Ograničena brzina vozila ne pomaže ako su vozači bez ‘ograničenja’

Vožnja u pijanom ili drogiranom stanju, tipkanje na mobitelu dok se vozi i nepoštivanje propisa su najveći problem (EPA)

Buduća vozila švedskog velikana Volva imat će ograničenu maksimalnu brzinu na 180 kilometara na sat, kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva i povrijeđenih na putevima, objavila je ova kompanija. “Limitirana vozila” će se prodavati širom svijet, a ne samo na domaćem tržištu, što bi mogao biti pokazatelj u kojem pravcu će ići proizvođači automobila, s obzirom da je Volvo uvijek bio u vrhu kada je sigurnost u pitanju.

Međutim, kako kažu sagovornici Al Jazeere, ograničavanje vozila na maksimalnu brzinu od 180 kilometara na sat, ili brzine slične toj, neće imati velikog efekta.

Ivan IGloo Gluhak, glavni urednik portala Automobili.hr i ovisnik o automobilima “od treće godine života”, govori da je mogućnost vozila da savladava velike udaljenosti u kratkom roku najmanji problem. Problem, smatra, jeste nepoštivanje saobraćajnih propisa, a još veći problem su pijani i nadrogirani vozači, odnosno oni koji tipkaju i koriste mobitele u vožnji i svi oni koji nemaju obzira prema saobraćajnoj kulturi.

Kako predvidjeti 50 metara u sekundi

“Fascinantno mi je da se uvode ograničenja brzine a da niko nije uveo imobilizator za telefone u automobilu. Ili da neko može voziti iako ima ogromnu količinu alkohola u krvi, da je ‘napušen’ ili pod utjecajem raznih droga. Zašto proizvođači ne riješe taj problem, umjesto da ograničavaju maksimalnu brzinu na 180 kilometara na sat? To apsolutno ništa neće riješiti”, smatra Gluhak.

On podsjeća da već postoje ograničenja brzine, kako u naseljenim područjima, tako i na autoputevima, i sve te brzine su znatno niže od maksimalnih brzina vozila te da je potrebno poštovati ono što je propisano i imati obzira prema drugim ljudskim životima.

Ševal Kovačević, sudski vještak za saobraćaj s dugogodišnjim iskustvom, podsjeća da je zamahnuta masa u pokretu jako opasna, a da što je vozilo teže i što se brže kreće rapidno raste i opasnost koju ono može izazvati. Primjera radi, ako vozilo ide 100 kilometara na sat, onda ono u sekundi pređe 28 metara. Vozilo koje se kreće 180 kilometara na sat pređe gotovo 49 metara u sekundi.

“Ako se nađete na kolovozu u takvoj prilici, da prema vama ide vozilo brzinom od 180 kilometara na sat, vi uopće nemate šansu skloniti se sa kolovoza, jer automobil praktički ide 50 metara u sekundi. Vi i ne primjećujete vozilo na udaljenosti većoj od 100 metara, jer nije očekivano će neko naići na vas tom brzinom”, ističe sudski vještak.

Međutim, on napominje da je procentualno mali broj nesreća izazvanih kretanjem vozila brzinama od 180 kilometara na sat ili većim, pa čak i na autoputevima, gdje uobičajeno ograničenje 130 kilometara na sat.

Poštivanje pravila smanjuje broj žrtava

Uglavnom se nesreće dešavaju pri brzinama koje su dvostruko veće od dozvoljenih, a ako se uzme u obzir da su ograničenja uglavnom ispod 60 kilometara na sat, opet se dolazi do brzina koje su znatno niže od onih na koje Volvo želi ograničiti svoja vozila. Kako kaže, u 70 posto evropskih zemalja je uvedeno ograničenje u naseljenim zonama ispod 50 kilometara na sat, koje je do skora bilo 60 kilometara na sat.

“Zakon velikih brojeva je ukazao da su naletne brzine, ako je ograničenje bilo 60 kilometara na sat, bile 45-50 kilometara na sat. Ako spustite ograničenje na 50 kilometara na sat, naletne brzine idu između 35 i 40 kilometara na sat i povećavate šansu da pješaci prežive”, govori stručnjak za saobraćaj.

