Ohrid: Dogovorene četiri mjere u okviru inicijative ‘mali Schengen’

Vučić poručio da na Ohridu treba konkretizirati prijedloge za uspostavu 'malog Šengena' (Twitter)

Među mjerama koje su sinoć u okviru ideje „mali Schengen“ u Ohridu dogovorili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev su mjere za slobodu kretanja između ove tri zemlje, kroz omogućavanje putovanja ličnom kartom, ali i radne snage kroz priznavanje kvalifikacija i diploma, objavio je Tanjug.

Što se slobodnog protoka roba tiče, navodi ista agencija, dogovoreno je uvođenje radnog vremena od 24 sata svih inspekcijskih službi sa akcentom na fotosanitarnu i veterinarsku inspekciju, ali i objedinjavanje i formiranje zajedničkog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja članica inicijative, po uzoru na zemlje članice EU-a.

Inicijativa o ukidanju trgovinskih barijera i poboljšanju poslovnog ambijenta između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta je prošlog mjeseca, kada su lideri tri zemlje razgovarali na sastanku u Novom Sadu.

Dobro za sve građane

Predsjednik Srbije izjavio je u nedjelju ujutro da će dogovorene mjere značajno unaprediti investicioni ambijent i naglasio da su on i premijeri druge dvije zemlje odlučni da „guraju“ naprijed ono što je dobro za građane bez obzira na pritiske.

Vučić je rekao za RTS da zbog kvaliteta i važnosti odluka koje su donijete ima strah da će biti napada sa različitih strana, ali da se ne plaši pritisaka.

On je naveo da tri zemlje rade sve ovo u okviru onoga što je postavljeno Berlinskom konferencijom, da poštuju pravila EU-a, samo da ovog puta rade sami.

„Nema argumenata za napad na ovo, radit će se zato iznutra, iz regiona, na drugačije načine, uz različita politička opravdanja. Nas trojica smo razgovarali i vrlo smo odlučni da guramo ono što je za naše građane dobro”, poručio je Vučić.

Vučić, također, navodi da odluke koje su donijeli imaju možda i veći značaj od toga da građani mogu da prelaze granicu samo sa ličnom kartom.

„Ovo će kreirati investicioni ambijent, koristit će i mnogim nemačkim i stranim kompanijama”, kazao je Vučić, prenosi B92.

Novac od ušteda podijeliti radnicima

Istakao je da je Preševski prelaz za Srbiju sada jedan od najvažnijih prelaza zajedno sa Batrovcima, Gradinom i Horgošem i dodao da je sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zavom i Edijem Radmom dogovoreno da fitosantarne i veterinarske inspekcije rade 24 sata dnevno, što će trostruko ubrzati prelaz kamiona sa robom.

“To će značiti neverovatno smanjenje operativnih troškova, taj višak vrednosti će kompanije moći da podele radnicima”.

“Treća stvar koju smo dogovorili je da izmenimo zakon i da jedni i drugi i treći prihvatimo radne dozvole”, kazao je predsjednik Srbije i dodao da to znači da će to omogućiti ljudima da rade u sve tri zemlje.

„Onaj ko ima radnu dozvolu u Severnoj Makedoniji imat će i u Srbiji i Albaniji i obrnutom“, dodao je Vučić.

Istakao je da će, na primjer, kompanija Kromberg Ssubert, imati veliku korist jer će moći da pošalje svoje inženjere iz Sjeverne Makedonije u Srbiju i obrnuto.

“Nama će to mnogo koristiti, jer imamo probleme sa radnom snagom. To će kreirati veoma dobar investicioni ambijent i pomoći u dovođenju novih investicija. To je poruka stabilnosti, da imate slobodu kretanja i protoka robe”, kazao je Vučić i dodao da na tom prostoru živi 12 miliona ljudi.

Vučić je rekao da je dogovoreno i priznavanje profesionalnih kvalifikacija, što, dodaje, može da se obavi u najkraćem roku. Dodao je da je Albanija dio toga već stavila u zakonsku proceduru, a Srbija će to učiniti u najkraćem mogućem roku.

„To su tektonske promene, koje će mnogo da znače za naše privrede, da omoguće veću atraktivnost i da znače mnogo više stranih investicija”, rekao je Vučić.

Ukazao je da su stranim kompanijama, pored subvencija, sve više važni dualno obrazovanje, ispred toga stabilnost, a zatim i mogućnost apsolutno slobodnog kretanja na što većoj teritoriji i prijemčivost radne snage.

Atraktivno mjesto za investitore

Kada je riječ o kretanju kapitala, što je teže sprovesti, Vučić je rekao da treba da se vidi hoće li izdržati sve udare po ostalim pitanjima.

„Kretanje kapitala će biti najkomplikovanije, potrebno je mnogo izmena zakona. Ali, kada dotle dođemo moći ćemo da kažemo da smo kreirali jedinstveno tržište i bit ćemo ‘hit’ i najatraktivije mesto za sve koji žele da ulažu”, rekao je Vučić.

Izrazio je uvjerenje da će prije kraja godine biti moguće putovanje u Albaniju samo sa ličnom kartom.

“Planiramo da se dogovomo u Draču na sledećem sastanku 21. decembra, da, ako uđete na aerodrom u Beogradu i imate dozvolu da sletite u Srbiju, neće trebati posebna dokumenta za Albaniju ili Severnu Makedoniju. Niko vas neće pitati za papire”, rekao je Vučić.

Istakao je i da tri zemlje mogu zajedno da rade na kreiranju objedinjene turističke ponude i rute, da privlače turiste, posebno one iz Azije.

„Da onaj ko dođe u Beograd, može da ode i na Kopaonik, Staru planinu, Zlatibor, Ohrid, Skoplje, Tiranu, Drač… u jednom mahu”, rekao je Vučić.

Balkan za 21. vijek

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev poručio je da lideri Zapadnog Balkana na sastanku u Ohridu „grade Balkan za 21. vijek, region stabilnosti i prosperiteta”.

Kako je istakao, cilj sastanka lidera Zapadnog Balkana je poboljšanje regionalne saradnje i ostvarenju zajedničkog cilja – članstva u EU.

„Iz Ohrida, svi prisutni šaljemo jasnu poruku da kroz zajedničku koordinaciju i aktivnosti praktikujemo evropske manire u svojim zemljama, osnaživanjem evropskih vrijednosti gradimo Balkan za 21. vijek, region stabilnosti i prosperiteta”, napisao je Zaev na svom Facebook profilu, prenosi Beta.

Zaev je poručio da je krajnji cilj regionalne inicijative o „mini Šengenu” međusobno priznavanje svih dokumenata, uključujući tu i dokumente agencija za hranu, fakultetske diplome i drugo.

„Otvorili smo inicijativu koja stvara drugačiji Balkan od onog koji poznajemo”, rekao je Zaev.

On je naveo da je cilj inicijative da se regionalno udruživanje iskoristi kako bi se građanima osigurao bolji život a također i „skrenula pažnja Evrope”.

„Balkan se mijenja na bolje kao mjesto za život i mijenja se tako da postaje značajniji faktor na evropskom kontinentu“, izjavio je Zaev.

BiH bez zvaničnog stava

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji se sastanku pridružio u nedjelju, izjavio je da BiH nije ni na kojem nivou učestvovala u definisanju inicijative o „mini Šengenu“ i da o njoj nema definisan stav.

„BiH će svoj stav donijeti u skladu s procedurama i poslije ozbiljne analize institucija, poslovne zajednice i eksperata. Dobili smo neke garancije da inicijativa ne predstavlja pokušaj supstitucije eurointegracija niti da se derogiraju postojeći regionalni sporazumi poput CEFTA”, izjavio je Zvizdić i dodao da eurointegracije ostaju „primarni fokus“ BiH, prenosi Beta.

Zvizdić je rekao i da je dobro da se sastanci regionalnih lidera više ne održavaju samo u evropskim prestonicama već i u samom regionu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH izjavio je da su za BiH najvažniji prioriteti dugoročna stabilnost, mir i ekonomski prosperitet.

„Zato euroatlantske integracije nemaju alternativu ali ostajemo snažno posvećeni regionalnim odnosima”, rekao je Zvizdić.

On je naveo da region može da bude veoma atraktivan za strane investicije ali da broj investicija ne raste u dovoljnoj mjeri jer nema pravne sigurnosti.

„Na dnevnoj bazi imamo kreirane tenzije, radikalne izjave koje prave spiralu verbalnog sukobljavanja”, naveo je Zvizdić.

Predsjednik Kosova Hashim Tachi u subotu je saopćio da Kosovo neće učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Ohridu.

Predsjednik Pokreta Samoopredeljenje i kandidat ove stranke za novog premijera Kosova Albin Kurti izjavio je ranije, govoreći o ideji “malog Šengena” da se ne smije dozvoliti formiranje “četvrte Jugoslavije”.

‘Najbolja ideja prethodnih 30 godina’

Navodeći da je ponosan na dogovor, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je, prenosi Beta, ocijenio da se radi o „ogromnim“ promjenama koje, kako je naveo, „mnogi ljudi u ovom trenutku i ne razumeju“.

„Ovde nema nijedne stvari koja može bilo kome da smeta. Ovo su krupne promene, i znam da to baš i nije popularno u mojoj zemlji, ali se ne sekiram. Nema tu nikakvih Jugoslavija, ima samo boljeg i kvalitetnijeg života za građane. Možda ovo nama neko uništi, ali će to svakako biti budućnost“, kazao je Vučić u Ohridu.

Upitan da li bi prihvatio neku alternativu za punopravno članstvo u EU, Vučić je rekao da su Srbija i ostale zemlje regiona na evropskom putu, ali i da ne zavisi sve od njih samih. 

„Svi hoćemo da budemo deo EU, to se nije promenilo, ali ne zavisi sve samo od nas. Nemamo drugi put osim evropskog ali najvažniji put za nas je život naših građana. Mi smo na evropskom putu ali imamo oči, uši i umemo da živimo realan život. Ono što tražimo od EU je samo da kažu šta hoće sa nama, ništa više”, poručio je predsjednik Srbije.

‘Kosovo pravi grešku’

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da u inicijativi poznatoj kao “mali Scengen” nema ničeg novog osim omogućavanja slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala na čitavom Zapadnom Balkanu i da ona treba da obuhvati sve zemlje Zapadnog Balkana.

Na zajedničkoj konferenciji s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i ministricom za ekonomiju Crne Gore Dragicom Sekulić, Rama je rekao da na narednom sastanku inicijative u Draču, želi da vidi i predstavnike Kosova.

„Danas smo imali sastanak usklađivanja uoči novog susreta, 21. decembra u Draču, gdje će biti i budući šef evropske diplomatije Josep Borrell. Želim da u Draču vidimo i Crnu Goru i BiH koji će zatražiti da uđu u cijeli ovaj proces. Na sastanak u Draču bit će pozvani svi, jer smatram da je neophodno i prisustvo Kosova za istim stolom”, kazao je Rama.

On je naveo da je Kosovo prethodnih godina učestvovalo u saradnji zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, iako ga Srbija i BiH nisu priznale, i ocijenio da Priština griješi što odbija da bude dio inicijative Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije na uspostavljanju “malog Šengena”.

Rama je, prenosi Beta, rekao da učešće Albanije u inicijativi sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom ne znači da je Tirana promijenila stav prema Srbiji u vezi s priznavanjem Kosova.

„Srbija treba da prizna Kosovo, ali neriješenost tog pitanja nije opravdanje da Kosovo ne učestvuje (u ovoj inicijativi)”, naveo je albanski premijer.

On je rekao da otvaranje granica među zemljama Zapadnog Balkana nije “mali Schengen” i da mu ne odgovara takva definicija i dodao da zbog barijera koje sprječavaju slobodno kretanje, region gubi milijarde eura.

“Region gubi taj novac zbog barikada za koje mislim da konačno treba da se odstrane. Zašto bi se poljoprivredni proizvodi kvarili na našoj granici sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom, BiH, a nažalost kvare se i na granici sa Kosovom”, kazao je Rama.

On je dodao da je regionalna saradnja važna, da se bori za nju od početka i da će nastaviti da se bori, uvjeren da će ljudi kada budu bolje živjeli imati više potencijala za prevazilaženje naslijeđenih konflikata iz prošlosti.

„Vidim da neki na Facebooku govore da ovo što se dogovaramo danas nije dobro, ali ti ljudi griješe. Dobro je da budemo zajedno, za istim stolom, da ne prihvatamo stvari koje nam smetaju. Kvalitet života ne zavisi od toga koliko se mi slažemo, već od toga kako se dogovaramo. Jedan od načina je da nikada ne budemo u procesima koji vuku nazad, već da imamo proces u kojem su svi dobitnici”, kazao je Rama.

Izvor: Agencije