OECD: Ekonomski poravak od COVID-19 trajat će dugo

Naročito su pogođeni radnici s niskim platama, navode iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (EPA)

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prognozira da će svjetska ekonomija tek krajem 2021. godine dostići nivo na kojem je bila prije pandemije korona virusa te napominje da se države oporavljaju, ali različitim brzinama u zavisnosti od regije.

“Prvi put od početka pandemije postoji nada u bolju budućnost”, piše glavna ekonomistkinja OECD-a Laurence Boone u novoj prognozi ekonomskog razvoja.

Upozorava da će put oporavka biti pun opasnosti i da će za neke države trajati duže nego za druge.

Svjetska ekonomija će u ovoj godini zabilježiti pad od 4,2 posto, a iduće će za isto toliko porasti, navodi se u izvještaju.

Kod 37 članica OECD-a, pad će biti još veći, minus 5,5 posto, a oporavak će ići sporije.

Za bolju ekonomiju zaslužna Kina

Njemačka se može tješiti time da će njena privreda u ovoj godini imati manji pad od prosjeka Evropske unije, navodi se u analizi koju prenosi Deutsche Welle (DW).

Da svjetska ekonomija ukupno bolje stoji nego, recimo, SAD ili eurozona zaslužna je, prije svega, Kina.

Zemlja iz koje se COVID-19 proširio po čitavom svijetu jedina je nacionalna ekonomija koje neće zabilježiti pad, nego rast od 1,8 procenata.

Uz to, za iduću godinu predviđa se rast kineske ekonomije od osam posto, znatno veći u poređenju s drugim ekonomijama.

Očekivanja OECD-a, kada je riječ o globalnoj recesiji u ovoj godini, otprilike se poklapaju s prognozom koju je jesenas iznio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Što se tiče rasta u idućoj godini, OECD je manje optimističan od MMF-a, koji očekuje rast od 5,2 procenta.

OECD je sigurno manje optimističan zbog drugog vala pandemije, koji hara u mnogim zemljama, navodi DW.

Mnogo toga zavisi i od vakcine

Pretpostavka svakog oporavka je, prema OECD-u, da novo izbijanje zaraze može biti ograničeno i da vakcina bude većinom dostupna do kraja 2021. godine.

Ali, šta ako pritom nastanu ozbiljni problemi s raspodjelom vakcine ili ako se pojave neočekivane nuspojave?

“To bi veoma opterećivalo privredu i povećalo rizik da slabije nacionalne ekonomije i preduzeća dospeju u finansijsku krizu, što bi imalo globalne posljedice”, odgovara Boone.

Nezaposlenost među članicama OECD-a je za 1,25 posto veća nego prije pandemije.

U SAD-u i Kanadi ona je, međutim, više porasla nego u Evropi.

To je tako, prije svega, zbog brojnih programa skraćenog radnog vremena u Evropskoj uniji, kod kojih država zaposlenima isplaćuje dio plata umjesto poslodavca, kako bi firme mogle odustati od davanja otkaza.

Naročito su pogođeni radnici s niskim platama.

Ne smije se prerano obustaviti pomoć

“Zaposlenima s niskim kvalifikacijama i onima s malim platama posebno mnogo je smanjen broj radnih sati. To još više povećava ionako veliku nejednakost koja je postojala i prije pandemije”, navodi u izvještaju OECD.

I mladi ljudi koji sada traže posao trenutno su u lošijem položaju.

“Krajnje je teško usred krize stati na vlastite noge na tržištu rada”, kaže Boone za DW.

Izvještaj OECD-a hvali brojne pakete za spas privrede kojima su države, često uz pomoć centralnih banaka, svoje nacionalne privrede uspjele sačuvati od najgorih posljedica.

Sada je “presudno da oni koji imaju političku odgovornost takvu pomoć i dalje pružaju kako bi osigurali preživljavanje privrednih grana, preduzeća i s tim povezanih radnih mjesta. Lekcija koju smo naučili proteklih mjeseci je da su te mjere odgovarajuće”, dodaje Boone.

Izvještaj izričito upozorava da se ne smiju prerano obustaviti mjere pomoći.

“Cilj bi za sve zemlje trebao biti izbjegavanje preranog i naglog obustavljanja programa pomoći”, navodi se u izvještaju.

‘Svijet će ipak biti malo bolji’

Vlade bi, osim toga, trebale misliti kako da se stvarno pomogne onima koje je kriza naročito jako pogodila, smatraju u OECD-u.

Ova organizacija je uputila tri preporuke onima koji nose političku odgovornost.

Prvo, morali bi investirati u osnovne oblasti, kao što su obrazovanje, zdravstvo i fizička i digitalna infrastruktura.

Drugo, trebali bi odlučno djelovati kako bi spriječili rast siromaštva i nejednakosti s obzirom na prihode, a kao treće OECD poziva sve na jaču međunarodnu saradnju.

“Svijet ne može riješiti globalnu krizu tako što će svaka zemlja djelovati za sebe”, konstatira se u izvještaju.

Na kraju, Boone izražava malo umjerenog optimizma te poručuje kako se nada da će svijet nakon pandemije “biti manje-više isti, ali ipak malo bolji”.

Izvor: Agencije