U slučaju da se poštuju pravila, značajno se smanjuje broj žrtava u saobraćaju.

Analitika koju su proveli ljudi od struke je pokazala da je brzina na prvom mjestu uzroka nesreća u regiji, bez obzira da li je to nedozvoljena ili neprilagođena brzina, dodaje Kovačević, ali da se pri tome ne radi o ciframa od 150 kilometara na sat ili više.

“Nesreće se dešavaju kada se prekorači ograničenje ili gdje se kreće dozvoljenom, ali neprilagođenom brzinom na kritičnom mjestu. Primjera radi, zašto ići pored obdaništa 50 kilometara na sat kada djeca izlaze? To je neprilagođena brzina”, pojašnjava Kovačević.

Drugi najčešći uzrok saobraćajnih nesreća je nepropisno preticanje i obilaženje vozila, a zatim slijedi nesposobnost za vožnju, odnosno utjecaj alkohola, opojnih droga, umor, nedovoljne vještine i navike da se upravlja jakim vozilima.

Autoškole na nivou šezdesetih godina

Slijede, govori sudski vještak, oduzimanje prava prvenstva, posebno u naseljenim mjestima, poput prolaska kroz crveno svjetlo, zatim nepropisno okretanje i skretanje te promjena pravca, skretanje s kolovoza, utjecaj infrastrukture, ali svakako i povećani broj neispravnih vozila.

On ističe da je u regiji znatno povećan broj neregistriranih vozila koji krstare našim ulicama, što ukazuje u kakvom se stanju nalaze. Zato, kaže sudski vještak saobraćajne struke, mogućnost vozila da se kreće velikom brzinom je mnogo manji problem od ljudskog faktora, odnosno od toga što ljudi ne poštuju propise i pravila.

A tu je i problem edukacije, smatra Gluhak, koji kaže da su autoškole na nivou šezdesetih, a mi smo u 2019. godini.

“I dalje se događaju situacije da neko u sred noći u centru grada ‘jurca’ 90 kilometara na sat ili brže, bez svjetala, jer to može, dok s druge strane postoje ljudi koji ne cijene ni sebe, ni druge, pa se napiju i onda sjednu za volan s 42 promila u krvi, ubiju nekoga i za to ne odgovaraju. Ima tih primjera u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, Srbiji…”, ogorčen je glavni urednik portala Automobili.hr.

“Svi se bore protiv maksimalne brzine, a brzina je zaista najmanji problem. Ograničenja brzine postoje i danas. Ako postoje ograničenja na cesti, onda je na individualnoj osnovi hoće li se neko toga pridržavati. Nije na autoindustriji da se petlja u to”, dodaje Gluhak.

Ko ima novca da kupi Volvo…

Što se tiče odluke Volva da ograničava maksimalnu brzinu, ona i hoće i neće imati utjecaja na regiju, kaže.

“Ako postoji limitacija, onaj ko kupi auto s limitacijom morat će se tako voziti. Ali, pričamo o marki koja ima sve osim jeftine modele. A platežna moć u regiji je jako niska. Kod nas u skorije vrijeme neće niko otići kupiti Volvo koji ide 180 kilometara na sat, već će kupiti polovnu Vectru iz devedesetih i vozit će se koliko automobil može izdržati, ako treba.”

S druge strane, nekog bitnijeg utjecaja na konkurenciju i neće biti, smatra Gluhak. Zašto bi postojali proizvođači poput Ferrarija, Lamborghinija, Porschea ako će vozila biti ograničena na 150-180 kilometara na sat, kaže on. Kome je stalo do moćnih, brzih vozila, kupit će takav automobil, a većini kupaca “četvorotočkaši” služe kao sredstvo za prevoz od tačke A do tačke B, bez nekih drugih većih interesa.

“Mislim da će u ovom potezu Volvo ostati usamljen”, kaže stručnjak za automobile.

Izvor: Al Jazeera