Oglasi

'Ograničeni rat' u Krajini protiv hiljadu lažnih diploma

U Unsko-sanskom kantonu posljednju godinu traje lavina tužilačko-policijskih akcija na otkrivanju lažnih diploma, što su potakli novinari.
Neki pravni eksperti smatraju da je proces provjere i istraživanja diploma u državi nezaustavljivArhiv

U Unsko-sanskom kantonu posljednjih godinu dana traje lavina tužilačko-policijskih akcija na otkrivanju lažnih diploma, koje su potaknute otkrivanjem istraživačkih novinara portala Žurnala sad već čuvene diplome srednje medicinske škole Centra za obrazovanje odraslih Multilungua iz Sanskog Mosta. Osim Multilingue, čijih se više stotina diploma razasutih po cijelom dunjaluku filtriraju kod policijskih istražitelja, odnedavno u jednoj od najvećih tužilačkih akcija u ovoj "sektoralnoj oblasti" savršeno raširenog kriminala pod kodnim nazivom "Pero", u Cazinu je otkriven "olimpijski bazen" lažnih srednjo i visokoškolskih diploma, koje su se "štancale" u dvije privatne obrazovne ustanove - Vita Plus i Visok međunarodna škola.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Istragom u ove tri obrazovne ustanove obuhvaćeno je više od 100 lica, a devetero njih, među kojima i vlasnik cazinskih škola, bivši visoki funkcioner A-sda i bivši predsjedavajući Skupštine USK-a te bivši delegat u Domu naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Admir Hadžipašić, nalaze se u istražnom pritvoru. Akcija je pomno pripremana više mjeseci, a prikriveni istražitelji su "išli u školu" i kupovali diplome po cijenama od 1.500 do 15.000 Konvertabilnih maraka (od 750 do 7.500 eura).

Tako je USK, osim po migrantima, postao nadasve poznat i po inflaciji falsificiranih diploma, ali i radikalnom odgovoru Tužilaštva USK-a i riješenosti da se "papirima iza kojih ne stoji znanje" stane ukraj. Ovo je do sada najobimnija istraga u Bosni i Hercegovini u vezi s koruptivnim radnjama, odnosno organiziranim kriminalom u "oblasti diploma", sa setom krivičnih djela kao što su zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje dara ili drugih oblika koristi, krivotvorenje isprave, pranje novca i utaja poreza. Nezvanično saznajemo od izvora iz istrage kako se operira s oko 1.000 lažnih diploma.

Službena tišina ostatka države

Fascinaciju gorljivim radom krajiških tužilaca ne dijeli ostatak države. Uvažavanja nema, a javne zamjerke bi bile isuviše podle čak i za ovo trusno koruptivno područje. Ova megatužilačka akcija mogla bi biti obični eksces i zabluda onih pravovjernih i odgovornih zaposlenih u ovakvom bh. pravosuđu. Treba li podsjećati da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u svom saopćenju prije 11 mjeseci, a propo afere "Diploma", procijenilo da "nema osnovane sumnje" da se u školama iz Širokog Brijega i Srednje Bosne prodaju diplome. A o suspektnosti diploma iz ovih dijelova Bosmne i Hercegovine odavno se i ne šapuće.

Ako tako "razmišljaju" u krovnoj  tužilačkoj kući, zašto bi se onda entitetski ili kantonalni tužioci zalagali za takav suludi intervencionizam budeći kod građana lažnu nadu kako je "sistem profunkcionirao". Na kraju krajeva, diplomu Multilingue otkrivenu u Sarajevu, sjedištu državnog Tužilaštva, paradoksalno, procesuirat će krajiško pravosuđe, jer je postupajući tužilac prihvatio bez rezerve očite i čvrste dokaze portala Žurnal, dok je državni tužilac u istom slučaju pokušao od Žurnalove novinarke Azre Omerović napraviti krivca.

Stoga je "rat" Tužilaštva USK.a, odnosno njegovog Odsjeka za korupciju, protiv falsificiranih diploma, nasuprot službene tišine ostatka Bosne i Hercegovine, sudar dva svijeta unutar jednog te istog pravosudnog organizma. Pravnička struka podijeljena je u stavovima oko toga da li opisane razmjere akcije Tužilaštva USK-a mogu pokrenuti slične procese u cijeloj državi, jer aksiom da su lažne diplome preplavile državu, kako javne i privatne institucije, nije upitan, baš kao i Newtonovi zakoni.

