Oglasi

Odnos Trumpa s Moskvom opravdava njegov opoziv

Čak i ako ovaj incident ne znači nužno da je Trump ruski 'agent', može se protumačiti kao ponašanje zanemarenog djeteta koje traži odobravanje ljudi kojima se divi.
Trump se prošle sedmice sastao s Lavrovom i ambasadorom KisljakomEPA

Piše: Sayed Ahmad Khader

Nakon što je priznao da je na sastanku s Rusima govorio o "izuzetno povjerljivim" obavještajnim podacima, predsjednik SAD-a Donald Trump iznio je novi dokaz o svojoj bliskoj vezi s Moskvom, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s utjecajem Kremlja na Bijelu kuću.    

Trump se 10. maja u Bijeloj kući sastao s ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom i ambasadorom Rusije u Washingtonu Sergejom Kisljakom.

Moskva taj sastanak smatra diplomatskim uspjehom, te je požurila objaviti fotografije koje pokazuju oduševljenje predsjednika SAD-a dok razgovara sa svojim dragim gostima. 

Međutim, sreća koja je preplavila predsjednika SAD-a dok je primao ruske diplomate nije se dopala Amerikancima. Sam tajming ovog susreta bio je veoma sumnjiv, jer je uslijedio dan nakon što je direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) James Comey razriješen funkcije. Inače, Comey je vodio istragu o mogućoj ruskoj umiješanosti u američke predsjedničke izbore kako bi pobijedio Donald Trump.    

Po običaju, list Washington Post, pozivajući se na nekoliko sadašnjih i bivših američkih zvaničnika, prvi je objavio izvještaj u kojem se navodi da je Trump otkrio vrlo povjerljive informacije ruskim zvaničnicima prošle sedmice. Na tom sastanku Trump je iznio podatke koje je američka obavještajna služba dobila od saveznika koji joj nije dao dozvolu da ih dijeli sa bilo kime, što potencijalno ugrožava izvore obavještajnih službi koji su značajni za prikupljanje informacija o ISIL-u.

Izvještaj Washington Posta govori i o tome da je Trump ove podatke otkrio Rusima na sastanku koji je uslijedio samo dan nakon što je otpušten direktor FBI-a James Comey, ali i o odnosu Trumpa s Moskvom te polemikama koje se u Sjedinjenim Američkim Državama vode o tome da je Amerika skrenula sa svog puta i da više ne razlikuje prijatelja od neprijatelja.

Trumpova administracija hitno je reagirala, demantirajući navode u izvještaju Washington Posta. No, Trumpu, kao i obično, nije trebalo dugo da dovede svoje pomoćnike u nezgodnu situaciju. Na svom Twitter-nalogu priznao je da je na sastanku s ruskim predstavnicima želio podijeliti obavještajne podatke o terorizmu i sigurnosti u zračnom prometu. 

Ovo priznanje najnoviji je dokaz da odnos Trumpa s Moskvom opravdava njegov opoziv s obzirom na to da on predstavlja prijetnju za Sjedinjene Američke Države i odaje tajne njenim protivnicima, smatraju američki političari i pisci.

Sastanci i tajne

Ovaj odnos počinje tako što je Trump iskazivao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a zatim su otkrivane tajne i sastanci pojedinih zvaničnika Bijele kuće koji su ugrozili njihov položaj i zaokupili pažnju američke administracije, Kongresa i obavještajnih službi.    

Američke obavještajne službe složile su se, u svojim različitim izjavama, da se Moskva uistinu miješala u američke predsjedničke izbore u korist Trumpa.

Američki predsjednik Donald Trump bio je primoran da 13. februara otpusti svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna nakon što su u javnost procurile informacije o njegovom sastanku (prije stupanja na dužnost) s ambasadorom Rusije u Washingtonu. Flynn je tom prilikom razgovarao s ruskim ambasadorom o temama s kojima potpredsjednik Mike Pence nije bio upoznat.

Poput slučaja s Flynnom, ispostavilo se da je i ministar pravde u Trumpovoj administraciji Jeff Sessions varao Kongres kad je negirao svoj sastanak s ruskim ambasadorom u Washingtonu. Sessions je izuzeo sebe iz bilo kakve istrage o predizbornoj kampanji predsjednika Donalda Trampa tokom 2016. godine.

Miješanje Moskve u američke izbore postalo je predmet pravne istrage i političkih rasprava koje je Trump pokušao zatvoriti smjenom direktora FBI-a. No, takav potez izazvao je kontraefekt i cijeli slučaj dobio je novi zamah.   

Lawrence Tribe, profesor ustavnog prava na Univerzitetu Harvard, pozvao je republikance u Senatu da daju prioritet nacionalnom interesu nad stranačkim te da ubrzaju opoziv Trumpa.

Tribe smatra da je pitanje nacionalne sigurnosti, vezano za rusko uplitanje u izbore, daleko ozbiljnije od pitanja koja je Nixon pokušao prikriti u aferi "Watergate".

New York Times ranije je citirao riječi bivšeg direktora Nacionalne obavještajne službe Jamesa Clappera da je Trump prouzrokovao eroziju demokratskih institucija i da prijeti sistemima "kočnice i ravnoteže" između vlasti.

Još prije curenja ovih informacija, Allan Lichtman, istaknuti američki profesor historije, predviđao je da će doći do opoziva Trumpa. Svoje mišljenje gradi na tome da su sve demokrate protiv Trumpa, a da pojedini republikanci ne žele Trumpa za predsjednika jer mu ne mogu vjerovati i ne mogu ga kontrolirati. Republikanci, naime, imaju više povjerenja u Mikea Pencea i radije bi njega vidjeli na toj poziciji, smatra Lichtman.  

Opravdanja za opoziv

Naravno, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država nije jednostavno opozvati. Predsjednik se može ukloniti s položaja u slučaju izdaje, mita, krivokletstva ili drugih velikih zločina i prekršaja. Predsjednika optužuje Predstavnički dom, a sudi mu Senat. Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove vodi potpredsjednik.

Međutim, Lichtman smatra da je moguće da će Trump ispuniti uvjete za opoziv ako se uzme u obzir umiješanost Moskve u "predsjedničke izbore i sukob interesa između njegovog biznisa i predsjedničke funkcije", ali i njegova "sklonost krivokletstvu".

U članku objavljenom u New York Timesu pod nazivom "Kada svijetom upravlja dijete" autor David Brooks kaže kako je "otkrivanje tajnih informacija američkih obavještajnih službi Rusima ponašanje koje otkriva koliko je opasan ovaj nezreli čovjek".

Čak i ako ovaj incident ne znači nužno da je Trump ruski "agent", može se protumačiti kao ponašanje zanemarenog djeteta koje traži odobravanje ljudi kojima se divi.

Osim sve većih sumnji u Trumpov odnos s Moskvom, čini se da Trump više ne uživa ni imunitet u očima javnosti. Američki predsjednik nije uspio ispuniti većinu predizbornih obećanja još u prvim mjesecima svog mandata, te se ispostavilo da su to samo puke parole koje je proklamovao čovjek bez ikakvog iskustva u javnim poslovima.   

S obzirom na to da Kongres nije dao Trumpu novac za izgradnju zida na granici s Meksikom i da je savezni sud blokirao Trumpovu uredbu o imigrantima, javnost je shvatila da "predsjednik umišlja da ima apsolutnu vlast, što je u suprotnosti s Ustavom". 

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera