Opasne posljedice piratskog softvera
Piše: Mario Pejović
Korištenje nelicenciranog, takozvanog piratskog softvera u svijetu i regiji je praksa stara skoro koliko i sama industrija proizvodnje računarskih programa.
Sa željom da uštede novac, korisnici takvog softvera se izlažu opasnostima koje bi ih dugoročno gledajući mogle višestruko koštati, upozoravaju stručnjaci.
Osim vršenja krivičnog djela kažnjivog zakonom, korištenjem piratskog softvera korisnici se izlažu velikom broju prijetnji, a najčešće su infekcija malicioznim programima, neovlašteni hakerski pristup, krađa povjerljivih podataka (lozinke, PIN, dokumenti, podaci o kreditnim/debitnim karticama, itd.), potpuni gubitak podataka te iskorištavanje zaraženih sistema za izvršavanje drugih krivičnih djela bez znanja korisnika, navodi Feđa Koluder, stručnjak za informacijsku sigurnost Raiffeisen Leasinga BiH.
Cijena softveraNa udaru hakera koji za ulazak u zaštićene sisteme koriste maliciozne programe u piratskim softverima su prije svega finansijske institucije, državne sigurnosne agencije, vojna industrija i slično, navodi Koluder.
Pokretanjem malicioznog programa u korporativnoj mreži napadač omogućava niz sofisticiranih napada (industrijska špijunaža, ucjena, brisanje baza podataka, onemogućavanje rada sistema, krađa informacija o bankovnim računima, itd.).
“Ako uzmemo u obzir sve navedene prijetnje , postavlja se pitanje, koliko zaista košta piratski softver? Koliko košta reputacija finansijske institucije u slučaju gubitka podataka o klijentima? Koliko koštaju vaši podaci o bankovnim računima i kreditnim karticama? Ako uporedimo sa cijenom softvera dolazimo do jasnog zaključka”.
Ivana Jurin Puhalo, pravna zastupnica hrvatskog ogranka Business Software Alliancea, globalnog zastupnika softverske industrije, upozorava da ozbiljni sigurnosni i tehnički rizici proizlaze iz korištenja nelicenciranog softvera.
Istraživanje analitičke kuće IDC i Nacionalnog univerziteta u Singapuru provedeno početkom prošle godine, pokazuje da je 30 posto krivotvorenog softvera već zaraženo malicioznim programima, navodi Jurin Puhalo.
Upozorenje FBI
“U siječnju ove godine, američki FBI javno je upozorio na zabrinjavajući globalni porast otkupljivačkog softvera, tzv. ransomewarea, gdje se radi s o aplikacijama koje ‘smrznu’ računalo i onemoguće pristup podacima, uz zahtjev za otkupninom u tisućama američkih dolara za vraćanje pristupa podacima”, rekla je pravna zastupnica BSA u Hrvatskoj.
Kako bi se shvatio obim korištenja nelegalnog softvera u regiji, Ivana Jurin Puhalo navodi rezultate posljednje BSA Globalne studije koju je proveo IDC, u kojoj je pokazano da je stopa nelicencirane upotrebe računarskih programa u Hrvatskoj 52 posto, što je alarmantno visoko u odnosu na svjetski prosjek od 43 posto.
Omar Krivošija, direktor Microsofta BiH, kazao je da isto istraživanje pokazuje da je ta stopa u BiH 65 posto. Slovenija, primjera radi, može da se pohvali sa stopom od “samo” 44 posto nelegalnog softvera.
Piratski softveri su u nekoliko zadnjih godina postali ”obilježje” tržišta u razvoju i samim time ozbiljan faktor koji negativno utiče na poslovanje softverskih kompanija, ali i stanje ukupne ekonomije jedne zemlje, navodi Nedim Čelebić, profesor na Internacionalnom Burč univerzitetu i konsultant UNDP-a.
Kako kaže, to je problem koji šteti svima, od proizvođača softvera, preko vlasnika kompanija koji se bave veleprodajom i maloprodajom softvera do samih korisnika.
Pošto niko nije pošteđen u lancu vrijednosti, ovakva situacija stvara veliki stepen nesigurnosti kako stranih tako i domaćih investitora koji ne mogu zaštiti svoj “know how” i biti konkurentni na tržištu, upozorava profesor Čelebić, te dodaje da visoke stope piratskih programa katastrofalno utječu na ekonomije država.
“Na gubitku su svi učesnici u lancu vrijednosti. Neki od najčešćih problema su manji broj radnih mjesta i umanjeni prihodi od poreza što se u konačnici reflektuje na sporije punjenje penzionih fondova, nedostatak finansijskih sredstava na lokalnom nivou i drugi”.
Utjecaj piratskog softvera
Studija IDC-a detaljno opisuje velik utjecaj stope nelicencirane upotrebe računarskih programa kada su u pitanju izgubljene koristi, te je ista vrijedan izvor, koji treba uzeti u obzir prilikom popravljanja trenutnih problema na tržištu, smatra Jurin Puhalo.
Nelicencirana upotreba softvera dovodi do nesigurnog pravnog okruženja kako za same investitore koji žele poslovati na ovom području, tako i za ekonomske subjekte koji aktivno posluju na ovom području, dodala je pravna zastupnica BSA.
“Gubici za državni proračun su milijunski, kao i za same proizvode računalnih programa koji su imatelji isključivih autorskih prava na istima”.
Stručnjak za informatičku sigurnost Feđa Koluder navodi da se IT tržište kontinuirano širi, a proizvodi se prilagođavaju potrebama korisnika, tako da postoje legalne i sigurne alternative za one koji ne mogu ili ne žele odvajati novac za računarske programe.
Prisutan je veliki broj besplatnih rješenja koja mogu zadovoljiti potrebe velikih kompanija, kao i običnih korisnika, kao što su i open source rješenja, rekao je Koluder.
Sa druge strane, IT kompanije se bore protiv piratstva tako što nude povoljne cijene za svoje proizvode prilagođene potrebama korisnika.
“Možemo zaključiti da na prvi pogled jeftina varijanata piratskog softvera može prouzrokovati mnogo veće troškove od same licence kupljene legalnim putem”.
Koluder preporučuje da prije odluke o kupovini softvera korisnik jasno definira svoje potrebe, jer možda neko open source rješenje može zadovoljiti sve potrebe korisnika.
Izvor: Al Jazeera