Advokat iz Zenice Almin Dautbegović smatra da je proces provjere i istraživanja diploma u državi nezaustavljiv te da je dobro da se krenulo iz jednog dijela Bosne i Hercegovine. "Mislim da nije ni očekivano da se krene u frontalni obračun s ovom vrstom kriminala, jer se radi o složenim istragama, koje se moraju dobro pripremati i realizirati, kaže on.

Vlas je prvo sebi 'sredila' diplome

Advokat iz Tuzle i bivši sudija Rifat Konjić (1989. godine osudio je Fikreta Abdića u velikoj jugoslovenskoj "mjeničnoj aferi",) na pitanje da li će procesuiranje lažnih diploma proširiti na cijelu državu, odgovara s "ne", a kao razlog navodi sintagmu "omjer snaga u državi" i pojašnjava:

"Riječ  je o 'živom' prikazivanju kupovine diplome srednje škole od Žurnala, a događaj se odnosi na 'školsku ustanovu' u Hercegovini. Pučanstvo je očekivalo da će tad krenuti akcija u čitavoj državi protiv lažnih diploma. Rezultat - zamalo je novinarka Žurnala završila u zatvoru. Dovoljno za zaključke. Sve je u omjeru političkih snaga, a ne u provođenju zakona."

Konjić problem bh. diploma vidi kao sistematski urađen posao kada je država odlučila u svakom kutku zemlje pootvarati privatne fakultete, a u njihovom otvaranju, odnosno davanju odobrenja, učestovala je vlast.

"Vlast i sama nije bila završila fakultete, pa joj je 'brzo školovanje' itekako odgovaralo. Poslije vlasti, na fakultetima su diplome počeli stjecati svi, i to, naravno, bez redovnog pohađanja nastave, bez redovnih ispita, bez plaho učenja, jer je jedini uslov bio, a i danas je, da se uplati školarina ili plati diploma", kaže Konjić.

Ističe kako je istraživačko novinarstvo prvo ukazalo da se diplome "štancaju" na području Hercegovine, uvjeren je da se tamo "rodila" prva lažna diploma te da je ovaj biznis tamo i dalje "živ" i proširen na ostatak države. Jedna od tih hercegovačkih "institucija" dislocirana je i u Tuzli.

'Neznalice na tužilačkim funkcijama'

Advokat iz Sarajeva Ifet Feraget, s druge strane, vidi problem kod loših i nepreciznih zakona, prvenstveno na odredbe Zakona o krivičnom ostupku, kojima su tužiocima data ogromna ovlaštenja, a nije uspostavljen sistem za utvrđivanje njihove odgovornosti za slučajeve kada ima dovoljno elemenata za vođenje istrage, a oni predmet drže u ladici i ne pokreću istragu, bilo da je riječ o diplomama ili o kasičnom ubistvu. Ističe da su Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i Ured disciplinskog tužioca (UDT) ikebane i izgovor kako se "u određenim situacijama protiv tužilaca vode vode disciplinski postupci", koji su, praksa to pokazuje, potpuno neefikasni i nekredibilni.

"Nerijetko u sudnici sretnete tužioca koji ne poznaje osnovne institute krivičnog materijalnog ili procesnog prava i onda shvatite da je sistem i projektiran tako da se uruši, jer to nekome (politici) odgovora", kaže Feraget.

"Zbog svega toga, ako ne bude provedena reforma Zakona o VSTV-u i procesnih zakona, nisam optimista da postoje tužioci da se uhvate ukoštac s lažnim diplomama, koje su stvarno preplavile Bosnu i Hercegovinu, što se može vidjeti i u sudnicama, u koje dolaze tužioci i sudije koji ni u kom slučaju nisu dorasli složenosti poslova koje obavljaju. Drugim riječima rečeno, teško se lažnom diplomom boriti protiv lažne diplome", kategoričan je Feraget.

Advokat iz Sarajeva Senad Dupovac kaže kako su doktor medicine ili inženjer građevine s kupljenom diplomom opasniji po bh. društvo od povratnika iz Sirije.

"Iskreno, ne očekujem da će događaj u USK-a dovesti do slične akcije i u drugim kantonima. Univerziteti u Travniku, Laktašima, Širokom Brijegu, Kiseljaku... na bazi hiperprodukcije diploma ostvaruju ogromna novčana sredstva, kao i gradovi u kojima se oni nalaze, uz naznaku da pojedini istražitelji, političari, privrednici imaju te diplome, tako da ne vjerujem da će doći do sličnih akcija u navedenim mjestima. Ukratko, korupcija je sistemska, pa se samo sistemski može riješiti, ne pojedinačno i lokalno", kaže  Dupovac.

Vladavina prava kao navodni cilj

Njegov kolega iz Sarajeva Ahmed Žilić citira pravnika Lorda Hoffmana, koji je rekao da kriminal ne može ugroziti državu u mjeri u kojoj je može ugroziti korumpirano pravosuđe.

"Ukoliko bi tužioci u čitavoj Bosni i Hercegovini počeli dosljedno optuživati odgovorne zbog izdavanja lažnih diploma, mogli bi početi sječi i 'pravosudnu' granu na kojoj sjede, što bi se odnosilo i na druge grane vlasti u zemlji kontaminirane sindromom neobrazovanosti i kompromitirane i lažnim diplomama. Tužilaštvo opet neće optužiti prave barabe, nego će, selektivnim i politiziranim neprofesionalnim pristupom, optuživati 'sitne ribe', pri čemu će vladavina prava ostati samo navodni cilj, a pravu ponovo ostavljen samo periferni domen", kaže Žilić, uz opasku kako bi volio da griješi u procjenama.

Zamolili  smo glavnu tužiteljicu Tužilaštva USK-a Fadilu Amidžić, bivšu članicu VSTV-a, da nam omogući razgovor s tužiteljem Adnanom Tulićem, šefom Odsjeka za korupciju, ne o istragama koje su u toku, nego o općim stvarima oko problema korupcije, u smislu koliko lične inicijative, odgovornost prema poslu i shvatanje pravde utječu na aktivnosti u borbi protiv korupcije. Pritom  smo naveli slučaj bivše rumunske glavne državne tužiteljice Laure Codrute Kovesi u Državnoj upravi za borbu protiv korupcije, kao kontekst razgovora s tužiocem Tulićem, koji se isprofilirao u tužilačkim i medijskim krugovima kao (za sada) nepokolebljivi tužilac sa snažnim antikorupcijskim nagonom. Amidžić je "opravdala" svog tužitelja "velikim obavezama u radu do kraja godine, a i zbog same činjenice da ne može komentirati predmete koji su u toku".

'Što se ranije niste...'

Da rijetke tužitelje koji  manje sjede uz laptope u toplim uredima i igraju igrice, a više rade na terenu i miješaju se u svom posao mnogo baš i ne vole, čak ni u "kolektivima", a u javnosti ih predstavljaju uglavnom kao "nečije igrače" (ovisno o licima koje istražuje) i pretjerano autoritarnog, ponegdje i bezobzirnog ponašanja te sredstva u rukama političara koji im "nameću prioritete", moglo  bi se, na kraju ove priče, zaključiti iz FB-posta koji je na svom profilu ostavio tužilac Tulić, odmah nakon što je objelodanjena velika akcija hapšenja zbog prodaja lažnih diploma. Prenosimo dio posta kao jedan od odgovora zašto nam je ovako kako je.

"Kad ne radiš ništa, pasivno posmatraš propadanje oko sebe - ne ističeš se, nemaš nikakve odgovornosti, jer ništa ni ne činiš (mada u velikom broju slučajeva si itekako odgovoran ili obnašaš odgovornu dužnost u bilo kojoj sferi društvenog djelovanja ili rada), onda i nisi predmet rasprava ili kritika. Stoga ni ne čudi kod nas izostanak bilo kakve društvene reakcije ili prosvjeda; ali kad pokušavaš napraviti promjenu na teret svog zdravlja, svoje porodice ili, u najmanju ruku, svog slobodnog vremena, onda, umjesto konkretne podrške, dobiješ 'more' pitanja 'što niste ranije, što NISTE (obraćaju se tebi kao množini) ovo ili ono', da pri tome, kako sam ranije naveo, sva njihova pomoć ili kritika (najčešće opravdana kritika, ali nerijetko i kritika bez ikakve validne argumentacije) jeste tipkanje po tastaturi... priču', napisao je krajiški tužilac Adnan Tulić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.