Oglasi

Okrugli sto u EP-u: O Srebrenici se ne smije govoriti u eufemizmima

Kada se govori o Srebrenici, potrebno je precizno imenovati stvari i reći da je to genocid, zaključeno je na okruglom stolu.
Organizatori okruglog stola su evropski zastupnici iz liberalnog zastupničkog kluba Jozo Radoš i Jasenko SelimovićAnadolija

Kada se govori o onome što se dogodilo u Srebrenici, potrebno je izbjegavati eufemizme i precizno imenovati stvari i reći da je to genocid, rečeno je u utorak u Evropskom parlamentu, na okruglom stolu organiziranom povodom 23. godišnjice genocida u tom gradu u istočnoj Bosni.

Evropski zastupnici iz liberalnog zastupničkog kluba Jozo Radoš i Jasenko Selimović organizirali su okrugli stol na temu s pitanjem: "Može li umjetnost graditi mostove tamo gdje političari ne mogu?"

O ulozi i dosezima umjetnosti u procesu pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije na skupu su govorili dramaturginja Borka Pavičević iz Srbije, novinar sa Kosova Veton Surroi, njegov švedski kolega Goran Rosenberg te hrvatska pozorišna rediteljica Aleksandra - Saša Broz.

Društva Balkana još žive u kulturama rata

U sklopu komemoriranja žrtava genocida u Srebrenici, u Evropskom parlamentu postavljena je izložba fotografija, koje, kako kaže njihov autor, fotoreporter novinske agencije Reuters Dado Ruvić, "same za sebe pričaju nečujnu priču o gubitku, nemoći, izgubljenosti, potrazi, nikad nestaloj nadi, ali najviše o istinskoj boli nezaraslih rana".

"Moramo uvek nalaziti novi jezik za nove pojmove za nešto što je bitno, a ne se služiti floskulama. Nedopustivi su eufemizmi. Vrlo često se u Srbiji kaže da se nešto dogodilo - pa kako se to nešto dogodilo, valjda smo mi bili dio toga, to što se dogodilo ima ime i prezime, nije neko odnekud došao pa se nešto dogodilo. Ali, kada jednom počnete koristiti eufemizme i lagati, onda to nastavljate i u drugim delovima života i na kraju ne znate ni ko ste, ni šta ste. Zato je važno biti precizan, imenovati i reći - genocid", rekla je Borka Pavičević.

Ona je u raspravi bila vrlo kritična prema situaciju u Srbiji, gdje se još uvijek službeno tvrdi da ona nije bila u ratu, pa, prema tome, nije ni odgovorna za zločine.

Spomenula je slučaj Vojislava Šešelja, koji je osuđen za ratne zločine u Hrtkovcima, odakle su protjerani Hrvati, i koji na kraju kupuje kuću u tom mjestu odakle je protjerao njegove stanovnike.

Pri tome i dalje je zastupnik u Skupštini Srbije.

Surroi kaže da društva na Balkanu još žive u kulturama rata.

Ni umjetnost nije svemoćna

"Mi živimo u kulturama rata, u Bosni i Hercegovini i na Kosovu rat nije završio, on je stao i nastavlja se ratnim narativima. To se mora promijeniti i početi graditi kultura mira", rekao je Surroi.

Dodao je da bi za društvo u Srbiji bilo puno bolje da o genocidu u Srebrenici djeca uče u svojim školama, a ne da o tome kasnije čuju od Bošnjaka.

"Rasprava je pokazala da ni umjetnost nije svemoćna. I umjetnici i intelektualci su sudjelovali u kreiranju uvjeta za širenje mržnje i, u konačnici, rata. Ni danas mogućnosti umjetnika i umjetnosti nisu baš velike, ali bilo je razgovora o regionalnoj saradnji, o zajedničkim projektima. Uz svu skepsu, umjetnost može učiniti više nego što mogu ostali segmenti javnog života, ponajprije politika", rekao je zastupnik Radoš.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.