za demokraciju, završava i živi nakon dva i pol desetljeća kao klasičan proizvod totalitarnog uma.

Zato grupe o kojima je riječ, kaže, 'udaraju ritam' elementarnog, narodnog dnevnog političkog života, pri čemu ih država tretira kao "kućne ljubimce" i istodobno kao 'udarnu pesnicu', po potrebi - što je, kaže, historijski i globalno poznata činjenica.

"U Hrvatskoj je kao nešto čuđenje jer te grupe uporno ulaze u područja izvan njihove kompetencije - kultura i školstvo, na primjer, što samo svjedoči gdje se vodi najjača borba za definiranje i kontrolu značenja zajednice. Netko će reći da je desnica preuzela model nevladine scene, što je zapravo dvostruka kontrola - vladate državom, vladate nevladinom scenom, a u skladu s osnovnim simboličkim momentom razumijevanja hrvatske povijesti, predstavljate se kao žrtva, mučenička zajednica, neprestano se izlažete na oltaru domovine, zabrinuti ste, spremni još jednom i uvijek za jedinu domovinu sve što treba. Ukratko, crkvena magla", kaže Duda.

Reakcije povlačenja pred, kako kaže, nasiljem i strahom, smatra posve razumljivim, no pitanje je kako ih tko opravdava i što pritom čini država - uvođenje nasilja bilo koje vrste i straha u dnevnopolitički život, precizira, ne može biti argumentirano frazom da u demokraciji svatko ima pravo.

'Zabrinjavajuća militarizacija'

"Jeste li u zadnje vrijeme pogledali koju informativnu emisiju javne televizije, a da u njoj nije bilo nešto o vojsci i policiji, o ugrozama i obrambenoj industriji? To je važan i dosad prešućeni element konteksta koji generira situacije s grupama za pritisak, vrijedna infrastruktura".

'Veteran je uvijek nečija žrtva'

U Hrvatskoj se, smatra Macan, uvođenjem najnovijih obveza prema veteranima stvara jedna privilegirana 'kasta', kao što se pokušava postaviti i kriterij da je 'normalno' samo ono što jedna strana kaže da je 'normalno'. Po tome, navodi, normalno je davati za veterane, a nije normalno dati kući koja štiti žene koje zlostavljaju dijelom i veterani, primjerice zbog PTSP-a. Po tome, veteran je uvijek nečija žrtva.

"To nije poštena podjela, kao što nije poštena podjela da teški invalid civilni i vojni nemaju ni približno slična primanja, a morali bi imati ista - jer invalid je invalid, ako je teški invalid, on zahtijeva jednaku skrb", kaže Macan, ističući da pri tome misli na osnovna prava, a ne luksuz.

Analitičar i komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, pak, ne slaže se da se radi o marginalnim skupinama.

Za odluku vlasnika Cedevite kaže da je pragmatična jer se biznis prilagođava kada mu prijeti šteta te je logično da ne želi da ga se spominje u bilo kakvom kontekstu politike.

"No, ovo da li su marginalne skupine ili je tek testiranje dokle seže moć iz šatora koji više ne postoji, to je ono što može više zabrinjavati. Jer da su marginalne skupine, onda bi ih ljudi 'otkantali', a ovako se stvarno boje da će se pojaviti branitelji i napraviti 'kraval' od nekog događaja. To je sad zabrinjavajuća, ja bih rekao, militarizacija - da si branitelji dozvoljavaju da su veći Hrvati od svih ostalih Hrvata, koji su se isto tako borili za Hrvatsku", kaže Macan, uzimajući prvenstveno kao primjer zahtjeve u vezi Noći kazališta.

Problem vidi u državnom protekcionizmu pojedinih grupa, konkretno veterana. Ističe da najnoviji Nacrt prijedloga zakona o pravima branitelja traži da gradovi dodatno podupiru udruge veterana te se pita zašto onda neki drugi zakon ne traži podupiranje nekih drugih udruga.

'Atmosfera straha'

"I dalje imamo pokušaj konzervativizacije društva, što se dogodilo u Poljskoj. Dakle, pokušavaju se propagirati pojedine udruge koje preferiraju poglede ljudi koji misle da to treba propagirati, njima će se dati novci i stvoriti će se glasačka mašina, a sve ostale će se zatirati. To je razvoj neujednačenog društva".

Sve su to pokušaji, kaže, da se Hrvatska vrati korak unazad. Na neke pritiske se pristalo, kaže, ali dalje ne bi trebalo jer poruka koja se šalje i atmosfera koja se stvara je atmosfera straha.

"Kulturnjaci su popustili pod strahom. OK, možda nije bilo razmišljanja da je taj dan, ali taj dan će biti i za 100 godina pa neće zbog toga žrtva biti manja. Može biti ta večer, može biti predstava posvećena Vukovaru, tj. padu Vukovara, neće zbog toga ta noć i taj događaj biti manji niti manje važan niti će žrtva Vukovara biti manja. Ovo je samo testiranje dokle možeš ići", zaključuje Macan.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.